Connect with us

Svijet

GOOGLE GASI MAILOVE! Provjerite da li je vaš račun na listi i KAKO GA SAČUVATI

Google mjesecima priprema korisnike na brisanje njihovih neaktivnih računa, uključujući i profile na Gmailu, Driveu, fotografije pohranjene na Googleovom servisu itd.
Kompanija je korisnicima dala rok do 1. decembra, a danas kreće u akciju i počinje brisati brojne profile koji su korisnici godinama otvarali na Googleu. Prije brisanja tim će korisnicima poslati obavijesti kako bi im dala još jednu šansu da spase svoje podatke.Neugodno iznenađenjeSvi koji svakodnevno koriste Gmail i ostale Googleove usluge nemaju razloga za zabrinutost i kompanija takve račune neće dirati, već su na udaru neaktivni računi, odnosno oni koji se nisu koristili najmanje dvije godine. Takvi računi, kako su ranije objasnili iz kompanije, mogu predstavljati sigurnosnu prijetnju jer se na takvim starim i nekorištenim računima često koriste zastarjele lozinke kojih su se hakeri možda već dokopali. Na njima se također ne koristi dvostepena autentifikacija, pa su puno lakša meta za hakere i kibernetičke kriminalce, koji ih mogu preuzeti i onda s njih slati phishing mailove, širiti prevare i slično.
Kako su ih korisnici često koristili samo za npr. prijavu na nenjslettere, forume i slično, kako za to ne bi koristili pravu e-adresu koja bi im onda mogla biti zatrpana spamovima, mnogi su i zaboravili da su uopće otvorili takve adrese, pa ovo brisanje neće ni osjetiti. S druge strane, ako su takve profile koristili kao nekakav dodatni backup za fotografije, videa i važne dokumente, njima će itekako biti u interesu da im Google ne izbriše te podatke.

Dvije godine

Na udaru su, dakle, profili na koje se korisnici nisu prijavili najmanje dvije godine. Stoga, ako želite sačuvati starije e-adrese, dokumente, fotografije i slično na koje ste možda već i zaboravili, sve što trebate napraviti jeste jednom se prijaviti na Google s tim podacima. Time ćete kupiti dodatne dvije godine korištenja tog profila i podataka na njemu, a nakon toga bit će potrebno ponovno se prijaviti na taj profil barem jednom u dvije godine. Osim ako Google s vremenom ponovno ne promijeni pravila, no o tome će korisnike sigurno obavijestiti na vrijeme.

Za slučaj da ste zaboravili podatke ili lozinku za stari profil na Googleu, postoje načini, odnosno alati pomoću kojih se mogu vratiti. Lozinku ćete moći saznati, odnosno promijeniti pomoću alata za oporavak lozinke, za što ćete trebati odgovoriti na određena pitanja. Ako ste pak zaboravili e-adresu, postoji rješenje i za to. Google, naime, ima poseban alat za povratak adrese, no uz njega će vam trebati i telefonski broj ili druga e-adresa koju ste odabrali upravo za takve situacije kada naiđete na probleme s mailom. Više informacija o načinu na koji ponovno možete pristupiti takvim računima pogledajte ovdje.

Svijet

SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana

S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.

Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gd‌je toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.

 

Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.

Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:

“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam ušted‌jeti stotine evra godišnje”.

Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.

 

 

Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.

To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gd‌je je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.

Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.

Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.

 

 

Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.

Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.

Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći

“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.

“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN “Evropa se sprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, POSTOJI ODLUKA O TOME”

Evropa se priprema za rat sa Rusijom do 2030. godine, otkrio je premijer Mađarske Viktor Orban tokom sastanka aktivista vladajuće stranke u Kečkemetu.

Orban je dodao da se Mađarska zvanično suprotstavila takvoj odluci.

“Evropski lideri su odlučili da Evropa uđe u rat. Postoji odluka u vezi s tim. Zvanična pozicija je takva da moramo biti spremni na to do 2030. godine”, otkrio je Orban. “Mađarska tome kaže ‘ne’”, dodao je Orban za RT Balkan.

Orban je naglasio da se njegova zemlja nalazi u opasnosti i dodao da je njihov cilj da spriječe vojne akcije Evropske unije. Dodao je da Budimpešta ne može da se nosi sama sa kompletnom Evropskom unijom.

Nedavno je izjavio da, ukoliko prevlada volja Evropljana koji misle da rat treba da se nastavi i da ga treba riješiti na bojnom polju, a ne traženjem mira, rat bi mogao da se rasplamsa na teritoriji Starog kontinenta. Mađarski premijer najavio je i posjetu Rusiji u narednim danima.

PREPORUČENI SADRŽAJ

Nastavi čitati

Svijet

U slučaju pljenidbe ruske imovine UGROŽEN I EVRO

Moguća konfiskacija zamrznute ruske imovine u EU mogla bi uticati na ulogu evra kao globalne rezervne valute, piše “Fajnenšel tajms”

List podsjeća da imovina denominirana u evrima čini oko 20 odsto deviznih rezervi koje drže centralne banke širom svijeta.

U tom pogledu evro je drugi po vrijednosti, odmah poslije američkog dolara, koji čini gotovo 60 odsto globalnih deviznih rezervi.

“Međutim, ako EU odluči da zaplijeni zamrznutu imovinu Rusije, centralne banke i privatni investitori počeće da sumnjaju da li se isplati kupovati evropske hartije od vrijednosti”, piše list.

Iako je Evropska centralna banka izrazila skepticizam u vezi sa šemom pljenidbe imovine, ukazujući na njene rizike, “Fajnenšel” je naveo da su pojedine zemlje EU, koje su se dugo tome protivile, promijenile svoj stav i sada podržavaju takav potez.

Nastavi čitati

Aktuelno