Connect with us

Region

GODIŠNJICA ATENTATA! Prije 22 godine ubijen Zoran Đinđić!

Zoran Đinđić, predsjednik Vlade Srbije, ubijen je 12. marta 2003. godine u atentatu na ulazu u zgradu Vlade u Nemanjinoj.

Đinđić, dugogodišnji lider Demokratske stranke, prvak DOS-a, prva ličnost promjena 5. oktobra 2000. godine, imao je tada 50 godina.

Na poziciji prvog čovjeka Vlade Srbije bio je od 25. januara 2001, kada je zamijenio prelazni kabinet Milomira Minića obrazovan krajem oktobra 2000. godine.

Zoran Đinđić rođen je u Šamcu, 1. avgusta 1952. godine. Otac, vojno lice, tamo se nalazio po zahtjevima službe.

Desetak godina živeo je u Travniku, gde je započeo i srednju školu. Posljednja dva razreda završio je u Beogradu, u Devetoj gimnaziji.

Upisao je potom studije filozofije na Univerzitetu u Beogradu. Bile su to godine uzburkanih studenstkih aktivnosti, neposredno nakon događanja 1968. godine.

U politički život ušao je u studentskim danima. Bio je aktivan u studentskoj organizaciji na Filozofskom fakultetu.

Već tada je privođen. Suđeno mu je u Ljubljani novembra 1974. godine. Šestoricu tada procesuiranih studenata izbavio je pritisak međunarodne javnosti. Navodno se njemački kancelar Vili Brant zauzeo za njega.

Osnovne studije na Filozofskom fakultetu u Beogradu završio je 1974. godine.

Dalje usavršavanje nastavio je u Njemačkoj, u Frankfurtu, pa u Konstancu, gdje je doktorirao 1979. godine sa tezom “Problemi utemeljenja kritičke teorije društva”, a mentor mu je bio Jirgen Habermas, jedan od najistaknutijih filozofa druge polovine 20. vijeka.

U Jugoslaviju se vratio 1989. godine, kada sa grupom od 12 intelektualaca učestvuje u obnavljanju Demokratske stranke. Paralelno, bavio se biznisom.

Uspjelo mu je da se izbori za čelno mjesto Demokratske stranke januara 1994. godine, umjesto Dragoljuba Mićunovića. Na čelu Demokratske stranke nalazio se do smrti, marta 2003. godine.

Bio je istaknuti prvak opozicije režimu devedesetih i predvodio više političkih akcija u borbi protiv vlasti Slobodana Miloševića.

Kao jedan od čelnika koalicije “Zajedno” 21. januara 1997. godine izabran je za gradonačelnika Beograda, ali je ubrzo smijenjen voljom koalicionih partnera.

Bio je ključna ličnost političkih promjena 2000. godine, kao šef centralnog izbornog štaba i koordinator promotivne kampanje Demokratske opozicije Srbije (DOS) za savezne izbore 24. septembra 2000. godine.

Američki nedjeljnik “Tajm” je u septembru 1999. godine uvrstio Đinđića među 14 vodećih evropskih političara trećeg milenijuma.

Dobitnik je ugledne njemačke nagrade “Bambi” za 2000. godinu u oblasti politike, a 2002. u Pragu je primio nagradu Fondacije “Polak” za doprinos razvoju demokratije u Srbiji.

Autor je više knjiga (“Subjektivnost i nasilje”, “Jesen dijalektike”, “Jugoslavija kao nedovršena država”, “Srbija ni na istoku ni na zapadu”) i niza filozofskih i politikoloških eseja.

Bavio se takođe prevođenjem, a posebno aktivno političkom publicistikom. Bio je zastupnik ideje evropskih integracija, uvjeren da je to najbolji put za Srbiju, uprkos brojnim preprekama, ne samo u Srbiji.

Ubijen je u atentatu 12. marta 2003. godine. Pogođen je hicem u grudi, u dvorištu zgrade Vlade Srbije, u 12.25 časova. Njegov tjelohranitelj Milan Veruović je tom prilikom teško ranjen.

Ubrzo potom je proglašeno vanredno stanje i pokrenuta akcija “Sablja”, koja je prethodno već bila pripremljena u okviru namjeravanog obračuna sa organizovanim kriminalom.

Tada su pohapšeni, a nakon troipogodišnjeg procesa i osuđeni, članovi kriminalne grupe “Zemunski klan”, čiji su pripadnici i saradnici bili među organizatorima i izvršiocima ubistva.

Među izvršiocima su bili i pojedini pripadnici tadašnje Jedinice za specijalne operacije, koja je potom rasformirana.

Prema presudi, Milorad Ulemek Legija, koji je osuđen na 40 godina zatvora, naredio je Zvezdanu Jovanoviću, pripadniku JSO, da ubije Đinđića.

Region

VUČEVIĆ TVRDI “15. MARTA će blokirati Beograd 72 sata, napašće Skupštinu”

Premijer Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da učesnici protesta 15. marta planiraju da blokiraju život u Beogradu na 72 sata, kao i najprije da napadnu Skupštinu Srbije, Ustavni sud i RTS, a posle da prošire blokade širom grada.
Oni kreću 15. marta sa više lokacija da bi se skupili ispred Doma Narodne Skupštine. I to je visokorizičan moment zbog studenata koji hoće da studiraju, odnosno ljudi koji su okupljeni u Pionirskom parku legalno, na prijavljenom skupu – rekao je Vučević gostujući u Uranku na TV K1.
Naveo je da je video iz dokumenta koji je dostupan u javnosti, a koji su, kako je rekao, studenti blokaderi vjerovatno uz asistenciju onih koji se bave tim stvarima pripremili, da planiraju “dalju diversifikaciju širom Beograda i blokadu života u Beogradu, kako oni najavljuju, 72 sata”.

To mi je pokazano. A bojim se da se u tom procesu sprema napad, ono što je rekao predsjednik države, na Narodnu skupštinu, Ustavni sud i RTS, za početak – rekao je Vučević.
On je poručio građanima da ne šalju djecu, srednjoškolce i osnovce, na protest jer se, kako je naveo, očigledno ne sprema karnevalska atmosfera.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Region

ŠOK I NEVJERICA! Zakup plaža na crnogorskoj rivijeri dostižu milionske cijene!

Astronomske ponude budućih zakupaca obilježile su otvaranje ponuda za kupališta duž budvanske rivijere, koje su višestruko veće od minimalnih početnih cijena zakupa koje je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ponudilo u tenderu.

Crna Gora, a posebno Crnogorsko primorje predstavlja jednu od najatraktivnijih turističkih destinacija na Balkanu, te ne čudi veliko interesovanje budućih zakupca za plaže u Crnoj Gori.

Za dijelove petrovačke rivijere cijene su dostigle vrtoglave cifre, čak milionske. Otvaranje ponuda bilo je organizovano u tri kancelarije u Zavodu za izgradnju, u blizini upravne zgrade Morskog dobra, a u svakoj je bilo prisutno privatno obezbjeđenje, dok su policijski inspektori bili u predvorju, piše RTCG.

Za dio petrovačke gradske plaže dužine 62 metra, oznaka 25A, početna cijena 3.291 evra pristiglo je pet ponuda i to: firma Dregos 25.800 evra bez PDV-a, N.N. 35.000 evra, G.D. 61.000, Mian DOO 3.300 evra, dok je D.B. ponudila neverovatnih 800.000 evra.

Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, čija je minimalna cijena sezonskog korišćenja bila 7.609 evra, pristigle su tri ponude i to: N.A. 7.700 evra, M.B. 18.000, dok je M.Š. ponudio astronomskih 800.000 evra.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, oznaka 25Е, čija je minimalna cijena sezonskog zakupa bila 7.992 evra, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 evra, A.S. 950.000 evra, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 evra.

Svakako najinteresantnije je bilo otvaranje ponuda za popularnu plažu Ponta dužine 39 metara, minimalna cijena zakupa 20.957 evra, za koju su pristigle tri ponude i to: Žuti zec DOO 89.002 evra, Neimar investment konstrakšn DOO Bar milion evra i Ponta DOO Petrovac 30.000 evra.

Za zakup plaže Lučice kod Petrovca, čija je dužina 215 metara i minimalna cena sezonskog zakupa 44.570 evra, pristigle su četiri ponude i to: podgoričke firme Profart 200.002 evra, Life Style Development iz Tivta 153.200 evra, Pešter Co 45.000, S.P. milion evra.

Crnogorci dobijaju 144 nove plaže

Podsjetimo, crnogorska obala ove godine biće bogatija za 74 nove gradske plaže, pa će ih ukupno biti 563. Povećan je za pet i broj hotelskih kupališta, kojih će sada biti 70.

Plaže u Crnoj Gori uskoro dobijaju pojačanje, jer će ukupan broj plaža na obalama ove zemlje biti povećan.

To se navodi u informaciji o izmjenama i dopunama programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024–2028. godine, koju je Vlada juče usvojila, navodi Radio-televizija Crne Gore.

U prethodnom periodu na terenu je bilo prepoznato 489 kupališta na Crnogorskom primorju i to 134 u Herceg Novom, 35 u Kotoru, 40 u Tivtu, 133 u Budvi, 81 u Baru i 66 u Ulcinju.

-Ovim Izmjenama i dopunama Programa, formirana su dodatna 74 nova kupališta (563 ukupno), od čega je u Herceg Novom 13, u Kotoru 12, u Tivtu 8, u Budvi 18, u Baru 11 i u Ulcinju 12 – navodi se u Informaciji.

Nastavi čitati

Region

BRNABIĆ ODLUČNA “Neće biti rušenja vlasti na ulicama”

Predsjednik Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da na protestu, najavljenom za subotu, nažalost, očekuje nasilje i poručila da ono neće biti tolerisano, kao i da neće biti smjene vlasti na ulicama.
Ona je rekla da što se više bliži 15. mart, sve što se dešava ovih dana predstavlja najavu sve goreg nasilja.

“Scene nasilja vidimo sada svakodnevno na ulicama Srbije – da li je to u parlamentu, gde bacate dimne bombe ili je napad na studente koji žele da uče, a koji su u Pionirskom parku, samo zato što traže svoja prava. I to su u Pionirskom parku kako ne bi nikog ugrozili i onda neko dođe da ih napada”, rekla je Brnabićeva novinarima i Stokholmu.

Ona je je naglasila da će se vlast u Srbiji smjenjivati demokratskim putem na izborima.

“Za to je potrebno da imate plan, program, viziju, obrazložite tu viziju svim građanima i zatražite njihovo poverenje. Ovako, nasilje na ulici, da imate rušenje ustavnog poretka, taj film u Srbiji nećete gledati”, istakla je Brnabićeva.

Ona je poručila da nasilje nikada ne može da pobijedi u Srbiji, niti mržnja kao ideologija. “Svi zajedno treba da se vratimo razgovoru”, istakla je Brnabićeva.

Brnabićeva, koja se u Stokholmu sastala sa predsjednikom švedskog parlamenta Andreasom Norlenom, zamolila je za dodatnu podršku Švedske i nordijskih zemalja Srbiji na putu ka EU i pomoć u unapređenju zaštite životne sredine.

“Pitala sam ih da li u Švedskoj postoji debata o tome da li treba rudariti litijum. Oni su me gledali u čudu. Postoji debata, ali oko rudarenja uranijuma. Ne postoji nijedan glas protiv rudarenja litijuma”, navela je Brnabićeva.

Ona je rekla da se u švedskom parlamentu dogovara o nacionalnim prioritetuma i interesima, te dodala da bi bilo veoma dobro kada bi u parlamentu Srbije mogle o tome da se dogovore sve stranke, iako joj se čini da su u ovom trenutku veoma udaljeni i postoje bedemi između njih.

Nastavi čitati

Aktuelno