Connect with us

Društvo

GRAĐANI PRIJEDORA OGORČENI: Zašto nadležni godinama puštaju da vodena bujica RUŠI DOMOVE?

Većina vodostaja u Republici Srpskoj je u opadanju.

Stanovništvo poplavljenih područja u više lokalnih zajednica može konačno malo da odahne, jer bar ta vijest, nadaju se, otiče sa milionima litara vodene bujice koja je u prethodnih desetak dana uništila skoro sve što su imali.

Ali, za vodom koja im je u domove dotekla iz obližnjih rijeka, kanala, kanalizacija i iz svih mogućih pravaca, ostaće mnogo veći problemi.

Mulj, smeće, prljavština, zmije, glodari – sve će to vrijedni domaćini Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške, Kostajnice, Teslića, Banjaluke, Novog Grada, Laktaša i svih mjesta pogođenih poplavama očistiti i urediti. Ali, nažalost, samo do neke nove kiše.

Nadležni kažu, ukinuto je vanredno stanje. Ali, u stvari, građani Republike Srpske su konstantno u vanrednom stanju, jer kako drugačije opisati situaciju da sa prvim kapima kiše mora da se strepi ne kada će, nego za koliko će voda doći do domova.

Jedanaest punih godina prošlo je od katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH i Republiku Srpsku. Nadležni nisu naučili ništa.

Te 2014. godine stradali su nevini ljudi. Nadležni nisu naučili ništa.

Poplave su potom došle i 2019. Nadležni nisu naučili ništa.

Pa 2023, nadležni nisu naučili ništa.

Godine 2024. poplavljeno je pet opština u FBiH. Desila se i Donja Jablanica, nadležni nisu naučili ništa.

Je li sada suvišno i pitati da li će se konačno nešto preduzeti, odnosno da se počnemo baviti uzrocima koji dovode do ovakvih posljedica?

Oko 800 domaćinstava u Prijedoru pogođeno je poplavama koje su pogodile ovaj grad u prethodnih deset dana, a tačan broj znaće se nakon što komisija obiđe kompletan teren.

U ponedjeljak je iz Štaba za vanredne situacije rečeno da su vodostaji Sane i Gomjenice u opadanju, pa je komunalna služba počela sa odvozom kabastog otpada sa poplavljenih područja. Higijensko-epidemiološka služba Doma zdravlja Prijedor počela je sa dezinfekcijom stambenih objekata, sa kojih su visile i zmije, u šta se uvjerila i ekipa “Nezavisnih novina” koja je tokom prethodnog vikenda obišla pojedina pogođena područja.

Prijedorski vatrogasci imali su 185 intervencija, uključujući evakuacije i podjele hrane i pića građanima, a iz Doma zdravlja izdate su preporuke s ciljem prevencije pojave zaraznih bolesti u poplavljenom području.

Grad Prijedor u proteklim danima branjen je na nekoliko desetina lokacija. Izgrađeno je više od pet kilometara zaštitnog nasipa, koji je, za razliku od prethodnih puta, uspio od poplave sačuvati nekoliko prijedorskih naselja.

Međutim, nasip, nažalost, nije izdržao na nekoliko mjesta. Na sreću, ljudskih žrtava nije bilo.

No, kako su za “Nezavisne” ispričali Prijedorčani, ovo se nije smjelo ponoviti.

“Da smo svake godine pravili zaštitni bedem od 30 metara, do sada bismo imali sigurnost i ne bismo ponovo strahovali”, rekao je jedan od mještana.

A planovi za odbranu Prijedora od poplava su bili višestruki i dugo najavljivani.

U martu 2021. godine, predstavnici JP “Vode Srpske” i tadašnji gradonačelnik Dalibor Pavlović najavili su da počinje realizacija mjera zaštite od poplava na području Prijedora.

“Obezbijeđena su sredstva za najprioritetnije mjere. Počinjemo sa saniranjem rijeke Miloševice u vrijednosti od 3,1 miliona KM i regulacijom vodotoka rijeke Gomjenice u dužini od četiri kilometra u vrijednosti od 6,4 miliona KM. Po ubrzanom postupku intenziviraju se aktivnosti za finansiranje i drugih prioritetnih mjera zaštite od poplava u Prijedoru u ukupnoj vrijednosti od oko 11 miliona KM. Riječ je o rekonstrukciji obodnog kanala u Tukovima od 5.286 m, izgradnji pločastih propusta na željezničkom mostu na pruzi Prijedor – Ljubija, izgradnji nasipa na desnoj i lijevoj obali rijeke Sane u dužini od po 2.287 m, čišćenju korita rijeke Sane u granicama Prijedora i opštine Oštra Luka, kao i drugim aktivnostima”, glasio je dogovor gradonačelnika i rukovodstva “Voda Srpske”.

Samo mjesec dana kasnije, Milorad Dodik, tada u svojstvu srpskog člana Predsjedništva BiH, obećao je 15 miliona KM za kompletan projekat odbrane Prijedora od visokih voda.

“Kamuflaža u smislu krpljenja malih sitnica koje uopšte nisu dovoljne da riješe problem neće se više podržavati. Kompletan projekat odbrane Prijedora od visokih voda košta 15 miliona KM. Ja kažem, 15 miliona KM Prijedor dobija za tu vrstu priče”, poručio je Dodik.

Projekat je trebalo da bude završen do 2023. godine, ali kako za “Nezavisne” tvrde poznavaoci prilika, nije urađeno ništa osim saniranja rijeke Miloševice.

“Ne znamo da li je grad dobio obećanih 15 miliona KM. Ali ne zato što je Dodik nekoga prevario, već sumnjamo da je rukovodstvo grada uopšte poslalo dokumentaciju i projekte. Jer da jeste, ne bi se desilo ovo što se desilo”, ističe naš izvor.

Da li je grad zaista dostavio projektnu dokumentaciju i kada, šta je od projekata kada je u pitanju zaštita Prijedora od poplava urađeno od 2021. godine, neka su od pitanja koja smo uputili prema Gradskoj upravi. Kada dobijemo odgovore, uredno ćemo ih objaviti.

Više puta smo pokušali i da stupimo u kontakt sa gradonačelnikom Prijedora Slobodanom Javorom. Pošto nam se na mobilni telefon nije javljao, pokušali smo ga dobiti u Kabinetu, odakle nam je rečeno da obilazi poplavljena područja.

O materijalnoj šteti, u ovom momentu, tvrde poznavaoci prilika, teško je govoriti, ali sumnjaju da se radi o desetinama miliona maraka.

Samo ćemo podsjetiti da je šteta od poplava u Prijedoru 2014. godine bila preko 15 miliona KM, dok je 2019. procijenjena na više od četiri miliona KM.

Dok su u Prijedoru Sana i Gomjenica napravile probleme, u Kozarskoj Dubici slično je uradila i rijeka Una.

“Od nedjelje ujutru vodostaj Une je pao za 50 cm, ali je i dalje stanje vanrednih mjera odbrane od poplava. U užem dijelu grada nije bilo poplavljenih objekata, ali imali smo nekih 50 objekata u seoskim područjima koji su poplavljeni zbog izlijevanja rijeka Mlječanice, Moštanice… Potencijalna opasnost je ovaj vodeni val sa Save, ali mislim da neće biti velikih problema. Na nasipu smo imali četiri problematične tačke, ali su nam pomogli ljudi iz ‘Voda Srpske’, koji su odmah došli”, rekao je za “Nezavisne” načelnik Kozarske Dubice Igor Savković.

Istakao je da su, zahvaljujući preventivnim mjerama, prošli mnogo bolje nego 2014. godine.

“Reagovali smo, nismo čekali do zadnjeg dana. Angažovali smo sve službe”, naveo je on.

Na pitanje da li Kozarska Dubica, kada su u pitanju poplave, ima problem koji može da ugrozi grad, Savković priznaje da postoji nekoliko kritičnih tačaka.

“Nama su najveća oštećenja na nasipima. To je prioritet i parapetni zid od hotela ‘Zepter’ do kraja Zelene pijace u dužini od 220 metara. Taj dio je ostao nekonstruisan, ne znam zbog čega. To je prioritet za odbranu grada. Takođe, treba komplet da se očisti rijeka Binjačka, koja može ugroziti grad. Ali za to trebaju ogromna sredstva”, pojasnio je Savković.

I situacija u Kostajnici, na sreću, bolja je nego prethodnih godina.

“Voda je do sada ušla u šest objekata, nemamo tačan podatak za pomoćne objekte. Pozvali smo građane da prijave štetu. Iduće sedmice ćemo formirati komisiju za procjenu štete u poljoprivredi, jer tada očekujemo da se Una povuče”, rekao je za “Nezavisne”, Nikola Janjetović, načelnik opštine Kostajnica.

Što se tiče Gradiške, vodostaj Save je u porastu, zbog čega je proglašen drugi stepen pripravnosti u redovnim mjerama odbrane od poplava. Počela je i sanacija štete na putnoj infrastrukturi koja je nastala tokom bujičnih poplava, a u potkozarskim selima uništeno je 10 mostova na lokalnim saobraćajnicama i više putnih pravaca.

Nove poplave koje su pogodile pojedine krajeve Srpske, nadležni su komentarisali na identičan način kao i ranije, a to je da treba pružiti pomoć ljudima koji su pretrpjeli štetu, posebno onima u najpogođenijim dijelovima.

Dok ističu da su svjesni da svaka malo jača kiša izaziva strah građana zbog onoga što se desilo 2014. godine, krajnje je vrijeme da saslušaju te građane kojima obećanja i poruke podrške ne znače ama baš ništa, jer će na kraju u tim poplavljenim domovima oni opet stvarati svoju koru hljeba.

Related Topics:

Društvo

ČIM STIGNE JESEN JEDVA USTAJEMO IZ KREVETA: Evo šta nam se dešava zbog smjene godišnjih doba

Dolazak jeseni mijenja količinu i raspored dnevne svjetlosti, a svjetlost ima važnu ulogu u tome da li ćete se osjećati pospano tokom dana.

Ako vam se posljednjih nedjelja sve teže ustaje iz kreveta, tokom dana vam pada koncentracija, a uveče biste najradije legli ranije nego inače, možda se niste samo ulijenili, već reagujete na smjenu godišnjih doba.

Dani su sve kraći, jutra počinju u mraku, a već u kasnim popodnevnim satima se javlja osjećaj kao da je ponovo noć. Ćak i ako većinu dana provedete pod vještačkim svjetlom, organizam i dalje registruje promjene u prirodnom ciklusu svjetlosti i tame. Zbog toga se sa promjenom godišnjeg doba mijenja i ritam spavanja.

Svjetlost je najvažniji okidač pospanosti
Kada svjetlost dospije do mrežnjače oka, informacije se prosljeđuju dijelu mozga koji reguliše unutrašnji biološki sat. Na taj način organizam dobija signal da je dan, odnosno da je vrijeme za budnost. Kako se približava noć i svjetlosti ima sve manje, tijelo počinje da povećava lučenje melatonina, hormona koji učestvuje u regulaciji sna.

Međutim, nije važna samo količina svjetlosti koju dobijemo tokom dana već i kada je dobijemo. Jutarnja svjetlost možda je važnija nego što mislimo.

Istraživanje u kojem je učestvovalo više od 500 odraslih osoba pratilo je njihovu izloženost svjetlosti i obrasce spavanja tokom različitih godišnjih doba. Rezultati su pokazali da se tokom zime san pomjera kasnije u odnosu na ljeto. Posebno je bila zanimljiva uloga dnevne svjetlosti.

Naime, svjetlost koju dobijemo ujutru pomaže našem organizmu da “namjesti” unutrašnji sat i prepozna da je počeo novi dan. Zbog toga možemo da budemo budniji tokom dana, a uveče ranije počinjemo da osjećamo pospanost. Sa druge strane, mnogo svjetlosti u kasnim popodnevnim i večernjim satima može da pošalje tijelu signal da dan još traje i da pomjeri vrijeme kada ćemo postati pospani.

Zato nije potpuno svejedno da li najveći dio dnevne svjetlosti dobijemo ujutru ili tek predveče.

A upravo tu nastaje problem tokom jeseni. Ustanemo dok je napolju još mrak, spremimo se i krenemo na posao, fakultet ili u školu, a zatim veliki dio dana provedemo u zatvorenom prostoru. Tako našem organizmu nedostaje ona jutarnja doza prirodne svjetlosti koja mu pomaže da pravilno “podesi” unutrašnji sat.

Zato kratka jutarnja šetnja, odlazak pješke do posla ili samo nekoliko minuta provedenih napolju mogu da doprinesu da se osjećate energičnije i da vam se manje spava.

Da li tokom jeseni zaista potrebno više sna?
U istraživanju sprovedenom u laboratoriji za proučavanje sna u Berlinu pokazano je da postoje razlike u strukturi spavanja tokom različitih godišnjih doba. Posebno se razlikovalo trajanje REM faze sna, tokom koje najčešće intenzivno sanjamo, a uočene su i promjene u dubokom snu.

Lampe za svjetlosnu terapiju mogu da budu pogodno rješenje za ljude koje većinu dana moraju da provedu u zatvorenom prostoru i ne mogu da dođu do prirodne svjetlosti.

One emituju veoma jaku svjetlost i koriste se u određenim situacijama za uticaj na cirkadijalni ritam. Svjetlosna terapija je posebno proučavana kod sezonskog afektivnog poremećaja, odnosno depresivnih epizoda koje se kod nekih ljudi ponavljaju tokom određenog godišnjeg doba.

Američki Nacionalni institut za mentalno zdravlje navodi svjetlosnu terapiju kao jednu od mogućih opcija za liječenje zimskog sezonskog afektivnog poremećaja, najčešće uz korišćenje svjetlosne kutije od 10.000 luksa u jutarnjim satima.

Povremena pospanost i manjak energije nisu neobični kada se mijenjaju godišnja doba, ali ako umor postane intenzivan i traje duže vrijeme, ne treba automatski da se pripiše jeseni.

Posebno obratite pažnju ako se uz umor javljaju dugotrajno loše raspoloženje, gubitak interesovanja za stvari koje su vam ranije prijale, problemi sa koncentracijom, značajne promjene sna ili apetita.

Kod nekih ljudi jesen i zima mogu da budu period kada se ponavljaju simptomi sezonskog afektivnog poremećaja. A izražena iscrpljenost može da bude povezana i sa drugim zdravstvenim stanjima, poput nedostatka gvožđa ili problema sa štitnom žlijezdom.

Ako umor traje, pogoršava se ili počne ozbiljno da ometa svakodnevni život, najbolje je da potražite savjet ljekara.

Nastavi čitati

Društvo

ŠKOLE U RS I DALJE TRAŽE KADAR: Za katedrama i penzioneri

Iako je školska godina počela prije više od mjesec dana, brojne osnovne i srednje škole u Republici Srpskoj i dalje traže nastavni kadar. Zbog nedostatka traženih profila, vrlo često se za katedrama nađu i penzioneri.

To potvrđuju konkursi za posao koji su dostupni na sajtu Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, a među kadrom koji se traži, našli su se nastavnici ili profesori matematike, fizike, hemije, biologije, likovnog, muzičkog, njemačkog, istorije, medicinske grupe predmeta i mnogih drugih predmeta.

Među školama koje su tokom prethodnih dana imale raspisane konkurse bio je i Srednjoškolski centar “Nikola Tesla” iz Šamca, a prema riječima Smilje Nišić, direktorice škole, oni su dužni da raspišu konkurs za sve što ide preko norme.

“Uopšteno, ono što je u svim školama jeste potražnja za profesorima matematike, ali mi smo uspjeli da pronađemo. Ono što je nama gorući problem jeste zdravstvena struka, odnosno stručni predmeti, dakle doktori”, rekla je ona za “Nezavisne novine”.

Zašto škole sve češće angažuju penzionisane profesore?
Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da oni upozoravaju na mogući nedostatak određenih kadrova i to nisu više samo matematika i fizika, već se nedostatak javlja i u drugim segmentima.

“Potvrda toga je da su prije nekog vremena u centru Banjaluke radile moje kolege penzioneri. Prije je to bilo samo u nekim manjim školama, a prije godinu dana ili u toku prethodne školske godine i u centru Banjaluke su radili penzioneri. To je ono na šta upozoravamo”, kaže Gnjatić.

Zašto mladi sve rjeđe biraju prosvjetni poziv?
On ističe da svi treba da se zapitamo zašto se samo rijetki upisuje na prosvjetne fakultete.

“Jedan od razloga su sigurno i male plate, ali prije svega položaj prosvjetnih radnika u društvu, ali i svih ostalih zaposlenih u oblasti obrazovanja, nauke i kulture. Moramo mnogo više voditi računa o svim segmentima ponašanja prema radnicima u obrazovanju, nauci i kulturi. To podrazumijeva aktivnost društva na svim poljima. Moramo poštovati učitelja, nastavnika i profesora”, kaže Gnjatić za “Nezavisne novine”.

Kako škole popunjavaju manjak nastavnog kadra?
O nedostatku prosvjetnog kadra nedavno je za naš medij govorila i Dajana Ostojić, direktorica ove obrazovne ustanove, a kako je istakla tada, njima najveći problem predstavlja pronalazak profesora informatike.

“Svi profesori informatike mogu raditi i u IT industriji i oni zbog boljih uslova i plate sve češće odlaze da rade u privatni sektor. Kada je riječ o matematici, mi trenutno imamo koleginicu koja je na trudničkom bolovanju i mijenja je profesor koji se vratio iz penzije. Takođe, imamo i apsolventa koji predaje informatičku grupu predmeta”, rekla je tada Ostojićeva navodeći da se iz godine u godinu sve manje učenika odlučuje za bilo koji prosvjetni smjer.

Nastavi čitati

Društvo

ODLUKA KOJA TRESE SVJETSKA TRŽIŠTA! Proizvodnja nafte zamrznuta, svi sa strepnjom čekaju 1. novembar!

Svih sedam zemalja grupe OPEK plus odlučilo je da zadži trenutni maksimalni nivo proizvodnje nafte u novembru, saopštila je organizacija.

“Zemlje grupe OPEK plus će nastaviti da održavaju mjesečne sastanke da bi preispitale tržišne uslove. Sljedeći sastanak biće održan 1. novembra 2026. godine”, dodaje se u saopštenju.

Grupa je od septembra povećala maksimalno dozvoljeni nivo proizvodnje nafte za dodatnih 188.000 barela dnevno, na 31.01 miliona barela. OPEK plus čine Rusija, Saudijska Arabija, Irak, Kuvajt, Alžir, Kazahstan i Oman.

Nastavi čitati

Aktuelno