Connect with us

Društvo

GOMJENICA PRED VASKRS: Ovako mještani dočekuju praznike

Zamislite da u danima pred Vaskrs do kućnog praga idete u gumenim čizmama, jer gazite po vodi prepunoj fekalija. Nije ovo neka scena iz filma, već realnost mještana prijedorskog naselja Gomjenica koji su krajem marta doživjeli i preživjeli strašne poplave.

Scene iz ovog grada danima su punile medijski prostor. Voda je tada prekrila mnoga naselja. Danas je u većini kuća i dvorišta nema. Ali, posljedice martovskih poplava neki i dalje i te kako osjećaju.

–Iz čizama se ne može izaći. Napravio sam privremenu mini skelu da mogu sa ulice da dođem do ulaznih vrata. Čekam da se voda povuče, da mogu u patikama da izađem – kaže za Srpskainfo stanovnik naselja Baltine Bare pred čijom kućom je doslovno jezerce, prepuno fekalija.

Problem su njemu i komšijama napravile podzemne vode, koje su krenule nakon što su se Sana i Gomjenica povukle. Oni imaju svoje mišljenje zašto ih je poplavilo. Krivca vide u šljunkarama, iskopanim u blizini njihovih kuća. Ne znaju čije su, ali im prave ogromne probleme.

-Prekopane su velike površine, a voda mora negdje da izađe. Ovako nije bilo od 2014. godine. A onda su 2019. počeli da kopaju šljunkare i evo šta nam se dogodilo. Voda samo leži, a ovdje ima puno djece. Tako je kada je dopušteno privatnicima da krampaju – kaže naš sagovornik iz Gomjenice.

Poručuje da pomoć ne očekuje. On veću štetu nije pretrpio, ali mu je gora bara ispred kuće. Priča i da se ne veseli preterano vaskršnjim praznicima.

-Čemu da slavim praznik? Vidite po čemu gazimo. Padne mi na pamet da od grada tražimo da nas isplate i da odemo odavde. Zašto moramo da doživljavamo stres ovdje. Kada ode zdravlje ko će da nas pita. Ko će da mari za naš pretrpljeni strah – govori on.

Kada smo u utorak posjetili mještane ovog dijela Gomjenice, rekli su nam da je stanje koje vidimo mnogo bolje nego što je bilo prije samo koji dan.

–To je sada bara. Kada se voda povuče, imaće se šta prati 10 dana – kažu mještani. Kada ih je poplavilo, vatrogasci su im najviše pomogli. Iz Crvenog krsta su im donijeli šta treba da dezinfikuju kuće.

-Molim Boga da se voda što prije povuče, da se može normalno kući prići – objašanjava nam stanarka ove ulice. Priča da su 5 dana branili da im voda uđe u kuću, ali da na kraju nisu uspjeli. Izbacili su sve što su imali. Nije im lako sa malom djecom, ali za spavanje se snalaze.

Mještani objašnjavaju da se na prostoru od njihovih kuća, pa do rijeke Sane nakuplja voda.

-Mi smo još 2014. godine tražili da se ovi kanali zatrpavaju zemljom, ali nije odreagovano uopšte. Da vatrogasci nisu odradili ono što jesu ovih dana, sa nama bi bilo isto kao 2014. Meni je te godine u kući bilo 2,5 metra – priča mještanka Gomjenice i dodaje da su se komšije ranije organizovale i u blizini sami napravili nasip.

-Da je prešla preko tog nasipa, bilo bi teško nama – objašnjava ona.

Još jednoj mještanki voda je ušla u kuću, nekih od 25 do 30 centimetara. Sada su u potkrovlju, tu spavaju, a donji dio suše i čiste.

-To je dugotrajan proces. Oko kuće je voda, što je još gore. To je ustajala voda, pravi se žabokrečina, izmješane sa septičkom, to nam je gorući problem. Kuća će se osušiti, renovirati i nekako ćemo nastaviti dalje – optimistično govori. Dodaje da se, uprkos svemu, veseli Vaskrsu, koji će ove godine biti malo drugačiji. Očekuju da im stignu djeca, za spavanje će biti problem, jer su prostorije uništene.

-Ali, snaći ćemo se. Uglavnom u svojoj kući ćemo proslaviti – kaže ona.

I baš dok smo u utorak pričali sa mještanima, pročulo se da je stigao gradonačelnik Slobodan Javor, da ih obiđe. Dočekali su ga, a on je obuo gumene čizme i sa njima zagazio u baru. Govorili su mu o tome šta ih je snašlo, šta misle da je problem, a onda ga proveli i do šljunakara, da pokažu kako to izgleda.

-Ovo mjesto je pretrpilo veliku štetu. Ovdje voda nije bila kada su bili veliki talasi Sane i Gomjenice, ovdje su došle podzemne vode. Intenzivno smo radili sa vatrgascima, bilo je uključeno preko 12 pumpi i 18 vatrogasaca, da pokušamo na sve načine da ispumpamo vodu da kuće ne bi bilo ugrožene. Samo da podsjetim da je 2014. godine ovo naselje bilo pod vodom, došla je do prvog sprata – ističe on za Srpskainfo i dodaje da je važno da se ispumpa voda koja je ostala, jer iz nje vrebaju potencijalne zaraze. Problem ovog naselja je što je niži od nivoa rijeke i uvijek će postojati opasnost da bude plavljeno.

-U što kraćem roku ćemo poslati struku da vide mogu li se ugraditi neke pumpe koje bi bile instalirane malo više od ovog mjesta i kada se bude povećavao vodostaj, da se automatski pumpe uključe i vodu na drugo mjesto prenosi – poruka je gradonačelnika Prijedora. Dodaje i da će biti provjereno da li su šljunkare, o kojima mještani govore, u funkciji, ko su ljudi i firme koje obavljaju eksploataciju i imaju li sve papire.

Ovogodišnje poplave u Prijedoru jedne su od najvećih poplava u istoriji grada. Više stotina objekata bilo je poplavljeno, a nastala je velika šteta.

Inače, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će institucije doznačiti Prijedoru 10 miliona KM za sanaciju štete od poplava, te da će u saradnji sa “Vodama Srpske” biti izgrađeni nasipi i proširena korita reke Gomjenice i Sane.

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno