Connect with us

Društvo

GRAĐANI PRIJEDORA OGORČENI: Zašto nadležni godinama puštaju da vodena bujica RUŠI DOMOVE?

Većina vodostaja u Republici Srpskoj je u opadanju.

Stanovništvo poplavljenih područja u više lokalnih zajednica može konačno malo da odahne, jer bar ta vijest, nadaju se, otiče sa milionima litara vodene bujice koja je u prethodnih desetak dana uništila skoro sve što su imali.

Ali, za vodom koja im je u domove dotekla iz obližnjih rijeka, kanala, kanalizacija i iz svih mogućih pravaca, ostaće mnogo veći problemi.

Mulj, smeće, prljavština, zmije, glodari – sve će to vrijedni domaćini Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške, Kostajnice, Teslića, Banjaluke, Novog Grada, Laktaša i svih mjesta pogođenih poplavama očistiti i urediti. Ali, nažalost, samo do neke nove kiše.

Nadležni kažu, ukinuto je vanredno stanje. Ali, u stvari, građani Republike Srpske su konstantno u vanrednom stanju, jer kako drugačije opisati situaciju da sa prvim kapima kiše mora da se strepi ne kada će, nego za koliko će voda doći do domova.

Jedanaest punih godina prošlo je od katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH i Republiku Srpsku. Nadležni nisu naučili ništa.

Te 2014. godine stradali su nevini ljudi. Nadležni nisu naučili ništa.

Poplave su potom došle i 2019. Nadležni nisu naučili ništa.

Pa 2023, nadležni nisu naučili ništa.

Godine 2024. poplavljeno je pet opština u FBiH. Desila se i Donja Jablanica, nadležni nisu naučili ništa.

Je li sada suvišno i pitati da li će se konačno nešto preduzeti, odnosno da se počnemo baviti uzrocima koji dovode do ovakvih posljedica?

Oko 800 domaćinstava u Prijedoru pogođeno je poplavama koje su pogodile ovaj grad u prethodnih deset dana, a tačan broj znaće se nakon što komisija obiđe kompletan teren.

U ponedjeljak je iz Štaba za vanredne situacije rečeno da su vodostaji Sane i Gomjenice u opadanju, pa je komunalna služba počela sa odvozom kabastog otpada sa poplavljenih područja. Higijensko-epidemiološka služba Doma zdravlja Prijedor počela je sa dezinfekcijom stambenih objekata, sa kojih su visile i zmije, u šta se uvjerila i ekipa “Nezavisnih novina” koja je tokom prethodnog vikenda obišla pojedina pogođena područja.

Prijedorski vatrogasci imali su 185 intervencija, uključujući evakuacije i podjele hrane i pića građanima, a iz Doma zdravlja izdate su preporuke s ciljem prevencije pojave zaraznih bolesti u poplavljenom području.

Grad Prijedor u proteklim danima branjen je na nekoliko desetina lokacija. Izgrađeno je više od pet kilometara zaštitnog nasipa, koji je, za razliku od prethodnih puta, uspio od poplave sačuvati nekoliko prijedorskih naselja.

Međutim, nasip, nažalost, nije izdržao na nekoliko mjesta. Na sreću, ljudskih žrtava nije bilo.

No, kako su za “Nezavisne” ispričali Prijedorčani, ovo se nije smjelo ponoviti.

“Da smo svake godine pravili zaštitni bedem od 30 metara, do sada bismo imali sigurnost i ne bismo ponovo strahovali”, rekao je jedan od mještana.

A planovi za odbranu Prijedora od poplava su bili višestruki i dugo najavljivani.

U martu 2021. godine, predstavnici JP “Vode Srpske” i tadašnji gradonačelnik Dalibor Pavlović najavili su da počinje realizacija mjera zaštite od poplava na području Prijedora.

“Obezbijeđena su sredstva za najprioritetnije mjere. Počinjemo sa saniranjem rijeke Miloševice u vrijednosti od 3,1 miliona KM i regulacijom vodotoka rijeke Gomjenice u dužini od četiri kilometra u vrijednosti od 6,4 miliona KM. Po ubrzanom postupku intenziviraju se aktivnosti za finansiranje i drugih prioritetnih mjera zaštite od poplava u Prijedoru u ukupnoj vrijednosti od oko 11 miliona KM. Riječ je o rekonstrukciji obodnog kanala u Tukovima od 5.286 m, izgradnji pločastih propusta na željezničkom mostu na pruzi Prijedor – Ljubija, izgradnji nasipa na desnoj i lijevoj obali rijeke Sane u dužini od po 2.287 m, čišćenju korita rijeke Sane u granicama Prijedora i opštine Oštra Luka, kao i drugim aktivnostima”, glasio je dogovor gradonačelnika i rukovodstva “Voda Srpske”.

Samo mjesec dana kasnije, Milorad Dodik, tada u svojstvu srpskog člana Predsjedništva BiH, obećao je 15 miliona KM za kompletan projekat odbrane Prijedora od visokih voda.

“Kamuflaža u smislu krpljenja malih sitnica koje uopšte nisu dovoljne da riješe problem neće se više podržavati. Kompletan projekat odbrane Prijedora od visokih voda košta 15 miliona KM. Ja kažem, 15 miliona KM Prijedor dobija za tu vrstu priče”, poručio je Dodik.

Projekat je trebalo da bude završen do 2023. godine, ali kako za “Nezavisne” tvrde poznavaoci prilika, nije urađeno ništa osim saniranja rijeke Miloševice.

“Ne znamo da li je grad dobio obećanih 15 miliona KM. Ali ne zato što je Dodik nekoga prevario, već sumnjamo da je rukovodstvo grada uopšte poslalo dokumentaciju i projekte. Jer da jeste, ne bi se desilo ovo što se desilo”, ističe naš izvor.

Da li je grad zaista dostavio projektnu dokumentaciju i kada, šta je od projekata kada je u pitanju zaštita Prijedora od poplava urađeno od 2021. godine, neka su od pitanja koja smo uputili prema Gradskoj upravi. Kada dobijemo odgovore, uredno ćemo ih objaviti.

Više puta smo pokušali i da stupimo u kontakt sa gradonačelnikom Prijedora Slobodanom Javorom. Pošto nam se na mobilni telefon nije javljao, pokušali smo ga dobiti u Kabinetu, odakle nam je rečeno da obilazi poplavljena područja.

O materijalnoj šteti, u ovom momentu, tvrde poznavaoci prilika, teško je govoriti, ali sumnjaju da se radi o desetinama miliona maraka.

Samo ćemo podsjetiti da je šteta od poplava u Prijedoru 2014. godine bila preko 15 miliona KM, dok je 2019. procijenjena na više od četiri miliona KM.

Dok su u Prijedoru Sana i Gomjenica napravile probleme, u Kozarskoj Dubici slično je uradila i rijeka Una.

“Od nedjelje ujutru vodostaj Une je pao za 50 cm, ali je i dalje stanje vanrednih mjera odbrane od poplava. U užem dijelu grada nije bilo poplavljenih objekata, ali imali smo nekih 50 objekata u seoskim područjima koji su poplavljeni zbog izlijevanja rijeka Mlječanice, Moštanice… Potencijalna opasnost je ovaj vodeni val sa Save, ali mislim da neće biti velikih problema. Na nasipu smo imali četiri problematične tačke, ali su nam pomogli ljudi iz ‘Voda Srpske’, koji su odmah došli”, rekao je za “Nezavisne” načelnik Kozarske Dubice Igor Savković.

Istakao je da su, zahvaljujući preventivnim mjerama, prošli mnogo bolje nego 2014. godine.

“Reagovali smo, nismo čekali do zadnjeg dana. Angažovali smo sve službe”, naveo je on.

Na pitanje da li Kozarska Dubica, kada su u pitanju poplave, ima problem koji može da ugrozi grad, Savković priznaje da postoji nekoliko kritičnih tačaka.

“Nama su najveća oštećenja na nasipima. To je prioritet i parapetni zid od hotela ‘Zepter’ do kraja Zelene pijace u dužini od 220 metara. Taj dio je ostao nekonstruisan, ne znam zbog čega. To je prioritet za odbranu grada. Takođe, treba komplet da se očisti rijeka Binjačka, koja može ugroziti grad. Ali za to trebaju ogromna sredstva”, pojasnio je Savković.

I situacija u Kostajnici, na sreću, bolja je nego prethodnih godina.

“Voda je do sada ušla u šest objekata, nemamo tačan podatak za pomoćne objekte. Pozvali smo građane da prijave štetu. Iduće sedmice ćemo formirati komisiju za procjenu štete u poljoprivredi, jer tada očekujemo da se Una povuče”, rekao je za “Nezavisne”, Nikola Janjetović, načelnik opštine Kostajnica.

Što se tiče Gradiške, vodostaj Save je u porastu, zbog čega je proglašen drugi stepen pripravnosti u redovnim mjerama odbrane od poplava. Počela je i sanacija štete na putnoj infrastrukturi koja je nastala tokom bujičnih poplava, a u potkozarskim selima uništeno je 10 mostova na lokalnim saobraćajnicama i više putnih pravaca.

Nove poplave koje su pogodile pojedine krajeve Srpske, nadležni su komentarisali na identičan način kao i ranije, a to je da treba pružiti pomoć ljudima koji su pretrpjeli štetu, posebno onima u najpogođenijim dijelovima.

Dok ističu da su svjesni da svaka malo jača kiša izaziva strah građana zbog onoga što se desilo 2014. godine, krajnje je vrijeme da saslušaju te građane kojima obećanja i poruke podrške ne znače ama baš ništa, jer će na kraju u tim poplavljenim domovima oni opet stvarati svoju koru hljeba.

Related Topics:

Društvo

STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.

BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.

Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.

“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.

Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.

“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.

Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.

Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.

BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.

“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.

Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.

“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi

U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.

drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih.  Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.

Nastavi čitati

Društvo

IMA LI KRAJA RASTU CIJENA? Evrodizel bi mogao dostići cijenu od 3,80 KM

Predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima pri Privrednoj komori Republike Srpske Đorđe Savić rekao je da bi evrodizel mogao dostići cijenu od 3,80 KM.

Savić je istakao da na tržištu nema dovoljno dizela i da je razlika u cijeni između dizela i benzina oko 0,40 KM po litri, iako je akciza na benzin veća za 0,05 KM.

Razlika u cijeni je u prethodnom periodu bila od 0,05 do 0,10 KM, a trenutni jaz je posljedica nestašice dizela, objavio je RTRS.

“Od početka krize na Bliskom istoku cijena sirove nafte je porasla 50 odsto, benzina 50-60 odsto, a dizela preko 120 odsto. Kod formiranja cijena derivata uzima se berzanska kotacija. Na primjer, danas će rafinerije u okruženju ili veletrgovci formirati cijenu za sutra, uzeće berzansku kotaciju, posljednju poznatu, to je kotacija od petka, na nju će dodati svoj rafinerijsku premiju, uzeti kurs dolara, pomnožiti to sa specifičnom gustoćom u litri i dobiti cijenu u markama po litri koja će važiti sutra za veletrgovce”, naveo je Savić.

Dodao je da današnje ulazne cijene za distributere sa uključenim troškom prevoza i PDV-a iznose oko 3,55 KM i da se može očekivati dalji rast.

“Ako pretpostavimo da neko od distributera u ovom trenutku kupuje, a da nema zaliha na benzinskoj pumpi, ta cijena mogla bi ići do 3,80 KM po litri. Kada pričam o ulaznim cijenama, želim da kažem da distributeri ne zarađuju na postojećim zalihama, ali svaka sljedeća nabavka će dovoditi do poskupljenja cijena”, rekao je Savić.

Savić je rekao da se u Republici Srpskoj ne očekuju nestašice derivata, iako Evropi hronično nedostaje dizel koji mora da uvozi iz drugih krajeva, dodajući da bi uspostavljanje mira na Bliskom istoku sigurno ublažilo problem i na kraju dovelo do smirivanja situacije.

Nastavi čitati

Aktuelno