Connect with us

Društvo

Građani Srpske sve češće prinuđeni da rade i NAKON PENZIONISANJA

Građani Srpske se sve češće odlučuju za rad i nakon penzionisanja, o čemu svjedoči podatak da su 2013. godine radila samo 33 penzionera, a 31. decembra 2023. njih 8.053.

Štaviše, od 8.053 penzionera koji su radili posljednjeg dana prošle godine, njih čak 93,5 odsto, odnosno 7.530, ostvarilo je starosne penzije, a preostalih 6,5 odsto, odnosno 523, u invalidskoj je penziji.

“Djelatnosti u kojima korisnici prava na penziju, sa statusom osiguranika, najčešće rade su građevinarstvo, saobraćaj, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i drugo, gdje se najčešće traže stručnjaci sa odgovarajućom licencom. Potom, tu su oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gazdinstva, ljekari, advokati, zajednice etažnih vlasnika i drugo u manjem broju”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske.

Kako dodaju iz Fonda PIO RS, najčešće su to lica sa specifičnim zanimanjima i odgovarajućim licencama, i oni su kao takvi potrebni poslodavcima čija se djelatnost ne može odvijati a da nemaju zaposlenog tog profila.

“To su elektroinženjeri, mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, hemijsko-tehnološki inženjeri, inženjeri drvoprerade, ali i ljekari-vještaci pri sudovima, stomatolozi, pravnici. Ima i lica sa srednjom stručnom spremom, npr. zaposlenih u različitim udruženjima, takođe i NK radnika na poslovima obezbjeđenja ili čuvanja objekata i slično”, precizirali su iz Fonda PIO RS.

U Uniji poslodavaca Republike Srpske nisu iznenađeni što je sve više penzionera koji rade.

“Tržište rada je u posljednjih pet godina značajno promijenjeno. Firme koje su imale zaposlene radnike, poslovođe i ljude koji znaju svoj posao, a još su sposobni da rade, iskoristile su zakonsku mogućnost da te ljude zaposle na određeno vrijeme”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske.

Ali to, prema riječima lidera poslodavaca Republike Srpske, nije dugoročno rješenje.

“Mogućnost zaposlenja, odnosno ostanka na radu penzionera je u svakom slučaju pozitivna stvar i nije strana ni na drugim tržištima. Međutim, to nije dugoročno rješenje problema nedostatka radne snage”, istakao je Škrebić.

Slobodan Brdar, predsjednik Udruženja penzionera grada Prijedora, ocjenjuje da su penzioneri i poslije višedecenijskog radnog vijeka prinuđeni da se dodatno angažuju ukoliko ih zdravlje služi.

“Na taj način zarade koju marku da bi mogli prehraniti sebe i liječiti sebe. Kada imamo u vidu da su sve životne namirnice poskupjele, a da su penzije, da ne kažem jako loše, ali loše, šta drugo očekivati nego da se onaj ko je zdrav malo angažuje i dodatno zaradi koju marku kako bi sebi obezbijedio egzistenciju za život”, rekao je Brdar za “Nezavisne novine”.

Najveći broj penzionera koji su zasukali rukave bilježi se u većim i razvijenijim ekonomskim i administrativnim središtima, odnosno u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Trebinju, te Istočnom Sarajevu, ali ih ima i u manjim opštinama.

“Prijave na osiguranje kreću se u rasponu od punog radnog vremena (osam časova), pola radnog vremena (četiri časa), na dva časa, do prijave po osnovu naknade za privremene ili povremene poslove, naknade po ugovoru o djelu, autorskog ili drugog ugovora, članstva u organima upravljanja i drugo, što ne spada u obavezni vid osiguranja, u smislu radnog odnosa”, ističu iz Fonda PIO.

Za penzionere-radnike gdje je prijava po osnovu radnog odnosa za puno ili nepuno radno vrijeme plaćaju se sve obaveze državi u pogledu poreza i doprinosa, za ugovor o djelu plaća se porez i doprinos za PIO, za ugovor o privremenim i povremenim poslovima plaća se porez, doprinos za PIO i doprinos za zdravstveno osiguranje, a sve u zavisnosti od osnova osiguranja kojih ima više od 20.

Važećim Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je stupio na snagu od 1. januara 2012. godine, tačnije od Odluke Ustavnog suda Republike Srpske od oktobra 2013. godine, koja je integrisana u izmjene i dopune Zakona o PIO, stvorena je mogućnost da korisnik samostalne penzije (starosne i invalidske), može steći status osiguranika, a da mu se pri tome ne obustavlja isplata penzije za period dok je u osiguranju.

Korisniku porodične penzije, ukoliko stekne status osiguranika, isplata penzije obustavlja se za period dok traje osiguranje, a preostalim korisnicima porodične penzije ponovo se određuje penzija.

Related Topics:

Društvo

Cijena prasadi leti u nebo! Uzgajivači upozoravaju: “TEK SLIJEDI PRAVI RAST!”

Pred sezonu slava i praznika počele su rasti cijene prasadi u Republici Srpskoj, a trenutno prasići koštaju oko šest KM po kilogramu.

Prethodnih mjeseci, kako su potvrdili domaći uzgajivači svinja za “Nezavisne novine”, prasići su koštali od 3,5 do pet KM žive vage, u zavisnosti od regije, ali i potražnje.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, potvrđuje da predstojeće slave i praznici nameću rast cijena.

“Već od ove sedmice je evidentan blagi rast cijena, koje će u kontinuitetu rasti do božićnih praznika. Cijena je dugo bila veoma povoljna za kupce, ali veoma nepovoljna za uzgajivače”, ističe Maljčić za “Nezavisne”.

Pojašnjava da oni na cijenu od 3,5 do pet KM nemaju ostatka, odnosno u teškom su gubitku.

“Upravo zbog toga, mora se nadoknaditi u mjesecima koji dolaze, a da bi se na godišnjem nivou nešto zaradilo”, dodaje on.

No, dokle će cijene prasića žive vage ići ka gore, zavisi od toga kolika će biti cijena uvoznog praseta, odnosno kakva će biti ponuda, jer sve, kako ističe Maljčić, i diktira tržište.

Prema riječima Stojana Marinkovića, predsjednika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, trenutno prasići  do 25 kg koštaju šest KM, s tim da je blaga tendencija rasta cijene.

“Bukvalno, svaki dan negdje neko pomjera cijenu, no, nije to ništa značajno niti je došlo do drastičnog poskupljenja. Pratićemo dokle će ići cijena, ali treba znati da će rast cijena svakako diktirati tržište”, ističe Marinković za “Nezavisne”.

Napominje da nas najviše ugrožava prekomjerni uvoz mesa.

“Ljudi ne mogu da prodaju svoje tovne svinje, a samim tim što nisu mogli u prethodnom periodu prodati, oni ne mogu ni zanoviti novu proizvodnju, niti mogu useliti prasad, zbog čega je i došlo do drastičnog pada cijene prasadi”, naglašava Marinković.

Međutim, kako kaže, sada nešto malo ide nabolje, ali ne u vidu otkupa tovnih svinja, već zbog potrebe za manjom prasadi, a s obzirom na to da je pred nama sezona slava, kao i praznici.

Na pitanje da li možemo očekivati drastično povećanje cijena prasadi kao što je to bio slučaj prije nekoliko godina, Marinković kaže da je potrebno napomenuti da nijedan farmer nije prodavao po tako visokim cijenama, već preprodavci, a da je cijena na farmama tada bila najviše do 12 KM/kg.

Banjalučanin Marko S. navodi da on za Božić inače kupuje prase, kao i da najčešće uzima od domaćih farmera.

“Trenutna cijena je na zadovoljavajućem nivou i nadam se da neće biti nekog velikog poskupljenja do božićnih praznika. Navikao sam da kupujem prase za božićne praznike, a najčešće ga i kupujem od ljudi koji ih gaje, odnosno kod naših farmera”, rekao je Marko S.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Promjenljivo oblačno i toplije, uveče kiša

U jutro20. novembra oko rijeka i po kotlinama magla, koja će se lokalno na jugoistoku duže zadržati uz hladnije vrijeme.

Tokom dana promjenjivo oblačno uz sunčane periode i toplije. Popodne postepeno naoblačenje na sjeverozapadu, koje će uveče i u narednoj noći Krajini donijeti jaču kišu uz obilnije padavine. U Hercegovini se tokom čitavog dana nastavlja pretežno oblačno vrijeme sa povremenom kišom.

Minimalna temperatura od 3 do 7 stepeni, na jugu do 10, u višim predjelima od 0 stepeni. Maksimalna temperatura od 12 do 18, u višim predjelima i mjestima sa maglom od 5 stepeni.

Nastavi čitati

Društvo

PEKARA ZA MNOGE POSTALA PRESKUPA! Kilogram bureka ide i do 28 KM, ne bi trebalo da je luksuz, A JESTE!

U Bosni i Hercegovini konstantno rastu cijene hrane.

Potrošači se, tako, suočavaju sa poskupljenjima kako osnovnih životnih namirnica, tako i ostalih proizvoda neophodnih svakom domaćinstvu.

Rastu i cijene u restoranima, ćevabdžinicama i pekarama, pa su i pite već postale luksuz za mnoge.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kilogram sirnice u Srpskoj u septembru je u prosjeku koštao 14,7 KM, a u istom mjesecu lani 13,6 KM.

U septembru prije pet godine, prosječna cijena ove pite bila je 8,2 KM. Dakle, kilogram sirnice je u ovom periodu poskupio za čak 80 odsto?!

Cijena bureka su tek posebna priča…

Tako, kilogram ove pite ispod sača u Banjaluci ide i do 18 KM, a u Sarajevu i do nevjerovatne 22 KM.

U Banjaluci, burek ispod sača od sjeckane teletine težak nekih 300 grama, košta 8 KM, dok su Sarajevu kilogram ovog bureka ide i do 28 KM?!

Primjera radi, kilogram junetine košta oko 26 KM, a kilogram teletine oko 30 KM.

S druge strane, u burek od 250 grama, kako su nam potvrdili u jednoj pekari, ide tek 70 grama mesa?!

Naravno, pomenute pite se mogu naći i po nižim cijenama, ali su, i u toj varijanti, za mnoge preskupe.

– Životni standard većine je takav da je pita u pekari za mnoge preskupa. To ne bi trebalo da bude nikakav luksuz, a jeste. Kilogram bureka došao, maltene, kao kilogram svježe junetine?! To je van svake pameti – poručuju potrošači.

 

Nastavi čitati

Aktuelno