Za Vukanovića nije bilo političkog dogovora, Selak povukao kandidaturu

Nakon što se politička scena u BiH u posljednjih nekoliko mjeseci okrenula za 360 stepeni, rukovodstvo Republike Srpske je pristalo na saradnju i priznalo nadležnosti pravosudnih institucija, pa se i Darko Ćulum vratio na poziciju direktora SIPA-e BiH, koju je bio napustio, očekuje li nas konačan rasplet i kada je riječ o izboru ministra bezbjednosti BiH?

Na ovo pitanje iz kabineta predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto juče nisu imali ništa novo za reći, jer sve su kazali ranije izbor ministra zavisi od političkog dogovora na nivou predstavnika parlamentarne većine.

Pozicija ministra bezbjednosti BiH upražnjena je od januara ove godine i praktično sve poslove ministra obavlja zamjenik Ivica Bošnjak.

Nakon što je uhapšen zbog korupcije, bivši ministar Nenad Nešić ostavku je podnio u danu u kojem je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao glasati o njegovoj smjeni.

– Ovim putem želim podnijeti ostavku na mjesto ministra bezbjednosti Bosne i Hercegovine iz moralnih razloga, zbog svih prošlih događaja, koji će sutra biti najavljeni i predati svim ovlaštenim institucijama preko mojih advokata – naveo je Nešić.

28. januara Krišto je prihvatila njegovu ostavku i razriješila ga dužnosti. Polovinom februara istaknuta je kandidatura Gorana Selaka, predsjednika SPS-a, a početkom marta nadležne institucije, uključujući Agenciju za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Centralnu izbornu komisiju BiH, završile su sve provjere. 7. marta Krišto je Selaka imenovala za ministra, a trebao je stupiti na dužnost nakon što imenovanje potvrdi Predstavnički dom PS BiH.

Desetak dana kasnije, na dan održavanja sjednice, Selak je povukao kandidaturu jer nije imao podršku stranaka trojke, a u medijskim istupima je isticao da će “čekati neka bolja vremena”, piše Avaz.

Jesu li ta vremena došla i je li stvorena politička klima da predsjedavajuća Krišto ponovo predloži kandidata kojeg je ranije imenovala, pod uslovom da on to prihvati, trebalo bi biti poznato uskoro.

Ništa bez dogovora

Inače, predsjedavajuća Savjeta ministara od januara insistira na političkom dogovoru o ovom pitanju, što je navela i u odgovoru inicijatorima imenovanja Nebojše Vukanovića na ovu dužnost.

– Pozicija mene kao predsjedavajuće Savjeta ministara i svakog od ministara i zamjenika ministara je politička pozicija na koju se dolazi prijedlogom i voljom političkih stranaka i u proceduri propisanoj u Zakonu o Savjetu ministara BiH, u skladu s odredbama Ustava BiH. Mjesto i adresa za ovakve i slične inicijative su političke stranke, koje u okviru programskih sporazuma ili koalicija za uspostavu ili redefinisanje parlamentarne većine dogovaraju stavove i smjernice potrebne za uspostavu i uspješno funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti – navela je Krišto u odgovoru klubovima stranaka u PS BiH.

Agencija za istrage i zaštitu BiH /Sipa/ provjerava finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, potvrđeno je Srni iz ove agencije.

Iz Sipe je rečeno da postupaju po zahtjevu Tužilaštva BiH.

“Zahtjev se odnosi na određene provjere, a u ovoj fazi ne možemo davati više informacija”, navedeno je iz Sipe.

Tužilaštvo BiH naredilo je Sipi da u okviru istrage u predmetu “Crna kravata” provjeri finansiranje političke partije Narod i pravda Elmedina Konakovića, jer se, prema pisanju “Avaza” sumnja da je to činjeno novcem narko-kartela.

Кo normalan može izgubiti novac u drvetu?

Кo normalan može izgubiti novac u drvetu? Samo onaj ko ga nikad nije posadio. I samo onaj ko se nikada nije bojao da će mu narod zatražiti račun.

Ovako je Miloš Stanišić, član Predsjedništva PDP prokomentarisao gubitak od 5,2 miliona КM u Javnom preduzeću „Šume Republike Srpske“ u prvih šest mjeseci ove godine.

– Ovo je još jedan dokaz potpunog odsustva domaćinskog upravljanja javnim resursima. Govorimo o preduzeću koje gazduje jednim od najvećih prirodnih bogatstava Republike Srpske, a posluje sa gubicima. To nije posljedica vremenskih uslova ili tržišta, kako se pravda direktor, već neodgovornosti, partijskog zapošljavanja i namjerno lošeg upravljanja“, rekao je Stanišić.

On je istakao da dodatno zabrinjava podatak da „Šume RS“ godišnje izdvajaju čak tri miliona КM za održavanje SAP informacionog sistema, za koje direktor priznaje da ne znaju da ga koriste.

– Ako je to model upravljanja resursima Republike Srpske, onda je jasno zašto gubimo i u arbitražama, i u privredi, i u povjerenju građana“, rekao je Stanišić.

On je podsjetio da Republiku Srpsku istovremeno opterećuju ogromne arbitražne obaveze.

– Samo arbitraža u slučaju „Vijadukt“ košta preko 113 miliona maraka, a dug raste svakog dana za novih 18.600 КM. Ukupni arbitražni rizik već prelazi dvije milijarde maraka. Dok jedna javna firma ne zna ni šta radi sa drvetom, na drugoj strani plaćamo penale i kamate – i niko za to ne odgovara“, rekao je Stanišić.

On je poručio da se javna preduzeća ne mogu više posmatrati kao partijska svojina, već kao javni sistemi koji moraju biti predmet stroge kontrole.

– Tražimo hitnu reviziju poslovanja JP “Šume Republike Srpske”, uključujući sve ugovore, nabavke, sistemske troškove poput SAP-a i politiku zapošljavanja. Ljudi u Republici Srpskoj plaćaju tuđe greške, a one više nisu slučajne – nego sistemske“, zaključio je Stanišić