Connect with us

Svijet

GODIŠNJICA RAZORNOG ZEMLJOTRESA U TURSKOJ I SIRIJI: Stanovnici se i dalje suočavaju sa posljedicama velike tragedije

Prije godinu dana, 6. februara 2023. jugoistočnu Tursku i sjever Sirije pogodio je snažan zemljotres, a ljudi u tim regionima i danas se suočavaju sa posljedicama.

Prema zvaničnim podacima u Turskoj je poginulo više od 50.000 ljudi, a više od 125.000 je povrijeđeno. Najteže je pogođen Hataj na granici sa Sirijom, jer su uništeni čitavi dijelovi tog grada.

Mnogi ljudi preselili su se u druge gradove, a oni koji su ostali i dalje uglavnom žive u kontejnerskim naseljima, što je trebalo da bude samo privremeni smještaj. Takvih naselja samo u širem području Hataja ima oko 200, a utočište je tu pronašlo oko 187.000 ljudi.

Nezadovoljstvo među ljudima je veliko. Žale se da nema dovoljno prostor za život, odnosno da po nekoliko porodica živi zajedno.

Stanovnici navode da su nekoliko dana poslije zemljotresa dobijali su pomoć – besplatnu hranu i životne potrepštine, ali toga više nema, piše “Dojče Vele”.

“Država nas je zaboravila. Mnogi bi htjeli ponovo raditi, ali država to ne podržava u dovoljnoj mjeri. Ovdje je bilo mnogo talentiranih majstora, ali otišli su i nisu se vratili. To je veliki gubitak”, rekao je jedan automehaničar.

Izgradnja novih stanova u Hataju napreduje sporo. Predviđeno je 45.000 novih stambenih jedinica, ali je za sada pri kraju njih tek nešto više od 2.600. Prema službenim informacijama, u ovom trenutku samo 25 stanova spremno je za useljenje.

Pored stalnih nestašica struje i vode, veliki problem je i to što mnogu oštećeni putevi još nisu popravljeni. Neke su sasvim neprohodne, a kada padne kiša problem se pogoršava, jer voda ne odlazi dalje. Takođe, problem predstavlja i porast uličnog kriminala.

Situacija u susjednoj Siriji vjerovatno je još teža. Za Marjam abo Atban iz gradića Jindiresa na sjeverozapadu te zemlje teško je i povjerovati da je prošla čitava godina otkako joj je razorni potres jačine 7,8 stepeni po Rihteru uništio život. Sjećanja na jutro 6. februar 2023. za tu 42-godišnju majku bolno su živa.

“Kada je sunce izašlo, polovina moje porodice bila je mrtva. Sada živimo u šatoru, na samo nekoliko metara od mjesta gdje je dvoje naše djece stradalo ispod ruševina kuće”, kaže. Moj muž je htio otići, ali ja sam to odbila. Bez obzira gdje smo mi, njihove slike su uvijek pred našim očima”, kaže ona.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, u potresu je poginulo najmanje 6.000 Sirijaca. Podaci nekih drugih organizacija bliži su brojci od 8.000, a nevladina organizacija Sirijska mreža za ljudska prava navodi da je poginulo 10.024 ljudi.

Related Topics:

Svijet

“PUTIN ĆE TO URADITI ZA MENE”: Tramp nije znao da ga snimaju, pričao o pregovorima za kraj rata

Donald Tramp nije znao da su i dalje uključeni mikrofoni i kamere i otkrio je o čemu je pričao sa Putinom.

Američki predsjednik Donald Tramp je izjavio da misli da će ruski predsjednik Vladimir Putin prihvatiti sporazum o bezbjednosnim garancima za Ukrajinu. Tramp je ovo zvanično izjavio na početku sastanka sa Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima na početku javnog dijela sastanka koji je otvoren za medije nakon čega su se svi prebacili u Ovalnu kancelariju na zatvoreni dio sastanka.

Međutim, rekao je da “misli” da će Putin to prihvatiti u trenucima kada su bili uključeni mikrofoni i kamere. Nije poznato kome je to rekao.

“Da, da organizujemo trilateralni sastanak. Mislim da želi da prihvati dogovor, zbog mene. Razumiješ kako to čudno zvuči”, izjavio je Tramp.

Da podsjetimo, sa Zelenskim na sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom prisustvuje više evropskih lidera. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjednik Francuske Emanuel Makron, premijerka Italije Đorđa Meloni, nemački kancelar Fridrih Merc, premijer Velike Britanije Kir Starmer, predsednik Finske Aleksander Stub i Generalni sekretar NATO saveza Mark Rute stigli su u Vašington na sastanak.

U petak 15. avgusta na Aljasci sastali su se Donald Tramp i Vladimir Putin kada su pregovarali o uspostavljanju prekida vatre u Ukrajini. U međuvremenu je procurio ultimatum Putina za prekid vatre sa čim se Donald Tramp navodno složio.

Međutim, Zelenski je kategorički odbio predlog o povlačenju trupa iz Donjecka. Nastavak pregovora zakazan je za danas u Bijeloj kući na velikom sastanku na kom ukrajinski predsjednik neće biti sam ovog puta.

Šta se desilo prethodnog puta na sastanku Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog?
Prethodni sastanak američkog i ukrajinskog predsjednika u Bijeloj kući je prošao katastrofalno. Dogodio se u petak 28. februara ove godine i izbila je žestoka svađa pred predstavnicima medija koji su takođe “napadali” Zelenskog, a sve je kulminiralo izbacivanjem iz Ovalne kancelarije.

Nastavi čitati

Svijet

MRAČNA ANALIZA IZ NJEMAČKE! Globalna inflacija će ostati visoka

Očekuje se da će globalna inflacija ostati visoka u ovoj godini prema istraživanju njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja IFO, koji prognozira da će potrošačke cijene porasti u prosjeku za četiri odsto širom svijeta.

Institut IFO, čije je sjedište u Minhenu, objavio je rezultate kvartalne ankete među ekonomskim stručnjacima širom svijeta.

“Očekivanja o kratkoročnim i dugoročnim stopama inflacije ostaju relativno nepromijenjena na globalnom nivou”, naveo je IFO u saopštenju koje prenosi agencija DPA. Iako ostaje nepromijenjena u odnosu na prethodni kvartal, prognoze za inflaciju u 2025. godini značajno variraju od regiona do regiona, pokazuje anketa, sa najnižom prognozom stope za Zapadnu Evropu od 1,8 odsto.

U Sjevernoj Americi, na sjeveru Evrope i Okeaniji očekuje se da će stope inflacije biti nešto više, od 2,7 do 3,1 odsto.

“Primjetno je da očekivanja u Sjevernoj Americi ostaju povišena u odnosu na kraj prethodne godine, što odražava i dalje postojeće inflatorne pritiske”, piše u saopštenju.

Očekuje se da će najveći rast cijena pogoditi Istočnu i Sjevernu Afriku, gdje se predviđa da će inflacija dostići 22,9 i 40,8 odsto u ovoj godini.

Nastavi čitati

Svijet

FICO OBUSTAVIO ZVANIČNU VOJNU POMOĆ UKRAJINI! Kritikovao sankcije EU protiv Rusije

Slovački premijer Robert Fico obustavio je zvaničnu vojnu pomoć Ukrajini, kritikovao sankcije EU protiv Rusije, odbio članstvo Kijeva u NATO i sastao se sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, prenosi briselski portal Politiko.

Istovremeno, privatne oružane kompanije Slovačke zarađuju bogatstvo prodajom oružja Ukrajini, navodi portal.

U 2024. godini, izvoz oružja iz Slovačke porastao je na 1,15 milijardi evra. To je oko 1,0 odsto privrede zemlje, dvostruko više nego 2023. i deset puta više nego prije nego što je Rusija 2022. godine napala Ukrajinu.

Međutim, procvat trgovine oružjem ne umanjuje Ficovu političku obavezu da pomaže Ukrajini, izjavio je zamjenik ministra odbrane Igor Meličer za Politiko.

– Slovačka vlada je svojim građanima u manifestu obećala da iz državnih skladišta neće poslati ni jedan metak u Ukrajinu i mi to obećanje ispunjavamo – istakao je Meličer. Zvanična pomoć Slovačke sastoji se od neletalne pomoći i ključnih isporuka električne energije neophodnih za funkcionisanje Ukrajine kao države.

Međutim, vlada ne krije činjenicu da nema ništa protiv toga da privatne kompanije prodaju oružje, navodi briselski portal.

Nastavi čitati

Aktuelno