Connect with us

Politika

GRAĐANI PLAĆAJU, A PODACI SE KRIJU: Ko su savjetnici ministara u Vladi RS?

Većina ministara u Vladi Republike Srpske ima jednog ili dva savjetnika, a nekoliko njih smatraju da im ničiji savjeti nisu potrebni, te su odlučili da ih za sada ne angažuju.

Od svih 16 ministarstava u Vladi RS smo zatražili informacije o broju, imenima, obrazovanju, te radnom iskustvu savjetnika ministara.

I dok su iz većine ministarstava u Vladi uredno odgovorili na naša postavljena pitanja, bilo je i onih koji smatraju da nisu dužni dostaviti ove informacije, iako i njih i njihove savjetnike plaćaju građani RS.

Premijer ima sedam savjetnika 

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić ima sedam savjetnika među kojima je bivši ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Danijel Egić.

Pored Egića, Minića savjetuju još i Dubravka Gajić, Jovana Simić, Aleksandar Lozo, Siniša Nastić, Miodrag Lukić, te Luka Andrić.

Mastilovića savjetuju univerzitetski profesori

Draga Mastilović ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje RS ima dva savjetnika i to Nedeljku Ivković i Olega Soldata.

Osim što je savjetnik ministra, Ivkovićeva ima i impozantnu biografiju. Doktor je stomatoloških nauka i profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Foči. Stomatološki fakultet Univerziteta u Beogradu završila je 1997. godine, te time postala doktor stomatologije.

Nakon završenog fakulteta 2003. godine postaje specijalista stomatološke protetike, a godinu kasnije i magistar stomatoloških nauka, da bi 2009. godine odbranila doktorsku disertaciju na Univerzitetu u Beogradu i tako postala doktor stomatoloških nauka.

Oleg Soldat  ministra Mastilovića savjetuje u oblasti međunarodne saradnje, a pored toga je i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci. On je osnovne studije završio 2003. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, da bi potom 2011. odbranio magistarsku tezu, a 2022. godine i doktorsku disertaciju na Univerzitetu u Banjoj Luci.

Od 2022. godine predaje kao docent na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.

Predavao je i na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a predaje i nekoliko predmeta na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Ministar za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS Bojan Vipotnik takođe ima dva savjetnika.

Jedan od Vipotnikovih savjetnika je Mirko Bukvić. Bukvić je diplomirani ekonomista, a osnovne studije je završio na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci na smjeru finansijsko upravljanje, bankarstvo i osiguranje.

Trenutno pohađa postdiplomske studije na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci na smjeru javna uprava i javne politike.

Kada je u pitanju radno iskustvo radio je kao računovođa, kao šef računovodstva i finansija,  a godinu dana je bio i predsjednik Skupštine opštine Prnjavor, kao i odbornik u toj skupštini u dva mandata.

Od 2024. godine je Vipotnikov savjetnik.

Drugi Vipotnikov savjetnik je Miladin Tanasić inženjer mašinstva koji je diplomirao na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Radno iskustvo je sticao u banjalučkom „Jelšingradu“, „Intermetalu“, ali u Zavodu za izgradnju u Banjaluci, kao i u preduzeću „Konstultan SB“.

Osim što je savjetnik ministra, vlasnik je i preduzeća „Tami“ iz Banjaluke što mu predstavlja dopunsku djelatnost.

Ministarku porodice savjetuje veterinar

Irena Ignjatović ministarka porodice, omladine i sporta Republike Srpske takođe ima dva savjetnika i to Duška Đurića i Aleksandra Subotića.

Duško Đurić je zvanje doktora veterinarske medicine stekao na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a radno iskustvo je sticao u veterinarskoj ambulanti Petrovo.

Bio je i odbornik u dva mandata u skupštini opštine Petrovo.

Subotić je 2011. godine diplomirao na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Istočnom Sarajevu čime je stekao zvanje profesora fizičkog vaspitanja i sporta.

Radio je u Ekonomskoj školi u Brčkom kao nastavnik fizičkog vaspitanja,  a bio je i savjetnik gradonačelnika Brčko distrikta za zdravstvo, sport i kulturu.

Aktivno se bavio fudbalom i nastupao za FK „Lokomotiva“ Brčko, a bio je i kondicioni trener OK „Mladost“ Brčko, gdje je stekao bogato sportsko iskustvo.

Autor je više naučnih radova iz oblasti obuhvaćenih njegovim akademskim obrazovanjem.

Dva savjetnika ima i Zlatan Klokić, ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS.

Klokića savjetuju Slaviša Bajić i Dajana Pandurević.

Bajić je prije ovog angažmana radio kao dugogodišnji novinar, a diplomirao je na komunikološkom koledžu „Kapa fi“ u Banjaluci.

Dajana Pandurević je u prethodnim radnim angažmanima radila administrativne i menadžerske poslove, a diplomirala je na Visokoj školi strukovnih studija biznisa „Biznis“ u Nišu.

FOTO: Ilustracija/Capital.ba

 

Bivši ministar savjetuje Đokića

Ministra energetike i rudarstva Petra Đokića savjetuje bivši ministar saobraćaja i veza Đorđe Popović.

Popović je doktor tehničkih nauka i vanredni profesor na Saobraćajnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Tokom višedecenijske profesionalne karijere obavljao je brojne rukovodeće i dužnosti u javnom sektoru. Radio je u Ministarstvu unutrašnjih poslova RS, u Policiji Brčko distrikta, a savjetovao je i zamjenika ministra transporta i komunikacija BiH.

Bio je i direktor Akademske i istraživačke mreže RS „SARNET“, direktor Rudnika i termoelektrane „Ugljevik, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, kao i poslanik u Skupštini Brčko distrikta.

Ministar trgovine i turizma RS Ned Puhovac takođe ima jednog savjetnika i to Trifuna Lukića.

Lukić je po zanimanju diplomirani pravnik, a profesionalno radno iskustvo sticao je u Srbiji na poslovima u oblasti turizma i ugostiteljstva u realnom sektoru, kao vlasnik, suvlasnik i menadžer ugostiteljskih objekata.

Ministarku finansija Zoru Vidović savjetuje Biljana Poparić – Stojanović. Poparić – Stojanović je magistar ekonomskih nauka, a zvanje je stekla na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Radno iskustvo je sticala u „Poštama Srpske“, „Bobar banci“, ali u preduzeću „Woodcom“ iz Banjaluke.

Selaka savjetuje bivši predsjednik Ustavnog suda BiH

Ministra pravde Republike Srpske Gorana Selaka savjetuje Zlatko Knežević

Knežević je diplomirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, a pravosudni ispit je položio 1987. godine u Sarajevu.

Radio je u Osnovnom sudu u Novom Gradu kao sudijski pripravnik i stručni saradnik, a zatim i u opštinskoj upravi Novi Grad na rukovodećim radnim mjestima.

Obavljao je advokatsku djelatnost u samostalnoj i zajedničkoj advokatskoj kancelariji u Novom Gradu. Bio je član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH i predsjednik Izvršnog odbora Advokatske komore RS.

Knežević je takođe biran za predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda BiH, a bio je  i sudija ovog suda.

Trenutno je na funkciji predsjednika Potkomisije za pravosuđe Venecijanske komisije, a govori ruski i engleski jezik.

Ministra rada i boračko invalidske zaštite Radana Ostojića savjetuje Bogdana Kondić.

Kondićeva je, kako kažu u Ministarstvu, po struci diplomirani ekonomista sa dugogodišnjim profesionalnim iskustvom u oblasti upravljanja javnim finansijama, javnim investicijama, projektima finansiranim iz domaćih i međunarodnih izvora, te ekonomskog i finansijskog savjetovanja.

Profesionalnu karijeru je započela 2007. godine u Ministarstvu finansija gdje je radila na poslovima koordinacije javnih investicija.

Od 2017. godine je radila u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,  a od aprila 2023. godine obavlja funkciju savjetnika ministra za ekonomsko-finansijska pitanja u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite RS.

Ministarku poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelku Kuzmić savjetuje Miroslav Marušić.

Marušić je savjetnik Kuzmićevoj za ruralni razvoj. Završio je Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, smjer voćarstvo i vinogradarstvo.

Savjetnik ministra saobraćaja i veza Zorana Stevanovića je Nedeljko Knežević.

Knežević je diplomirani ekonomista i magistar ekonomskih nauka.

Zvanje magistra ekonomskih nauka stekao je na Nezavisnom univerzitetu Banjaluka (NUBL).

Bio je zaposlen u „Telekomu Srpske“ i „Elektrokrajini“ gdje je obavljao rukovodeće poslove.

Knežević je bio načelnik  Kotor Varoša i direktor „Puteva Republike Srpske“.

Poslove savjetnika ministra saobraćaja i veza RS obavlja od septembra 2025. godine.

Bubić i Golubović nemaju savjetnike

Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, kao i iz Ministarstva privrede i preduzetništva su nam odgovorili da ministri Borivoje Golubović i Radenko Bubić trenutno nemaju angažovane savjetnike.

Šeranić, Budimir i Jujićeva kriju savjetnike

I dok su iz Generalnog sekretarijata Vlade RS i  13 ministarstva uredno odgovorili na postavljena pitanja, u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, Ministarstvu unutrašnjih poslova, kao i Ministarstvu uprave i lokalne samouprave RS smatraju da građani nemaju pravo da znaju ko savjetuje ili ne savjetuje ministre Alena Šeranića, Željka Budimira, te ministarku Senku Jujić.

Iako su im pitanja uredno i pravovremeno poslata u ovim ministarstvima su odlučili da nam uskrate informacije koje su po zakonu bili obavezni dostaviti.

Ko su savjetnici ovih ministara nismo uspjeli saznati, ali kada je u pitanju odnos prema medijima i javnosti očigledno dobijaju loše savjete – jasno je da ih neko uporno uvjerava da su ćutanje, ignorisanje i netransparentnost dobar način odnosa prema javnosti.

capital.ba

Related Topics:

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Politika

ALEKSANDRA PANDUREVIĆ: Imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a

Aleksandra Pandurević, članica Predsjedništva SDS-a, oštro je kritikovala rukovodstvo stranke i njenog predsjednika Branka Blanušu, optužujući ga za kršenje Statuta i loš izborni rezultat, upozorivši da bi naredna sjednica Glavnog odbora mogla biti posljednja u sadašnjem sastavu.

Pandurevićeva kaže da se nakon izbora trebalo krenuti u pravcu konsolidacije i dobre analize grešaka i propusta, ali da se umjesto toga krenulo u nestatutarno djelovanje i dalje razvaljivanje Srpske demokratske stranke “po pitanju podvala koje vuče Blanuša u Bijeljini”.

Na pitanje da li ona ostaje u SDS-u, odgovorila je da je iz stranke niko ne može istjerati, ali da ne mora biti aktivna.

“Moje ljudsko dostojanstvo mi ne dozvoljava da budem dio stalnih kršenja Statuta. Statut je u slučaju Bijeljine prekršen i kod isključenja gospodina Petrovića i kod formiranja povjerenika i povjereništva”, kazala je za Klix.

Kazala je da ne želi da učestvuje u organima u kojima se sprovodi diktatura.

“Nažalost, imamo diktaturu”

“U ovom momentu, nažalost, imamo diktaturu. Bolje rečeno, imamo visokog predstavnika na čelu SDS-a”, rekla je Pandurevićeva, dodajući da su nestatutarni bili i izbor kandidata za člana Predsjedništva BiH i formiranje lista.

Kao izlaz iz krize predlaže poništavanje svih nestatutarnih odluka, prije svega onih o Bijeljini, ostavke cijelog Predsjedništva stranke i to da privremeni organ provede nove izbore u stranci.

Blanuša, kaže, to ne može voditi.

Pandurevićeva je iznijela i sumnju da je isključenje Ljubiše Petrovića dio dogovora sa liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

“Ja se nakon svega pitam da li je glava Ljubiše Petrovića odsječena da bismo pravili kombinatorike s Miloradom Dodikom. Ja zaista imam sumnje da je ovo dio dogovora s Miloradom Dodikom, da mu se isporuči Bijeljina za nešto drugo”, rekla je za Klix.

Dodala je da ne pristaje da se stranka “prodaje i razvaljuje radi nekih fotelja koje u izmaglici nudi Milorad Dodik”.

Pandurevićeva kaže da je poraz bio predvidiv.

“Ako imate kandidata za predsjednika kojeg dva mjeseca nema u medijima, koji ne otvara nijednu temu… Nije u predizbornoj kampanji samo plaćeno, ako vi otvorite neku kvalitetnu temu, sami vas mediji zovu. Naš kandidat od 1. jula do 5. oktobra nije postojao u javnosti”, rekla je ona.

O odnosima sa Blanušom

Tvrdi da je Blanušu više puta upozoravala da će izgubiti izbore, i lično i u dva pisma.

Kaže da su ga članovi Gradskog odbora u Bijeljini još 23. juna upozorili da loše stoji među biračima i predložili da kandidaturu prepusti Milanu Miličeviću ili Ljubiši Petroviću.

“Gospodin Blanuša nam je tada rekao da će se ta trakavica zaboraviti za tri mjeseca”, rekla je, misleći na dugo nagađanje o kandidaturi lidera PSS-a Draška Stanivukovića.

Kampanju je ocijenila kao nevidljivu i bez jasnih poruka biračima. Kao najveću grešku navodi Blanušin odlazak kod Dodika tokom kampanje.

“Sa režimom se ne sarađuje. Kad su u pitanju neke politike, može se podržati, ali nema razloga da se zbog toga grlimo i ljubimo s Miloradom Dodikom. Milorad Dodik koga god zagrli, i uguši ga”, rekla je.

Taj potez pripisuje Blanušinom političkom neiskustvu i naivnosti, ali i tome što odluke donosi sam.

“Da je bilo koga pitao od članova Predsjedništva za taj odlazak kod Dodika, ja vam garantujem da bi mu svi rekli da to ne radi”, kazala je, dodajući da je, ako stranci nisu davana sredstva iz budžeta, trebalo zakazati sastanak u Vladi, otići kod ministrice Vidović i održati pres-konferenciju o tome da režim onemogućava kampanju. “I budete još žrtva”, kazala je.

Prema njenim riječima, prioritet SDS-a mora biti konsolidacija, kadrovska obnova i otvaranje stranke novim ljudima.

“Milorad Dodik nije pobijedio zato što je jak i što ima povjerenje, nego je pobijedio što je alternativa bila nikakva, nekvalitetna”, zaključila je Pandurevićeva.

Dodala je da sa Blanušom nema nikakvu komunikaciju od 1. jula.

Nastavi čitati

Politika

ŠUME UMJESTO PROFITA PRAVE DUGOVE: Kresojević pita ko će vratiti 82 miliona KM

Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević oštro je kritikovao novo zaduženje „Šuma Srpske“, poručivši da javno preduzeće koje raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvom umjesto da puni budžet – sve više zavisi od kredita.

„U ‘Šumama Srpske’ najbrže rastu kamate! Umjesto da šume pune budžet, rukovodstvo puni džepove bankama“, poručio je Kresojević.

Kako navodi, „Šume Srpske“ planiraju novi kredit od 55 miliona KM uz kamatnu stopu od 8,8 odsto, zbog čega bi ukupna obaveza prema banci trebalo da naraste na oko 82 miliona KM.

Od 55 miliona kredita, čak 40 miliona ide na stare dugove

Prema Kresojevićevim navodima, najveći dio novog zaduženja neće biti iskorišten za razvoj i nova ulaganja, već za saniranje ranijih obaveza.

„Od tog novca, čak 40 miliona KM ide na vraćanje starih dugova“, istakao je narodni poslanik.

Takva struktura zaduženja, smatra Kresojević, otvara pitanje kako je javno preduzeće koje raspolaže jednim od najvrjednijih prirodnih resursa Republike Srpske došlo u situaciju da nove kredite koristi za vraćanje starih dugova.

„Šume su nam ostavili preci, a potomcima ostavljaju dugove“

Kresojević je posebno kritikovao način upravljanja „Šumama Srpske“, koristeći izrazito oštar ton.

„Jedan čovjek je svojevremeno rekao da u ‘Šumama Srpske’ djeluje ‘organizovana banda’. Izgleda da je ta ‘banda’ ostavila tolike dugove da će ih i šume naših unuka otplaćivati“, poručio je.

Dodao je:

„Šume su nam ostavili preci, a ovo rukovodstvo potomcima ostavlja dugove!“

Prema njegovoj ocjeni, paradoks je u tome što preduzeće koje bi trebalo da ostvaruje prihod od prirodnog bogatstva sve više novca mora tražiti od banaka.

„Umjesto da od šuma živimo, došli smo dotle da šume moraju da žive na kredit“, naveo je Kresojević.

Zašto se proziva samo direktor iz SP-a?

Kresojević je otvorio i pitanje političke odgovornosti za stanje u „Šumama Srpske“, posebno zbog činjenice da se u javnosti najviše proziva aktuelni direktor Blaško Kaurin, kadar Socijalističke partije.

„Posebno je zanimljivo da ATV direktora ‘Šuma Srpske’ iz Socijalističke partije naziva ‘grobarom’, a odgovornosti kadrova SNSD-a nema?“, upitao je Kresojević.

Njegova poruka tako ide i šire od samog kredita – prema pitanju ko je godinama donosio odluke u ovom javnom preduzeću i ko bi trebalo da snosi političku odgovornost za nagomilane obaveze.

Javno preduzeće sa ogromnim prirodnim resursom sada se zadužuje da bi vraćalo stare dugove, dok će konačni račun, kroz nove obaveze i kamate, na kraju plaćati građani Republike Srpske.

Nastavi čitati

Aktuelno