Iskopavanje uglja na lokalitetu “Bukova Kosa” kod Prijedora nastavljeno je uprkos nedavnoj odluci Vrhovnog suda Republike Srpske kojom je poništena koncesija za istraživanje ovog ležišta.

Iskopavanje je nastavljno i uprkos presudi Okružnog suda u Banja Luci koji je poništio ekološku dozvolu za ovaj rudnik. Radovi se nesmetano odvijaju, presude se ne uvažavaju , a kako tamošnji mještani kažu, Rufijevim bagerima niko ne može stati na put jer je tu SNSD i Vlada Republike Srpske.

“Kod nas institucije ne rade svoj posao. Da li je moguće da vlast Republike Srpske i sama Vlada nepoštuje Vrhovni Sud, a oni se predstavljaju kao neke patriote” – kaže Bojana Knežević, mještanka Gornjeg Jelovca.

U prašini, dimu, smradu i bez vode, već tri godine živi i Dragoljub Vujčić, okružen rudnikom u naselju Bukova Kosa. Kako kaže život je postao nizdrživ.

“Guši smrad, skoro svakodnevno ugalj gori, uveče se isto zapali naročito poslije kiše ili jake rose. Oni dođe to gase malo lopatama ali se osjeti strašno gušenje. Ne možeš prozor otvoriti noću, živim pod klimom noću”- ističe Vujičić.

Početkom jula ove godine Vrhovni Sud Republike Srpske  donio je presudu i poništio odluku Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na Bukovoj Kosi , prihvativši argumente Centra za životnu sredinu i mještana da javnost nije bila adekvatno uključena u postupak dodjele koncesije.

Međutim, Vlada Republike Srpske na sjednici 30. jula donosi novu Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača i koncesiju za istraživanje uglja ponovo daje firmi „Drvo Export“ iza koje stoji Srđan Klječanin Rufi, odbornik SNSD-a u teslićkoj skupštini.

“Ovaj slučaj predstavlja ozbiljan test za pravosuđe ali još veći test za Upravu. Ovo je primjer jako loše Uprave, izvršnih organa, Vlade i ministarstva, tako da na strani i mještana i nas je Sud i smatramo da je to sasvim dovoljno u jednoj demokratiji”- kaže Redžib Skomorac iz Centra za životnu sredinu.

Po drugi put Okružni sud u Banjaluci je poništio ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na lokalitetu Bukova Kosa navodeći da je izostao Plan rekultivacije i remedijacije. Paradok ove priče slično kao na slučaju rudnika Bistrica je što presude dolaze u trenutcima kada rudnik Bukova Kosa odavno radi. To pokazuje da smo država apsurda, smatra predsjednik SDS-a Branko Blanuša, postavljajući pitanje ko treba snositi odgovornost za kršenje Zakona?

“Ko je odgovoran za ovo što se radi i što se nepoštuju odluke Vrhovnog Suda Republike Srpske, to je jedan primjer. Drugi primjer je u Podnovlju u blizini Doboja i tu je poznato šta se dešava. Ono što je neophopdno jeste da odluke Sude budu obavezujuće bez obzira o kome se radi”- upitao je Blanuša.

Kompanija Drvoexport započela je radove i prije nego što je pribavila sve potrebne dozvole, dok su se dozvole i koncesije naknadno “slagale” kroz institucije koje uprkos presudama i protivljenju mještana nijednog trenutka nisu obustavile radove.

(BN) Foto BN

Generalni sekretar (PSS), Nebojša Drinić, posjetio je Centar za podršku porodicama djece i osoba sa poteškoćama u razvoju „Dajte nam šansu – Zvjezdice“, udruženje koje danas okuplja i pruža utočište za više od 300 porodica.

Drinić je tokom posjete obišao prostorije centra i razgovarao sa predstavnicima i korisnicima, istakavši da borba ovih ljudi i radnika predstavlja najsvjetliji primjer humanosti i predanosti u našem društvu.

Tim povodom, generalni sekretar PSS-a poslao je snažnu emotivnu i ljudsku poruku:

„Između političkih obaveza, rada na programu i svakodnevnih sastanaka, važno je zastati i biti tamo gdje nas život podsjeti na ono što je zaista važno. Vidjeti ljude koji svakog dana rade veliki, gotovo lavovski posao brinući o djeci, mladima i odraslima, znači ponovo se podsjetiti koliko su empatija, solidarnost i ljudskost važne“, izjavio je Drinić.

Poseban akcenat stavljen je na rad Dnevnog centra za osobe starije od 18 godina, koji ima ključnu ulogu u socijalizaciji korisnika.

„Posebno je značajan Dnevni centar za osobe starije od 18 godina, jer im pruža priliku da budu dio zajednice, a ne da život provode izolovani u svojim domovima. Politika ima smisla samo ako u njoj ostane čovjek. I ako, dok govorimo o velikim planovima za društvo, ne zaboravimo one kojima je naša pažnja i pomoć najpotrebnija“, zaključio je Nebojša Drinić.

Iz Pokreta za podršku i solidarnost poručeno je da će nastaviti pružati konkretnu i kontinuiranu podršku udruženjima poput „Zvjezdica“, jer briga o najranjivijim kategorijama društva mora ostati temelj svake odgovorne i humane politike.

Istina je da svake godine u Republici Srpskoj izdvajamo milione maraka za različite programe zapošljavanja. Međutim, pravo pitanje nije samo koliko smo novca izdvojili i koliko je ljudi prošlo kroz te programe, već kakav su rezultat oni dali nakon jedne, dvije ili tri godine. Rekao je ovo član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska, Zoran Savanović.

Zato, kako kaže, smatra da moramo napraviti sljedeći korak: mnogo preciznije mjeriti dugoročne efekte svake marke koju Republika uloži u zapošljavanje.

On dodaje da je dobra osnova to što Zavod za zapošljavanje već prati i analizira efekte svojih programa i postoje podaci o tome koliko korisnika ostaje u radnom odnosu.

– Smatram, međutim, da treba uspostaviti jedinstven sistem javnog praćenja u kojem bismo za svaki veći program mogli jasno vidjeti koliki procenat korisnika je zaposlen nakon 12, 24 i 36 mjeseci. Te podatke treba prikazivati po programima, starosnim grupama, zanimanjima i privrednim sektorima. Naravno, bez objavljivanja ličnih podataka korisnika. Tako bismo mogli dobiti odgovor na mnogo važnije pitanje od toga koliko je ljudi ušlo u određeni program, a to je koliko je stabilnih radnih mjesta taj program zaista pomogao da stvorimo – ističe Savanović. Ako jedna mjera nakon tri godine pokazuje značajno bolje rezultate od druge, dodaje on, onda naredne godine treba da dobije veću podršku.

-Ako vidimo da se mladi iz određenih zanimanja brzo zapošljavaju i ostaju zaposleni, to je važan signal i za našu upisnu politiku. Ako određenim sektorima nedostaju radnici, onda programe obuka i prekvalifikacija treba usmjeravati upravo prema tim potrebama. Na taj način politika zapošljavanja prestaje da bude niz pojedinačnih programa i postaje sistem koji uči iz sopstvenih rezultata – kaže Savanović.

Navodi da istraživanja tržišta rada već pokazuju da značajan broj poslodavaca ima problem da pronađe radnike sa potrebnim zanimanjima, znanjima i vještinama.

– Zato podatke Zavoda za zapošljavanje treba mnogo snažnije povezati sa potrebama privrede, upisnom politikom, stručnim obrazovanjem i programima prekvalifikacije. Ne mislim da svaki problem rješavamo tako što ćemo osnovati novi program i potrošiti više novca. Ponekad je mnogo važnije da ono što već imamo učinimo pametnijim, efikasnijim i usmjerenim na rezultat – kaže Savanović i naglašava da za mladog čovjeka rezultat nije to što je postao korisnik nekog programa. – Rezultat je da je dobio posao, da je taj posao zadržao, da može profesionalno da napreduje i da od svog rada može planirati život u Republici Srpskoj. To je politika budućnosti o kojoj govorim. Ne treba da pitamo samo koliko smo novca danas izdvojili i koliko smo ljudi obuhvatili nekom mjerom. Treba da pitamo šta smo tim novcem dobili nakon jedne, dvije ili tri godine. Cilj ne treba da nam bude bolja statistika, već treba da budu ljudi koji rade, privreda koja ima radnike koji su joj potrebni i mladi koji svoju profesionalnu budućnost mogu da grade ovdje, u Republici Srpskoj – poručio je Savanović.
Srpskainfo