Mljekari od Vlade Republike Srpske traže da se hitno odobre dodatna sredstva u iznosu od 2 miliona KM za izgradnju mljekare u Prnjavoru, kako bi je što prije pustili u rad i minimalizovali potencijalne krize u budućnosti slične trenutnoj krizi u ovoj oblasti.

o je jedan od zaključaka koje je Udruženje poljoprivrednih proizvođača mljekara Republike Srpske uputilo Anđelki Kuzmić, ministarki poljoprivrede Srpske, nakon redovne godišnje skupštine Udruženja, održane 4. marta.

Osim toga, mljekari traže i hitnu isplatu svih zaostalih dugovanja. Upoznali su Kuzmićevu da su zaključili da sačekaju 10 dana da se uplate dugovanja za prošlu godinu i podsjetili je da je pred brojnim gostima i članovima Udruženja rekla da će isplate krenuti od ponedjeljka.

– Do dana današnjeg nije bilo nikakve uplate za mljekare. Treba naglasiti da je na sastanku sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Savom Minićem, 27. januara, dogovoreno da se novembarska premija uplati 15. februara, a decembarska do 25. februara. Nijedna još nije izmirena. Ističemo da je zaista teška situacija. Rastu cijene goriva, đubriva i svih inputa, a već je došlo i do rasta cijena usluga. Nama su, s druge strane, značajno smanjeni prihodi, odnosno otkupne količine i cijene mlijeka, i do 25 odsto na nekim gazdinstvima – naveli su mljekari.

Oni su ministarki iznijeli i prijedlog mjera za očuvanje života na selu, navodeći da Austrija svakom registrovanom gazdinstvu isplaćuje 1.700 evra mjesečno, uz obavezu da proizvodi i prodaje na tržištu.

– Naš prijedlog je da u Republici Srpskoj to bude pola od iznosa u Austriji, odnosno 1.700 KM mjesečno, uz očuvanje ostalih mjera podsticaja koje sada postoje i njihov rast u skladu sa trendovima na tržištu i u okruženju. Očekujemo da bi nekih 8.000 do 10.000 gazdinstava moglo biti korisnik ove mjere, od ukupno 18.500 aktivnih gazdinstava u 2025. godini. Prijedlog je da korisnici mogu biti samo ona gazdinstva čiji članovi uže porodice nisu zaposleni u državnim ili opštinskim organima i preduzećima, a koji mogu dokazati da prodaju svoje poljoprivredno-prehrambene proizvode na tržištu ili na gazdinstvu. Dodajmo i da je do prije samo desetak godina bilo 13.000 proizvođača mlijeka u Srpskoj, dok danas ukupno aktivnih poljoprivrednih gazdinstava ima 18.500 – naveli su iz Udruženja.

Opravdanost ove mjere potkrijepili su podacima Saveza sindikata da u sindikalnoj potrošačkoj korpi hrana učestvuje sa 45 odsto u mjesečnim troškovima domaćinstva, odnosno sa 1.298,95 KM, što ukupno iznosi 519.580.000 KM.

– Na godišnjem nivou to iznosi 6.234.960.000 KM na oko 400.000 domaćinstava (popis iz 2013. godine). Samo iznos PDV-a u okviru ovog iznosa je 935.244.000 KM. To je bez stvaranja dodatne vrijednosti, ulaganja poljoprivrednika, njihovih troškova i poreza, što ukupno iznosi blizu dvije milijarde KM. Kada bi svih 18.500 aktivnih gazdinstava dobilo ova sredstva, to bi iznosilo 377.400.000 KM, što je nešto manje od jedne trećine samo naplaćenog PDV-a – navodi se u objašnjenju.

– Mjera bi stimulisala veliki broj stanovnika naših sela da ostanu tu i dugoročno smanjila odliv ljudi sa sela, te pomogla u njegovom očuvanju. Vjerovatno bi se otvorila i nova radna mjesta na selu, a povećali bi se i prihodi u posebno izrazito nerazvijenim opštinama u Srpskoj – istakli su iz Udruženja.

Dodali su da bi ova mjera zasigurno motivisala i veliki broj zaposlenih u državnom sektoru da daju otkaz i pokrenu vlastiti biznis na selu, rasteretila bi državni aparat, smanjila pritisak na budžet, pomogla u stvaranju nove vrijednosti i povećala investicije i inovativnost kod stanovništva, kao i prihode Republike.

– Mjera bi pomogla povećanju investicija u selo, povećala vrijednost imovine na selu i pomogla da se u veliki broj naših sela koja su zarasla vrati život. Porast broja investicija znači i povećanje prihoda Republike, što otvara prostor za podršku novim investicijama i razvoju realnog sektora – naveli su iz Udruženja mljekara Srpske.

Roditelji tražili realnu cijenu i transparentnost.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske odgovorilo je roditeljima učenika osmih razreda banjalučke Osnovne škole „Branko Radičević“ na pitanje o organizaciji ekskurzije.

Odgovorili su nam da je njihov prijedlog da se u idućoj školskoj godini organizuje ekskurzija za osmi i deveti razred – rekao je Nikola Popović, predsjednik Savjeta roditelja.

On je juče od škole zatražio da se u utorak održi hitna sjednica Savjeta roditelja.

– Vidjećemo šta ćemo kao Savjet roditelja donijeti na toj sjednici u utorak, pa ćemo dalje djelovati – rekao je on.

Prema njegovim riječima, stav roditelja je da sadašnji osmaci idu na ekskurziju u septembru, a da učenici koji su sada sedmi razred na ekskurziju idu sljedeće godine u aprilu.

Objasnio je da je bolje da djeca koja neće otići na ekskurziju u osmom razredu putuju u septembru, jer postoji mogućnost da će sljedeće godine polagati maturu, upisivati srednje škole, a školski kalendar im je skraćen.

– Iz moje perspektive cilj nam je da pokušamo raspisati javni poziv za ekskurziju u septembru. Da li je to pravno izvodljivo i da li ćemo naići na volju ili nećemo, to ne znam. Ali to je pravac kojim bih išao. Vidjećemo šta će reći Savjet roditelja – rekao je on.

Direktor OŠ „Branko Radičević“ Siniša Rendić rekao je da su predstavnici odjeljenja osmog razreda uputili dopis Ministarstvu sa zahtjevom da se ponovi javni poziv.

– Mi čekamo odgovor Ministarstva – rekao je on i napomenuo da ne može samostalno ponoviti javni poziv za organizaciju ekskurzije.

– Urađeno je sve u skladu sa zakonom – objasnio je.

Roditelji učenika Osnovne škole „Branko Radičević“ u Banjaluci odbili su ekskurziju u Kragujevac, tri noći po cijeni od 630 KM. Većina njih nije potpisala saglasnost i time su „oborili“ planiranu realizaciju putovanja.

Roditelji su tvrdili da je ponuđena cijena ekskurzije najmanje 200 maraka veća od realne, da za 630 maraka nisu dobili jasnu specifikaciju troškova, te da su sami izračunali da ekskurzija ne bi smjela prelaziti oko 420 KM po djetetu.

U međuvremenu su, kako su ranije istakli, došli i do nezvanične ponude jedne banjalučke agencije koja bi istu ekskurziju realizovala za oko 400 maraka po učeniku.

Krajnji rok za dostavu saglasnosti bio je 9. februar, ali većina roditelja nije dostavila potrebne saglasnosti.

– Ovo nije pobjeda protiv škole, nego pobjeda zdravog razuma. Nismo htjeli potpisivati nešto što nam niko nije znao objasniti. Ako postoji mogućnost da djeca idu za 400 ili 420 maraka, onda nema razloga da plaćamo 630 – rekao je jedan od roditelja.

Drugi dodaje da su roditelji tražili realnu cijenu i transparentnost.

Podsjećamo, roditelji su ranije ukazivali na više spornih tačaka: nedostatak jasne specifikacije troškova ekskurzije, tvrdnje da se agencije međusobno dogovaraju o rasponu cijena, izostanak sjednice Savjeta roditelja o trasi puta, kao i pritiske na djecu da bez odlaganja donesu potpisane saglasnosti.

Srpskainfo

Policija u Mađarskoj pokrenula je veliku međunarodnu akciju potrage na području Mađarske, Srbije i Rumunije, nakon što je nestalo čak sedmero djece uzrasta od dvije do jedanaest godina.

U centru istrage nalazi se Erzsébet Anita Papp (39), žena za koju se sumnja da je povezana sa njihovim nestankom.

Nestanak je prvi put prijavljen 7. marta u gradu Makó, kada je policiji prijavljeno da su nestala četvoro braće i sestara. Međutim, tokom istrage utvrđeno je da je nestalo još troje djece, čime je potraga proširena na ukupno sedam mališana.

FOTO: POLICE HU

Nestanak prijavljen u dvije faze

U prvom krugu potrage prijavljen je nestanak četvoro djece iz porodice Buzás: Ábel (2), Kevin (7), Dominik (8) i Rubina Anita (9).

Nedugo zatim policija je dobila informaciju da su nestali i Lilien (3), György (8) i Amira Džesika (10).

Najmlađe dijete ima samo dvije godine, dok je najstarije staro jedanaest, zbog čega policija upozorava da je situacija posebno alarmantna.

Sumnja pada na jednu ženu

Istražioci vjeruju da su djeca vjerovatno zajedno i da se kreću u istoj grupi, a tragovi iz istrage ukazuju na to da ih je Erzsébet Anita Papp možda odvela i unaprijed organizovala njihov odlazak.

Policija zasad ne otkriva detalje istrage, kako ne bi ugrozila potragu, ali i zbog zaštite privatnosti maloljetnika.

Prema dostupnim informacijama, još nije jasno u kakvom su porodičnom ili krvnom srodstvu djeca i žena za kojom se traga.

Moguća porodična drama u pozadini

Stručnjaci navode da je logistički veoma teško da se toliko djece kreće neprimijećeno, naročito javnim prevozom.

„Tako velika grupa teško može putovati bez da privuče pažnju. Čak i privatnim vozilom bio bi potreban minibus“, navode sagovornici upoznati sa slučajem.

Prema njihovim procjenama, moguće je da je riječ o porodičnoj drami, jer fotografije ukazuju na određenu fizičku sličnost između žene i djece.

Ne isključuje se ni mogućnost da je žena nedavno izašla iz zatvora ili da je iz nekog razloga bila spriječena da se brine o djeci, pa je odlučila da ih odvede.

Istražioci naglašavaju i da su neka od djece ranije bila smještena van svojih porodica, zbog čega policija mora djelovati brzo kako bi ih pronašla.

Hitni apel policije
Policija ističe da je svaka minuta važna, jer se radi o veoma maloj djeci koja su posebno ranjiva.

Građani koji prepoznaju djecu ili ženu sa fotografija, ili imaju bilo kakvu informaciju o njihovom kretanju, mogu se javiti policiji u Makóu (Čanad vezir tér 13), pozvati broj +36 (62) 511-260, anonimni Telefon za svjedoke 06-80-555-111 ili hitni broj 112.

Potraga se nastavlja širom regiona, a policija apeluje na građane da odmah prijave svaku informaciju koja bi mogla pomoći u pronalasku nestale djece.