Connect with us

Region

GODIŠNJICA “BLJESKA”: Dan kad je završeno etničko čišćenje Srba iz Slavonije

U ranim jutranjim časovima 1. maja 1995. započeo je napad hrvatskih snaga na Srbe u Zapadnoj Slavoniji, poznat kao operacija “Bljesak” tokom koje su ubijene 283 osobe srpske nacionalnosti, a protjerano je najmanje 15.000 Srba.

Vojno policijska akcija nazvana “Bljesak”, kojom su hrvatske snage zaposjele deo Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine, bila je zapravo završetak etničkog čišćenja Srba iz Slavonije koji je većim dijelom ostvaren tokom 1991. godine.

Decembra 1991. na prostoru Zapadne Slavonije etnički je očišćeno gotovo 190 sela. Srbi su prognani, njihova imanja opljačkana i uništena na teritorijama Grubišnog polja, Pakraca, Daruvara, Lipika, kada je otjerano između 52.000 i 70.000 Srba.

Ovome je prethodilo etničko čišćenje Požeške kotline, što je izvedno naredbom o evakuaciji 26 sela sa obronaka Papuka. Tada je otjerano oko 6.000 Srba. U toj zoni tada su obrazovani i logori za Srbe “Pakračka poljana” i “Marino selo” gde su, između ostalih, dovođeni i Srbi prethodno zatočeni u Zagrebu.

Godine 1995. dio Zapadne Slavonije koji se nalazio u sastavu Republike Srpske Krajine bio je, formalno, zaštićena zona UN sektor “Zapad” UNPROFOR.

Četiri profesionalne brigade HV i više specijalnih formacija napali su u ranim jutranjim satima 1. maja 1995. na južni i centralni dio zapadnoslavonskog dijela Republike Srpske Krajine, i to paralelno od Novske prema Okučanima i jednim krakom prema Јasenovcu, i sa istoka iz pravca Nove Gradiške, prema Okučanima i put Stare Gradiške.

Očigledan prvi cilj bilo je presijecanje i razbijanje snaga Srpske Vojske Krajine, odnosno njenog 18. korpusa, kako bi se nadalje izbilo na Savu kod Јasenovca, čime bi bila onemogućena eventualna pomoć iz Republike Srpske.

Osnovna namjera nesumnjivo je bila odstranjivanje srpskog stanovništva sa prostora Zapadne Slavonije, kao sastavni dio planskog i sistematskog čišćenja Hrvatske od srpskog življa.

Po zvaničnim podacima, u akciji je učestvovalo oko 7.200 pripadnika hrvatskih snaga, profesionalnih pripadnika vojske i policije.

Sa druge strane, u sastavu tadašnjeg 18. korpusa Srpske vojske Krajine, u toj zoni, nalazilo se približno 4.000 lica, s minimalnim brojem profesionalaca, ogromnom većinom rezervisti. Vojne operacije odvijale su se 1. i 2. maja, a manjim dijelom i tokom naredna dva dana.

Efekat je bio razbijanje srpskih oružanih formacija, a tamošnje srpsko stanovništvo je protjerano.

Poginula su 42 pripadnika hrvatskih formacija, a ranjenih je bilo 162, prema podacima zvaničnog Zagreba.

Tokom akcije “Bljesak” ubijene su 283 osobe srpske nacionalnosti, a protjerano je najmanje 15.000 Srba. Postoje i navodi da je proterano do 18.000 lica.

Podjednako tragično, dok je trajalo povlačenje naroda, zbeg Srba koji su se povlačili južno od Save, u Republiku Srpsku, gađan je i artiljerijom i vazduhoplovnim dejstvima.

Tog 1. i 2. maja 1995. tokom akcije “Bljesak” hrvatski avioni MIG 21 u dva navrata su gađali i Bosansku Gradišku, kada je poginulo nekoliko lica, među njima i dvoje djece. Takođe, artiljerija je sa prostora Hrvatske gađala srpska sela na suprotnoj obali Save u Republici Srpskoj. Više osoba je ubijeno i ranjeno.

Tokom zbega hrvatski vojnici su iz maljutki, montiranih na helikopterima, tukli srpske civile koji su na putu od Okučana pokušavali da se dokopaju suprotne obale Save. Zbeg je paralelo gađan artiljerijom i streljačkom vatrom, snajperima.
Potom su ostaci stradalih pokupljeni, a prostor opran šmrkovima.

Prethodno, nikom od predstavnika međunarodnih organizacija nije dopušten pristup. Kada je predstavnik OUN Јasuši Akaši zatim doveden, svi tragovi su bili uklonjeni.

Približno 1.450 lica srpske nacionalnosti je uhapšeno. Odvedeni su u logore, u Varaždinu, Bjelovaru, Virovitici, Novoj Gradiški, Slavonskoj Požegi. Sudske presude koje su uslijedile, velikim dijelom su bile zasnovane na neosnovanim konstrukcijama.

Najveći broj Srba izbjeglih iz Zapadne Slavonije tokom operacije “Bljesak” nije se nikada vratio. Veći dio je ostao na prostoru Republike Srpske, u BiH. Oko 1.500 osoba srpske nacionalnosti, većinom lica poodmaklih godina, vratilo se u Slavoniju.

Trupe OUN koje su se nalazile na prostoru Zapadne Slavonije u trenutku operacijie, UNPROFOR, čiji je zadatak bila zaštita stanovništva, po početku napada povukle su se u svoje baze.

Tribunal za bivšu Јugoslaviju u Hagu, aprila 2011. proglasio je krivim generale HV Antu Gotovinu i Mladena Markača, zbog učešća u udrženom zločinačkom poduhvatu pod vođstvom predsednika Hrvatske Franje Tuđmana, čija je namjera bila prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva za vreme i poslije operacija “Bljesak” i “Oluja”.

Dana 16. novembra 2012. godine, Žalbeno vijeće Tribunala oslobodilo ih je optužbi.

Related Topics:

Region

BEOGRAD O KRIZI U KOJOJ SE NIS NALAZI! “Pripremiti se na najgori scenario”

Beograd se nada da će nova američka administracija imati razumijevanja za Naftnu industriju Srbije (NIS), ali mora da se pripremi za najgori scenario, ako sankcije ne budu odgođene, rekla je ministar rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović.

Handanovićeva je rekla da je neophodno voditi aktivan dijalog i raditi na poboljašanju sveukupnih odnosa sa SAD, a to je moguće da se desi za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trampa.

Ona je dodala da će Srbija o problemu NIS-a nastaviti da razgovara i sa Rusijom na koju se oslanja u snabdijevanju gasom.
“Da nema te saradnje, verovatno bi Srbija bila mnogo više pogođena energetskom krizom, pre svega, kada su u pitanju cene energenata”, rekla je Handanovićeva za TV K1, prenosi Srna.

Handanovićeva smatra da je u periodu odlaganja američkih sankcija važno kako bi NIS nastavi da neometano posluje i sa kompanijama iz država EU i sa tamošnjim finansijskim institucijama.

Ona je podsjetila da Srbija raspolože sa dovoljno naftnih derivata za 90 do 100 dana rezervi, s tim da i NIS ima svoje rezerve i sirove nafte, što znači da rafinerija može da nastavi da radi u doglednom periodu bez obzira na bilo šta drugo.
Linker
Govoreći o strateškom partnerstvu sa Mađarima, Handanovićeva je naglasila je Srbija zakupila dodatna skladišta gasa u Mađarskoj, pored onog koje ima u Banatskom Dvoru.

Ona je dodala da bi, izgradnjom naftovoda između Srbije i Mađarske dužine oko 113 kilometara, Srbija dobila još jedan pravac za snabdijevanje naftom, pa bi tako mogla da uvozi naftu iz više pravaca, što bi značajno povećalo njenu energetsku sigurnost.

Nastavi čitati

Region

SKANDAL U HRVATSKOJ DOBIO EPILOG! Još jedan ministar napušta Vladu

Još jedan ministar napušta hrvatsku Vladu, ali ovog puta ne zbog korupcije ili nekog drugog krivičnog dijela, već zbog kandidature za gradonačelnika Zadra.

Iz Vlade odlazi ministar evropskih fondova i regionalnog razvoja, Šime Erlić (HDZ), koji će se kandidovati za gradonačelnika Zadra na predstojećim lokalnim izborima u Hrvatskoj.

Mediji prenose da će Erić ostavku podnijeti danas, a javnost bi o tome trebalo da objavi premijer Andrej Plenković na redovnoj sjednici Vlade.

HDZ je sredinom februara zvanično objavio da će Erlić biti kandidat njihove stranke za gradonačelnika Zadra, dok je on sam rekao da će radi toga povući iz Vlade, iako je i sa aktuelne pozicije mogao da vodi izbornu kampanju.

Nije poznato ko će Erića zamijeniti u Vladi, a prema izvorima zagrebačkog Jutarnje lista, Plenković neće odmah ići u rekonstrukciju izvršne vlasti, već će naći privremeno rješenje.

Vladu premijera Plenkovića do sada je napustilo više od 30 ministara od kojih je samo dvoje-troje to učinilo radi prelaska na novu dužnosti, dok su ostali podnosili ostavke ili bili smijenjeni zbog sumnje da su počinili krivična djela, odnosno da su bili umiješani u korupciju.

Nastavi čitati

Region

OGLASIO SE VUČEVIĆ “U novoj vladi biće i dosadašnjih ministara”

Predsjednik Vlade Srbije u tehničkom mandatu i predsjednik SNS Miloš Vučević izjavio je danas da će u novoj Vladi Srbije biti i dosadašnjih ministara, kao i da će biti mnogo novih imena.

– Mislim da i u ovoj vladi ima ljudi koji zaslužuju da ostanu ministri, ima pozicija koje treba promeniti. Verujem da će biti mnogo novih ljudi – rekao je Vučević gostujući na TV Pink i dodao da će broj resora u novoj vladi ostati isti, jer promjena iziskuje i raspravu o zakonima o vladi i o ministarstvima.

Vučević je naveo da će Srbija do 18. aprila imati novu vladu, dodajući da bi on, da je mandatar, gledao da se izbjegnu Veliki četvrtak i Veliki petak.

– Verujem da će Ana Brnabić zakazati sednicu u roku, da narodni poslanici mogu da učestvuju aktivno, da diskusija bude otvorena, da mandatar iznese svoj ekspoze, predstavi vladu i da to bude najkasnije do 18. aprila. Đuro Macut treba da obavesti da je pripremio ekspoze, kabinet, obavio razgovore sa koalicionim partnerima. To nije jednostavno – naveo je Vučević.

On je dodao da je više puta razgovarao sa mandatarom Macutom i da je spreman da podijeli sa njim sva svoja iskustva.

Vučević je naveo i da vjeruje da će nova vlada donijeti novu energiju i novi optimizam i da vjeruje da je profesor Macut najbolje rješenje ne samo u smislu njegove biografije, i da može da uspostavi preko potreban dijalog i da razgovara sa svima koji su zainteresovani za dijalog.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno