Connect with us

Društvo

RiTE UGLJEVIK I DALJE U KRIZI: klizišta ugrožavaju sela, ljudi bez domova

Posljednjih mjesec dana postaje jasno da djelimično rješenje koncesije u Ugljeviku nije donijelo stabilnost, već nove probleme.

Dok se u institucijama govori o „završenim procedurama“, na terenu se bilježe posljedice: RiTE radi sa smanjenim kapacitetom zbog nedostatka uglja, klizišta se šire prema naseljima, putevi pucaju, a ljudi ostaju bez osnovnih uslova za život.

Koncesija još djelimično u rukama Serdarova

Iako su nadležni ranije najavljivali da će koncesija u potpunosti pripasti RiTE Ugljevik, 24% prava nad nalazištem i dalje ostaje u vlasništvu kompanije Comsar Energy, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova.

To znači da Termoelektrana i rudnik još uvijek ne raspolažu punim resursima, a stabilna proizvodnja uglja i struje zavisi od dovršetka formalnog prenosa prava.

Resorni ministar energetike Republike Srpske tvrdi da su administrativni koraci u toku i da se očekuje završetak prenosa u narednim danima, ali sindikalci i opozicija ističu da obećanja vlasti ostaju neispunjena. Radnici strahuju da dugotrajna nesigurnost oko koncesije može dodatno otežati rad i dugoročno destabilizovati preduzeće.

Upravo taj dio, upozoravaju sindikalci, predstavlja ključnu rezervu uglja bez koje se ne mogu planirati ni stabilna proizvodnja, ni sanacija klizišta, ni zaštita naselja uz kopove.

“Trenutno RiTE Ugljevik ne može da stane na zdrave noge dok se koncesija za “Ugljevik Istok 2” ne vrati u cijelosti. Zato što 24–25% koncesije još uvijek ostaje u rukama Serdarova, i taj dio uglja je svjesno ostavljen njima. Pretpostavlja se da je cilj tog dijela uglja bio da ide u komercijalne svrhe, a ne da služi preduzeću.

Da smo imali potpuni pristup tom uglju, mogli bismo prodati ugalj, finansirati rudarsku modernizaciju, povećati tehnološki kapacitet termoelektrane i podmiriti dugovanja prema Sloveniji. To bi firmu dovelo na stabilnu ekonomsku osnovu.

Održavanje 25–24% koncesije u rukama Serdarova praktično znači da nije postignut nikakav stvarni napredak, i firma je i dalje u otežanoj situaciji, prisiljena da radi teško i improvizuje”, kaže za BUKU Jelenko Marinković, član Sindikata RiTe Ugljeivk.

TE Ugljevik i rudnik rade otežano

U posljednjih nekoliko mjeseci termolektrana je više puta smanjivala proizvodnju ili izlazila iz pogona, jer rudnik ne obezbjeđuje dovoljne količine uglja. Iako su iz uprave preduzeća ranije istakli da se radi na akumulaciji zaliha uglja, problem ostaje, jer bez punopravne koncesije RiTE ne može garantovati stabilne količine.

Osim ekonomskih i administrativnih problema, stanovnici Starog Ugljevika i okolnih sela suočavaju se sa direktnom prijetnjom po živote i imovinu. Klizišta već pomjeraju kuće, uništavaju puteve i infrastrukturu, a mnogi mještani su bez krova nad glavom.

“Ovo sa koncesijom ne utiče samo na rad RiTE, nego i na cijelokupnu lokalnu zajednicu, jer dok se koncesija ne vrati, ne može se riješiti problem klizišta i kuća ugroženih na rubovima rudarskih kopova.

Tako se praktično onemogućava zaštita ljudi koji žive u tom području. Klizišta koja sada vidimo, posebno na granici KOP 1 i KOP 2, jasno pokazuju da se situacija pogoršava i da ljudi ostaju ugroženi, dok inspekcije i nadležni nadzori često zabranjuju djelovanje u kritičnim zonama, dodatno komplikujući rješenja“, kaže za BUKU Marinković i dodaje:

“Cijelo brdo, zajedno sa kućama je krenulo da tone.Svakoga dana moglo bi da sleti u naš dio kopa. A razlog svemu tome je što se ne radi po planu i projektu.

Mi kada smo govorili da se ne smije dijeliti taj dio ležišta uglja iz razloga što se ne mogu izvoditi rudarski radovi prema projektnoj dokumentaciji, oni su svjesno ignorisali naše sugestije. Sada smo došli u situaciju da se zbog granica sa kopom koji je dat “Comsar Energy” ne može razviti rudarski kop.”

Klizišta gutaju sela, ljudi ostaju bez domova

Mještani su upozoravali da neriješeni problemi rudnika i eksploatacije uglja dodatno pogoršavaju stabilnost tla. Iako nadležni obećavaju intervencije, situacija i dalje ostaje alarmantna, a stanovnici najavljuju proteste ukoliko se hitno ne reaguje.

” Situacija u našem mjestu je kritična. Klizišta svakodnevno napreduju i doslovno prijete da unište i ostale kuće i infrastrukturu. Regionalni put koji povezuje Stari Ugljevik sa Mezgrajom i ostatkom opštine je presječen, pa mještani nemaju normalnu komunikaciju ni pristup osnovnim uslugama.

Voda i struja u mnogim kućama su nestabilne ili potpuno odsutne, što dodatno otežava život u ovom hladnom periodu. Ovi problemi nisu novi, ali se posljednjih mjesec dana, kako su padavine i zimsko vrijeme, dramatično pogoršavaju, a niko nije poduzeo konkretne mjere da zaštiti ljude. Ljudi ovdje više ne mogu normalno funkcionisati i pitanje je dana kada će neko biti povrijeđen ako se ovakvo stanje nastavi.

Mi zbog ovoga ne tražimo privilegije, tražimo samo hitnu reakciju nadležnih, da se zaštite naši životi i domovi, umjesto da čekamo da katastrofa zada još veću štetu”, kaže za BUKU Miladin Radovanović, mještanin Starog Ugljevika.

Posljedice klizišta i infrastrukturnog kolapsa najteže pogađaju najugroženije stanovnike sela. Zbog presječenih puteva i oštećenja vodovodne mreže, mještani su primorani da do zdravstvenih ustanova, apoteka i osnovnih namirnica dolaze obilaznim pravcima dugim i po dvadesetak kilometara. U selu ima starijih i hronično bolesnih ljudi, a svaki odlazak ljekaru ili dolazak hitne pomoći postaje neizvjestan i rizičan.

„Ovdje više nije pitanje straha, nego kako uopšte preživjeti. U selu ima bolesnih ljudi, starijih, ljudi koji se liječe, a put nam je presječen. Da bismo došli do doktora ili apoteke, moramo ići okolo i po 20 kilometara.

Voda nam je presječena, dovlačimo je kako znamo i umijemo, a niko ne zna dokle će ovo trajati. Svaki dan čekamo da se nešto desi, a pomoći nema. Ovo nije normalan život, ovo je borba iz dana u dan“, kaže za BUKU Milenko Savić, mještanin Starog Ugljevika.

Sindikat i radnici pod pritiskom

Pritisci i unutar RiTE Ugljevik, gdje je dio sindikalnog odbora pokušao smjenu sindikalnog vođe, što dodatno oslikava rast unutrašnjih tenzija među radnicima. Politički uticaji i nesigurnost oko koncesije dodatno komplikuju situaciju, dok radnici strahuju za svoja radna mjesta i budućnost preduzeća.

Related Topics:

Društvo

OBJAVLJEN KOMPLETAN SPISAK! Ovo je 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj, posao vas čeka odmah nakon škole!

Učenici koji u školskoj 2026/2027. godini upišu neko od 20 deficitarnih zanimanja u Republici Srpskoj imaće pravo na mjesečnu stipendiju od 100 KM, kao i na plaćene troškove prevoza tokom trajanja nastavne godine.

Vlada Republike Srpske usvojila je Informaciju o stipendiranju deficitarnih zanimanja za školsku 2026/2027. godinu, a za ovu namjenu u 2026. godini obezbijeđeno je ukupno 900.000 KM.

Na listi deficitarnih zanimanja za narednu školsku godinu nalaze se:

* izvršilac radova na saobraćajnicama,
* armirač-betonirac,
* pekar,
* mesar,
* vozač motornih vozila,
* konobar,
* kuvar,
* električar-elektroinstalater,
* bravar-zavarivač,
* trgovac,
* CNC operater,
* mehaničar mehatronike, pneumatike i hidraulike,
* rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama i kranovima,
* frizer,
* auto-električar,
* agroproizvođač,
* alatničar,
* stolar,
* auto-mehaničar,
* mehaničar grijne i rashladne tehnike.

shutterstock_698632057.jpgIzvor: Shutterstock

Za školsku 2026/2027. godinu planiran je upis 944 učenika u ova zanimanja i devet struka, u 40 srednjih škola na području 29 jedinica lokalne samouprave.

 

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za Mondo kažu, da su deficitarna zanimanja određena na osnovu prijedloga lokalnih zajednica i društvenih partnera, s ciljem podsticanja upisa učenika u zanimanja koja su potrebna tržištu rada, ali za koja učenici iskazuju najmanje interesovanja.

Nakon analize dostavljenih prijedloga, lista je definisana Pravilnikom o planu upisa učenika u prvi razred srednjih škola, pri čemu su zanimanja određena po školama i lokalnim zajednicama.

“Upisna politika u srednje škole kreira se u skladu sa potrebama tržišta rada i potrebama za nastavak školovanja na visokoškolskim ustanovama. U proces planiranja uključeni su srednje škole, jedinice lokalne samouprave, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, Privredna komora Republike Srpske, Unija poslodavaca Republike Srpske i Komora samostalnih preduzetnika Republike Srpske”, rečeno je za Mondo iz Ministarstva prosvjete.

Na osnovu njihovih analiza i procjena definišu se upisne kvote i lista zanimanja za kojima postoji najveća potreba među poslodavcima.

“Podaci Ministarstva pokazuju da su u proteklih šest godina za stipendiranje učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja iz Budžeta Republike Srpske izdvojena oko 4,2 miliona KM. Od tog iznosa 2,8 miliona KM utrošeno je za stipendije, a 1,4 miliona KM za troškove prevoza”, kažu u ovom ministarstvu.

U tom periodu, kako navode, stipendirano je više od 3.500 učenika.

“Analize Ministarstva pokazuju da najveći nedostatak radne snage postoji u oblastima ugostiteljstva i turizma, mašinstva i obrade metala, te elektrotehnike. Posebno su tražena zanimanja kuvar, konobar, bravar-zavarivač i električar-elektroinstalater, što potvrđuje da je program usmjeren na kadrove za kojima postoji najveća potreba na tržištu rada”, rekli su u Ministarstvu prosvjete i kulture.

Upis učenika u prve razrede srednjih škola u Republici Srpskoj za školsku 2026/2027. godinu počeo je juče, a planirano je da bude upisano ukupno 9.840 učenika u 13 struka i 77 zanimanja.

(Mondo)

Nastavi čitati

Društvo

KO ĆE ZAŠTITITI NAJUGROŽENIJE? Šokantan izvještaj iz Prijedora ogolio istinu o nedostatku radnika!

Prijedorski Centar za socijalni rad u nezavidnoj je poziciji kada je riječ o raspoloživim kadrovskim kapacitetima i taj problem nastoji prevazići dobrom organizacijom u preraspodjeli poslova, navedeno je u izvještaju o radu i planu rada ove ustanove.

U izvještaju je navedeno da je riječ o poslovima koji su visoko složeni i često neodložni, prenijela je Srna.

Pripravnici i volonteri
– I u tekućoj godini planiramo nastaviti praksu prijema određenog broja pripravnika i volontera, kako bismo obezbijedili neophodan stručni kadar, a sve s ciljem nesmetanog, kvalitetnog i blagovremenog obavljanja poslova iz svoje nadležnosti – istaknuto je u Centru.

Centar za socijalni rad je 2025. godinu završio sa 55 zaposlenih, od kojih je odsutno bilo devet, a od tih devetero sedam je stručnih radnika.

– Taj trend nastavljen je i početkom 2026. godine kada je za dva stručna radnika prestao radni odnos, dok su još najmanje dva odsutna na duži vremenski period zbog privremene spriječenosti za rad. Shodno tome, Centar se trenutno nalazi u situaciji da obavlja poslove iz svoje nadležnosti sa umanjenim kadrovskim kapacitetom, odnosno sa 11 stručnih radnika manje, što ukupno predstavlja nedostatak od 13 radnika – naglašeno je u izvještaju.
Ograničene mogućnosti

Iz ove ustanove su ukazali na ograničenu mogućnost angažovanja zamjenskog kadra, kao dodatni problem, imajući u vidu nedostatak stručnih radnika na tržištu rada, posebno u oblasti socijalne zaštite.

– Da bi stručni radnik stekao mogućnost da zasnuje radni odnos u Centru, odnosno ustanovi socijalne zaštite, mora da ima položen stručni ispit za rad u ustanovama socijalne zaštite. Pravilnikom o polaganju stručnog ispita u oblasti socijalne zaštite propisano je da stručni ispit iz oblasti socijalne zaštite može polagati samo lice koje je pripravnički staž odradilo u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su iz ove ustanove.

Oni smatraju da je u takvom pravilniku problem nedostatka stručnih radnika.
– Naime, iako imamo dosta diplomiranih psihologa, pedagoga, pravnika i drugih zanimanja koja ulaze u propisanu grupu zanimanja stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, oni nemaju mogućnost da polažu stručni ispit iz te oblasti ukoliko nisu odradili pripravnički staž u ustanovi socijalne zaštite – podsjetili su u Centru za socijalni rad Prijedor.

Iz Centra su napomenuli da se to odnosi i na ljude koji imaju višegodišnje radno iskustvo i položene stručne ispite iz drugih oblasti, kao što je rad u organima uprave ili u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

facebook
x twitter
viber

Nastavi čitati

Društvo

MALA NINA (10) NIKADA NIJE ZNALA ZA BEZBRIŽNO DJETINJSTVO! Od rođenja bije bitku sa teškim bolestima, pomozimo joj da pobijedi!

Humanitarna fondacija “Budi human – Aleksandar Šapić” prikuplja novčana sredstva za Ninu Blanušu, djevojčicu rođenu 2016. godine, kojoj su neophodni kontinuirani tretmani, terapije i medicinska podrška.

Nina je, prema podacima fondacije, rođena iz uredne trudnoće, u 38. gestacijskoj nedjelji, prirodnim putem. Međutim, zbog komplikacija i stanja nakon hipoksično-ishemične encefalopatije, odnosno teškog gušenja novorođenčeta, liječena je na oksigenoterapiji. Već od petog i po mjeseca života ima žarišne epileptične napade, zbog čega od šestog mjeseca koristi antiepileptičnu terapiju.

Svaki dan je nova borba
Nini su ustanovljene dijagnoze G80.0 Paralysis cerebralis spastica quadriplegica i G40.2 Epilepsia symptomatica. Kako navodi fondacija, neurološki ima spastičnu kvadriparezu, globalno kašnjenje u razvoju, epilepsiju, strabizam i težak stepen skolioze.

Zbog svog zdravstvenog stanja, Nina ne sjedi i ne hoda, nije uspostavila kontrolu sfinktera, a od razvojnih miljokaza ostvarila je samo djelimičnu kontrolu glave. Neophodno joj je stalno prisustvo roditelja, kao i kontinuirana medicinska i terapijska podrška, prenosi Telegraf.rs, Srbija danas.

Potrebni su joj tretmani, pregledi i pomagala

Da bi napredovala i imala šansu za kvalitetniji život, Nini su potrebni intenzivni fizikalni tretmani, logopedsko-defektološki tretmani, specijalistički pregledi, neurostimulacija, osteopatske terapije, ortopedska pomagala i kolica.

Prema podacima dostupnim na profilu fondacije, za Ninino liječenje i tretmane potrebno je prikupiti više od 4,2 miliona dinara, dok je do sada prikupljen deo sredstava. Fondacija napominje da ukupan potreban iznos može da se mijenja ukoliko nastanu dodatni troškovi tokom lečenja.

Kako pomoći Nini

Svi koji žele da pomognu mogu to učiniti slanjem SMS poruke:

1685 na 3030

Pomoć je moguća i uplatom preko Humanitarne fondacije „Budi human – Aleksandar Šapić“, kao i putem elektronskih donacija na profilu korisnika.

Svaka donacija, bez obzira na iznos, Nini može da znači korak bliže ka terapijama koje su joj neophodne.

Kada su u pitanju bolesna djeca, teško je pronaći prave riječi. Ali ono što možemo jeste da se ujedinimo, podijelimo apel i pomognemo koliko možemo. Za Ninin osmeh, za svaki njen napredak i za bolje sutra.

Nastavi čitati

Aktuelno