Connect with us

Politika

NOVI “VIADUKTI” PRIJETE BIH: U ime stranih investitora oštećenih u Srpskoj, advokati Bubić i Baroš traže milione KM ‘mirnim putem’

Savjet ministara BiH na prijedlog Pravobranilaštva BiH danas bi trebalo imenovati dva pregovaračka tima ‘mirno rješavanje’ dva spora koja su nastala zbog grešaka vlasti u Republici Srpskoj, a sada strani investitori hoće da te greške režima u Republici Srpskoj naplate od države BiH.

Situacija je slična kao s ‘Viaductom’ aferom koja je mjesecima prijetila budžetu i imovini BiH, a u konačnici je odlukom visokog predstavnika u BiH 120 miliona KM izdvojeno s računa od akciza čiji je dio namijenjen Republici Srpskoj, ali u suštini sve je to javni novac građana ove zemlje koji je otišao u nepovrat, a niko ni danas ne zna kome tačno i zbog čega.

Advokati su isti oni koji su dobili tužbu protiv BiH u slučaju Viaduct

Jedino što se zna i što je dokazano da je za gubitak tog novca bila odgovorna Vlada Republike Srpske koju su činili SNSD kadrovi , ali zbog činjenice da strani investitori ne mogu tužiti entitet nego državu , na udaru se našla BiH.

Sada su pred BiH dva nova slučaja, ‘teška’ takođe stotine miliona KM kroz koje domaći advokati za slovenske, srpske i hrvatske investitore koji su poslovali u Republici Srpskoj i tamo su navodno oštećeni, pregovorima s bh. vlastima pokušavaju dobiti odštetu od države BiH.

Zanimljivo je da u jednom sporu strane investitore zastupa Goran Bubić, advokat poznat kao pravni zastupnik Milorada Dodika, a u drugom sporu navodno oštećene strane investitore zastupa Advokatska kancelarija ‘Baroš & Partners’.

Znači, ista ona koja je zastupala vlasnike ‘Viaducta’.

Sada je BiH ponovo u opasnosti od gubitka desetina miliona i advokati stranih investitora prijete BiH, da ako se ne nađe mirno rješenje da će pokrenuti arbitražne sporove pred International Centre for Settlement of Investment Disputes (ICSID) pred kojim je i ‘Viaduct’ dobio tužbu protiv BiH.

Jasno je da su i strani investitori i advokati koji ih zastupaju kroz aferu ‘Viaduct’ vidjeli svoju šansu da sve poslove koje su pravili s režimom u Republici Srpskoj i gdje su navodno oštećeni, sada naplate od države BiH.

Pojednostavljeno ‘rađaju’ se novi ‘viaducti’ o čemu je Raport već pisao.

Spor koji zastupa advokatska kancelarija ‘Baroš &Partners’, odnosi na privredno društvo Kermas Energija d.o.o. Zagreb. Riječ je o postupku protiv BiH koji se odnosi na Vjetropark Trusina na području Nevesinja u Republici Srpskoj. Visina spora je čak 102.056.122.00 evra!

U ovom predmetu radi se o tome da je firma Kermas Energija d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu vlasnik 97 posto udjela u privrednom društvu Eol Prvi d.o.o. sa sjedištem u Nevesinju, te je Eol 19. oktobra 2012. godine sa Vladom Republike Srpske zaključio Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina, na području Nevesinja.

Nakon zaključenja osnovnog ugovora, ugovorne strane su zaključili i tri aneksa ugovora. Vlada Republike Srpske, kao davalac koncesije je 2019. godine jednostrano raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji i na taj način onemogućila izgradnju i korištenje Vjetroparka Trusina.

Kako su na svojoj internetskoj stranici naveli iz advokatske kancelarije koja zastupa i Viaduct i ovu zagrebačku kompaniju, koncesionar je od samog početka svoje aktivnosti usmjerio na ostvarivanje prava na poticaj, odnosno na prodaju proizvedene električne energije po garantovanoj otkupnoj cijeni.

S tim ciljem je, navodi se dalje, predvidio i izgradnju pet proizvodnih postrojenja po 9,9 MW, kako bi svako moglo da ostvari pravo na poticaj.

Kermas tvrdi da im je u RS nanijeta šteta od 102 miliona eura

Međutim, tvrde da je Narodna skupština Republike Srpske po hitnom postupku izmijenila Zakon o obnovljivim izvorima energije kojima je ukinut poticaj, odnosno pravo na garantovanu otkupnu cijenu za električnu energiju proizvedenu iz energije vjetra, dok je Vlada Republike Srpske raskinula zaključeni Ugovor o koncesiji sa obrazloženjem da nije dostavljena bankarska garancija za dobro izvršenje posla od koncesionara.

Sada Kermas Energija potražuje povrat, kako tvrde, nezakonito oduzete koncesije ili isplatu novčanog iznosa od oko 102 miliona evra.

U ovom slučaju, ranije je bilo govora o mogućem sporazumu između Vlade Republike Srpske i zagrebačke kompanije.

Ono što je veoma interesantno je to da je početkom ove godine uhapšen, pa ubrzo i pušten bivši ministar energetike i rudarstva RS Željko Kovačević.

Mediji u Republici Srpskoj tada su objavili su da je Kovačević osumnjičen zbog aneksa koje je potpisao sa firmom koja je trebala da izgradi vjetropark Trusina.

No, još zanimljivije je da je uhapšeni Kovačević, kao kadar SNSD-a bio ministar u Vladi Željke Cvijanović i sigurno je i ona morala znati za te anekse.

Sada se pokreće ‘mirno rješenje spora’, a još se ne zna šta tačno traži investitor iz Hrvatske od države BiH, a Savjet ministara BiH, niti Pravobranilaštvo BiH o tome nisu obavijestili javnost.

Bubić za svoje klijente naplaćuje štete u Rudom

Drugi predmet, u kojem advokat Goran Bubić zastupa Lenarta Skoka i Blaža Banjca, državljane Slovenije, te Osmana Ćelovića, Adisa Ćelovića i Milutina Dobrilovića iz Srbije, a svi su povezani i vlasnici kapitala u kompaniji „Poliester Grupa“ d.o.o. Priboj u Srbiji odnosi se na spor u Rudom.

Bubić tvrdi da je srpska kompanija stvarni vlasnik nekoliko povezanih fabrika u Rudom, uključujući i „Rudoplast“.

On navodi da su Vlada Republike Srpske i opština Rudo “protivpravno oduzeli nekretnine“ koje su, navodno, u vlasništvu „Poliester Grupe“ još od prije rata.

Time je, tvrdi, njegovim klijentima nanesena velika šteta. Sudovi u Republici Srpskoj već su odlučivali o ovim tvrdnjama i presudili da investitori nisu u pravu.

Sada isti investitori pokušavaju naplatiti svoje zahtjeve od države BiH. Prvo nude “mirno rješenje“. Ako ne uspiju, prijete tužbom protiv BiH u skladu sa sporazumima koje država ima sa Slovenijom i Srbijom, o čemu je Raport već pisao.

U dokumentu koji je Raport ranije objavio, Bubić traži od državnih institucija da zaštite njegove klijente „od proizvoljnih postupaka“.

Bubić tvrdi da ima dokaze da su njegovi klijenti oštećeni jer im je imovina u Rudom oduzeta 2021. godine. Od BiH sada traže da se „uspostavi raniji imovinsko-pravni status nepokretnosti“. Ako im RS ne vrati posjed, zahtijevaju isplatu vrijednosti lokacije i trogodišnje dobiti.

U zahtjevu je uračunato i obeštećenje od države BiH za plaćene usluge obezbjeđenja firme „Rudoplast“ u zadnje tri godine.

Ako RS zadrži imovinu za koju su očigledno sudovi u tom entitetu utvrdili da ne pripada investitorima koje zastupa Bubić, on u ime svojih klijenata traži da BiH isplati “pravično obeštećenje koje ne može biti manje od tržišne vrijednosti lokaliteta“.

Takođe zahtijevaju trogodišnju dobit privrednih društava za koje tvrdi da su u vlasništvu njegovih klijenata i ako BiH ne prihvati ove zahtjeve kroz “mirno rješavanje spora“, prijete tužbom i potraživanjem mnogo većih iznosa.

“Ovi prijedlozi dati su samo za slučaj prijateljskog razrješenja i prije bilo kakvog arbitražnog postupka pred ad hoc ili stalnim arbitražom prema sporazumima BiH sa Slovenijom i Srbijom. U slučaju arbitražnog postupka tražiće se cjelokupna šteta po svim osnovama’, navodi se u aktu koji potpisuje advokat Goran Bubić,a po kojem su postupili Pravobranilaštvo BiH i Savjet ministara BiH.

Pomno pratiti rad Pravobranilaštva i pregovaračkih timova

Postavlja se pitanje zašto se o ovom slučaju šutjelo i zašto Pravobranilaštvo BiH nije o tome obavijestilo Komisiju za borbu protiv korupcije u Predstavničkom domu PSBiH. Državne pravobraniteljice već su više puta odgovarale na pitanja o “Viaductu“ i drugim arbitražama. pred tom komisijom,a ovaj slučaj iako su tada znale za njega nisu spomenule.

Takođe, slučaj s vjetroparkom Trusina u Nevesinju, pravobraniteljice Parvobranilaštva BiH Jelena Cvijetić, Magdalena Papić i Almina Pilav samo su šturo spomenule u prošlogodišnjem izvještaju o radu .

Zbog misterije kojom su obavijeni arbitražni sporovi protiv BiH i najavljena ‘mirna rješavanja sporova’ s BiH koja nije nikome u ovim slučajevima napravila štetu ali joj prijeti šteta, alarm su svima u BiH da bi u ovom slučaju trebali pažljivo i pomno pratiti rad Pravobranilaštva BiH i pregovaračkih timova koje će formirati Vijeće ministara BiH da se insistira na transparentnosti i javnosti njihovog rada u ovim slučajevima koji su već izazvali sumnju.

Sigurno je da do ovih situacija dovodi i nove sporove ohrabruje i inertnost Tužilaštva BiH koje se do sada nije obaziralo ni na izvještaje Komisije za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH koja je ukazivala i na sumnje u aferi ‘Viaduct’ i druge brojne slučajeve , ali nijedan nije dobio sudski epilog.

Zato niko iz SNSD-ovih kadrova u vlasti u Republici Srpskoj koji su doveli u opasnost novac države BiH i Republike Srpske svojim postupcima i malverzacijama nije odgovarao za to. Vjerovatno i neće sve dok je na čelu Tužilaštva BiH Milanko Kajganić koji očigledno ima sklonost da ne provodi istrage protiv zvaničnika iz SNSD-a. Ili ako ih i pokrene još brže ih obustavi.

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno