Connect with us

Banjaluka

GODIŠNJICA KUĆE MILANOVIĆA: Održana svečana akademija, otvorena „BIBLIOTEKA SESTARA GAJIĆ“

U Kući Milanovića, prvom kulturnom hramu koji je Banja Luka dobila nakon gotovo jednog vijeka sinoć je upriličeno svečano obilježavanje godišnjice rada ove ustanove.

Održana je svečana akademija, te izložba i promocija knjige profesora Duška Pevulje pod nazivom „Kuća Milanovića – Jedini mogući kulturni koncept“, a uz sve to i bibliotečki fond za odrasle „Biblioteka sestara Gajić“ otvorio je svoja vrata u prizemlju ove ustanove.

Ovom događaju prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković koji je naglasio kako Banja Luka realizuje niz bitnih projekata, naglasivši kako je upravo cilj ranije bio da se Kuća Milanovića privede namjeni kojoj danas služi.

-Prva godina je prošla kao treptaj, ali opet kao da je trajala deset godina zbog količine događaja koji su održani ovdje. Na nama je da nastavimo dalje i da to održavamo. Nadam se da ćemo uspjeti da sačuvamo i staru artiljerejsku kasarnu na tvrđavi Kastel, da je sačuvamo kao i Kuću Milanovića. Dobili smo i sredstva da obnovimo i sačuvamo još jednu kulu tamo, jer nam je cilj da od Kastela napravimo ustanovu kulture – rekao je on.

Naglasio je kako je i značaj što će Banja Luka dobiti amfiteatar kod Pravnog fakulteta, ali i niz drugi projekata koji su i te kako bitni za naš grad.

-Radimo mnogo toga, uređujemo naš grad. Gledamo da sagradimo i pravoslavnu gimnaziju koja treba da izgleda kao nekadašnja „Realka“ i to na mjestu gdje se danas nalazi psihijatrija. Upravo tu, na tom potezu gradimo i amfiteatar, radićemo i most u naselju Dolac, a nastavljamo i šetališta uz Vrbas. Gradimo i novi objekat Građevinske škole, gradimo i multifunkcionalni centar – istakao je on.

Naglasio je i značaj „Biblioteke sestara Gajić“ koja je otvorila svoja vrata u prizemlju Kuće Milanovića.

-To je za mene kruna ove godine, ne može biti nešto ljepše i humanije od toga. Nisam subjekivan, jer ovo je priča koja je obišla svijet. Svi znamo da je ovdje riječ o porodici Gajić koju je zadesila tragedija, da su im djeca, dvije predivne kćerke oboljele od teške bolesti. Ujedinili smo se, cijela Republika Srpska i pronašli lijek. To je priča Banje Luke, ako to ne sačuvate u hramu kao što je Kuća Milanovića niste uradili pravu stvar – dodao je on.

Upravnik Kuće Milanovića Duško Pevulja poručio je su ponosni na ono što su uradili u samo godinu dana.

-Obilježavamo godinu dana rada Kuće Milanovića. Tačno prije godinu dana ovaj hram kulture je otvoren, a za tako kratko vrijeme postala je važno kulturno središte našeg grada. Da ste me prije godinu dana pitali šta će se ovdje dešavati, ja bih se kladio na četvrtinu od ovoga što smo zapravo realizovali i bio bih zadovoljan. Ovdje je organizovano više od 220 različitih događaja, a ovaj objekat je posjetilo više od 30 hiljada posjetilaca. Kao što se vidi, u programima ovog objekta govorila su velika i značajna imena – kazao je on.

Dodao je i to kako se to nije dogodilo u posljedinjih trideset godina, da takvi ljudi gostuju u našem gradu i raspravljaju o tako važnim temama.

-Kuća Milanovića je drugačija od svih kulturnih ustanova u Banjoj Luci, tako smo je i projektovali i osmislili program. Kreirali smo i projektovali događaje i to su ljudi prepoznali – rekao je Pevulja.

U prizemlju Kuće Milanovića svoja vrata otvorio je bibliotečki fond za odrasle „Biblioteka sestara Gajić“.

Kako je poručila Snježana Gajić – ovo je veliki dan.

-Ovo znači mnogo. Današnji dan je potvrda da sreća stvarno nije cilj nego ishod. Kada se trudite zajedno sa dragim ljudima, entuzijastima, činite sve da doprinesete razvoju svoje zajednice, mnoga vrata se otvaraju. Tako se nam otvaraju i vrata Kuće Milanovića. Želim da naglasim da je naša Tatjana možda i najzaslužnija za ovo. Prije tri godine smo otvorili biblioteku i trudili se da radimo i kreiramo bitne događaje. Prije nekoliko mjeseci su nas kontaktirali gradonačelnik Draško Stanivuković i upravnik Durško Pevulja i prenijeli nam svoju ideju i želju da bibliotečki fond „Biblioteke sestara Gajić“ preselimo u Kuću Milanovića – kazala je ona, dodajući da je ovo bilo izuzetno emotivno.

Naglasila je i to kako je ovo podsticaj da se trude i rade još više nego prije.

Podsjećamo, Kuća Milanovića, kao objekat od arhitektonskog, ambijentalnog, ali i istorijskog značaja za Banju Luku, na inicijativu gradonačelnika Stanivukovića uspješno je obnovljena prošle godine. Riječ je o objektu koji se nalazi u zoni zaštite i datira još iz perioda Austro-Ugarske, tačnije iz 1893. godine.

Od otvaranja u Kući Milanovića održano je mnoštvo različitih dešavanja poput izložbi, koncerata, promocija knjiga čime je ova ustanova postala novi banjalučki hram kulture.

Banjaluka

Završena obnova staze ka izletištu Trešnjik: “RAJ ZA UŽIVANJE”

Obnova staze ka izletištu Trešnjik je završena, a prema riječima Draška Stanivukovića, gradonačelnika Banjaluke, novi mobilijar, mostovi, putokazi i uređena staza sada pružaju potpuno uživanje svim rekreativcima, sportistima, porodicama i ljubiteljima prirode.

“Raj za rekreaciju i uživanje. Istovremeno uređujemo serpentine od Banj brda ka Vrućici, gradimo šetalište od Vrućice ka Švedskoj plaži, a već naredne godine nastavljamo izgradnju šetališta uz Vrbas od Gradskog do Venecija mosta”, istakao je on

Podsjetio je i na to kako je gradska administracija u proteklom periodu izgradila preko pet kilometara šetališta.

“Tu se naravno ne zaustavljamo. Banjaluka postaje grad u kojem se živi zdravije, kvalitetnije i ljepše, grad po mjeri svih nas”, rekao je Stanivuković.

Najavljeni veliki planovi
Velike planove krajem prošle godine za Banj brdo najavio je gradonačelnik Banjaluke, a među njima je bila i žičara.

“Žičara se radi na taj način da naručite projekat, da se sve napravi, a koliko vremena treba za to – vidjećemo. Ipak, ono što sada mogu da kažem jeste da je realno da u ovom mandatu završimo žičaru. Plan je i da uradimo adrenalinski park, da renoviramo i uredimo sve staze u sklopu rekreativne zone, da uradimo i biciklističke staze, ali i da napravimo ugostiteljski sadržaj koji je adekvatan. Kada kažemo Banj brdo to nije samo spomenik, to je i Trešnjik i Rajnerovo vrelo, ali i sve ostalo na potezu”, rekao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ: Skupština Banjaluke već 10 mjeseci bez redovne sjednice — tražimo da se konačno počne raditi!

Ideja današnjeg sastanka je bila da razgovaramo. Pozvao sam šefove klubova ili predstavnike u ime svih stranaka koje su u Skupštini grada Banjaluke da pitamo zašto nema redovnih sjednica ili kada će biti, te da kažemo da smo pripremili Nacrt budžeta Grada za 2026. godinu i rebalans i da je potrebna redovna sjednica. Stotinu tačaka važnih za naš grad i građane čeka od početka godine odnosno od novembra prošle godine.

Poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Ističe da je uvijek bio korektan u vezi sa konsultacijama.

-Nije mi jasno koja je neodgovornost bilo koje političke stranke da ne dođe na konsultacije, pa ne dođe ni predsjednik Skupštine, niti potpredsjednici, niti predstavnici stranaka okupljenih oko supštinske većine, ne mogu da razumijem zašto. Hvala odbornicima Narodnog fronta, Liste za pravdu i red i Pokreta Sigurna Srpska koji su danas došli. To je 11 odbornika i hvala im, jer je 11 potpisa dovoljno da se zatraži zakazivanje redovne sjednice. Mi ćemo to danas da predamo i tražimo zakazivanje redovne sjednice, što je po Poslovniku predsjednik i dužan da uradi – kazao je gradonačelnik.

Poziva da svako u svom domenu radi.

-Moja poruka je da su budžeti spremni, da je stotinu tačaka dnevnog reda spremno i da treba da razgovaramo i da nikada nisim zloupotrijebio konsultacije – naveo je gradonačelnik i dodao da su sve jedinice lokalne samouprave imale znatno više sjednica.

Ističe da je u Banjaluci u suštini bila samo jedna sa pravim važnim tačkama dnevnog reda.

-Prave priču da gradoačelnika nema, da ne radi. Nije tačno, prošle sedmice imali smo sastanak sa svim gradskim ustanovama. Radimo na više lokacija u gradu, sve je to vidljivo. Saobraćajnice radimo, modernizujemo ulice, staze na Trešnjiku, radimo Kuću Predah, stalno smo na terenu, stalno smo sa građanima. Radi se sve bez Skupštine, nijedan projekat i inicijativu nisu dali. Niko ne može reći da ne radimo. Radimo posvećeno i sve stižemo. Uz projekte riješili smo i brojne izazove – rekao je gradonačelnik i dodao da je milion KM stavka u budžetu za rad Skupštine, za one koji su imali samo jednu redovnu sjednicu.

Naglasio je da je gradska administracija do sada pokazala da je profesionalna, jer se odazvala na sve njihove tematske sjednice i tako pokazali da smo za rad.

-Zašto nas koštate milion KM kada ne radite. Hajde da diskutujemo. I sve ovo što mi postižemo, postižemo i usljed ovih blokada. Plan SNSD-a, skupštinske većine, jeste da nijedna sjednica ne bude do kako oni kažu redovnih opštih izbora i da bude posebna o budžetu i ništa drugo što bi donijelo prihode i da grad bude još uređeniji – naveo je gradonačelnik.

Pozvao je odbornike pojedinačno i zatražio novi sastanak u petak.

-Bićemo profesionalni i dalje raditi sve što je do nas kako bi došlo do redovnih sjednica – zaključio je gradonačelnik.

U ime kluba odbornika Narodnog fronta Dijana Ješić kazala je da su se odzvali na poziv gradonačelnika Draška Stanivukovića da bi, kako je kazala – pričali o zakazivanju redovnih sjednica što se ne dešava.

-Stav Narodnog fronta i nas kao odbornika jeste da se sjednice moraju održavati, te da grad ne smije da trpi zbog neodržavanja redovnih sjednica. Jasno je da su posebne sjednice imale svoj karakter hitnosti zbog tema, ali isto tako na tim sjednicama raspravaljo se i o onim stvarima koje nisu imale karakter hitnosti. Što se tiče rada Skupštine nismo donijeli brojne važne programe, poput programa zajedničke komunalne potrošnje, uređenja gradskog zemljišta, program rada Skupštine, program sufinansiranja kulturno-umjetničkog amaterizma što utiče na udruženja iz te oblasti i koji trpe zbog nerada Skupštine – navela je Ješić.

Uputila je poziv rukovodstvu Skupštine da se redovne sjednice sazivaju.

-Ne moramo da se slažemo, ali o svim tačkama moramo da diskutujemo, jer ovakvo stanje nikome ne odgovara – zaključila je Ješić.

Nastavi čitati

Banjaluka

BASARA “Vrijeme je da roditelji prestanu plaćati CIJENU POLITIČKIH SUKOBA!”

Kada čitamo vijesti o ogromnom rastu cijena osnovnih životnih potreba – hrane, energenata i drugih troškova koji su u posljednjih nekoliko godina porasli i preko 100%, svima nam je jasno da više ništa nije isto kao 2010. godine.

Uprkos tome, cijena participacije za boravak djece u javnim vrtićima u Banjaluci ostala je ista već 15 godina – 165 KM.

– U tom periodu promijenilo se sve: troškovi hrane u vrtićima, grijanja, održavanja objekata, materijala, ali i plate zaposlenih koji svakodnevno brinu o našoj djeci. Dolaskom gradonačelnika Draška Stanivukovića na čelo grada, poboljšani su uslovi rada i status zaposlenih u predškolskim ustanovama – istakla je Adriana Basara, ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju.

Kako je navela, Banjaluka je najveći grad Republike Srpske, koji je u posljednjih nekoliko godina otvorio nove vrtiće i povećao kapacitete, ali je, odlukama skupštinske većine, ostao bez značajnog dijela prihoda.

– Upravo zbog toga danas se suočavamo s ograničenjima koja utiču i na mogućnost da dodatno povećamo subvencije roditeljima čija djeca pohađaju privatne vrtiće, jer u javnim jednostavno nema dovoljno mjesta. Ovo nije pitanje volje – ovo je pitanje odgovornog upravljanja gradskim novcem i realnog sagledavanja mogućnosti – poručila je Basara.

Ona naglašava da je važno da se o svim pitanjima razgovara otvoreno i institucionalno, kroz sjednice Skupštine grada, koje su mjesto za donošenje odluka.

– Nažalost, u deset mjeseci ove godine održane su samo tri sjednice, od toga jedna osnivačka i jedna tehnička, bez rasprave o najvažnijim temama za porodice i građane. Pozivam odbornike da se okupe, da razgovaramo i donesemo održiva rješenja – kazala je Basara.

– Roditelji ne smiju biti taoci političkih odnosa. Grad mora moći da planira, da odgovori na rast troškova, da zadrži kvalitet usluge, ali i da čuva socijalnu osjetljivost. Banjaluka je uvijek bila grad porodica, takva mora i ostati. A da bi ostala takva, moramo zajedno donositi odgovorne odluke, u skladu s vremenom u kojem živimo – zaključila je Basara.

Nastavi čitati

Aktuelno