Duge liste čekanja na preglede i dijagnostiku u javnom zdravstvu, ali i znatno brža usluga, lani su u kase privatnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj slili čistu dobit od čak 28,7 miliona maraka, što je za oko šest miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Privatne zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj lani su ostvarile čistu dobit od 28,7 miliona KM, što je za oko šest miliona više u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima APIF-a, u privatnom zdravstvenom sektoru bilo je zaposleno 1.063 radnika, odnosno 193 više nego godinu ranije.

Predstavnici privatnih klinika ističu da je rast prihoda posljedica velikih lista čekanja u javnom zdravstvu i sve većeg broja građana koji plaćaju preglede da bi brže dobili uslugu.

Udruženja potrošača upozoravaju da rast privatnog zdravstva nije odraz boljeg standarda, već nužde pacijenata koji ne mogu blagovremeno doći do pregleda u javnom sektoru.

Najveću dobit među privatnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj ostvarila je ZTC „Banja Vrućica“ iz Teslića.

Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), rast obima posla lani pratilo je i povećanje broja zaposlenih, pa je u privatnom zdravstvenom sektoru lani bilo angažovano 1.063 radnika, za 193 više nego godinu ranije, kada je dobit u ovom sektoru iznosila 22,9 miliona KM.

I dok tržišni lider Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” i nekoliko vodećih specijalističkih klinika bilježe milionske profite, predstavnici potrošača i medicinske struke upozoravaju da ovaj trend nije odraz luksuza, već nasušne potrebe građana koji su primorani da plaćaju liječenje iz svog džepa.

Predsjednik Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova RS Saša Jovičić istakao je za “Glas” da privatne ustanove sve više preuzimaju ulogu servisa dostupnog pacijentima, posebno kada je riječ o brzini pružanja usluga.

– Ne rade sve zdravstvene ustanove isto. Neke su uključene u sistem javnog zdravstva i pružaju usluge na knjižicu, neke rade komercijalno, a neke kombinuju
oba modela. Ali suština je da se u privatnom sektoru nastoji pacijentu omogućiti što brža usluga – rekao je Jovičić.

Prema njegovim riječima, rast prihoda i broja zaposlenih nije slučajan, već rezultat sve veće potražnje građana koji ne žele da čekaju mjesecima na preglede i dijagnostiku.

– Mi nismo na budžetu. Imamo mogućnost ili da zaradimo ili da propadnemo. Zato se trudimo da optimizujemo resurse i organizujemo sistem tako da pacijent sve završi na jednom mjestu, od vađenja nalaza do tumačenja rezultata – istakao je Jovičić.

Dodaje da značajan dio dobiti privatne ustanove vraćaju u unapređenje rada, modernizaciju i opremu, jer bez toga, kako kaže, ne mogu ostati konkurentne.

– Tržište je otvoreno i pacijent bira gdje će se liječiti. Upravo zbog toga privatne ustanove moraju stalno da ulažu u opremu, kadar i organizaciju rada ako žele da opstanu – kazao je Jovičić.

On upozorava da je sve veći problem odlazak medicinskog kadra, ne samo iz javnog u privatni sektor u Srpskoj, već i u privatne bolnice u FBiH i inostranstvu.

– Danas imate situaciju da privatne bolnice u Sarajevu nude znatno veće plate i da ljudi odlaze tamo. Mi se moramo boriti da ljekari i medicinske sestre ostanu ovdje, jer nas je sve manje i narod neće imati ko da liječi – poručio je Jovičić.

I izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić smatra da rast profita privatnog zdravstva nije odraz luksuza ili boljeg standarda građana, već direktna posljedica problema u javnom sistemu.

– Glavni razlog je što u javnim zdravstvenim ustanovama ne možemo završiti preglede na vrijeme, pa su građani primorani da idu u privatne klinike. Duge liste čekanja su ključni problem – rekla je Marićeva.

Ona dodaje da dio privatnih ustanova ima ugovore sa Fondom zdravstvenog osiguranja, što im dodatno obezbjeđuje stabilne prihode.

– Ništa nije čudno što rastu prihodi i što se otvara sve više privatnih ustanova. Građani sve češće nemaju izbora nego da sami plate preglede i dijagnostiku – navela je Marićeva.

Kada je riječ o pritužbama pacijenata, ona ističe da se građani rijetko žale na cijene privatnih usluga, jer zdravlje stavljaju ispred svega.

– Ljudi će prokomentarisati da je pregled poskupio sa 50 na 80 maraka, ali to nisu klasične žalbe. Kada je zdravlje u pitanju, građani daju i posljednji dinar ako će brže doći do pregleda i terapije – kazala je Marićeva.

Ona smatra da bi nadležni morali omogućiti veću refundaciju troškova za pacijente koji su prinuđeni da privatno rade preglede koje ne mogu blagovremeno dobiti u javnom sektoru.

– Ako vam ljekar prepiše ultrazvuk, a vi u javnom sistemu čekate tri mjeseca, logično je da odete privatno. Takve troškove bi sistem morao da refundira – poručila je Marićeva.

* Podaci APIF-a za prošlu godinu

TOP PET ZDRAVSTVENIH USTANOVA PO OSTVARENOJ DOBITI

ZTC “Banja Vrućica” Teslić 8.348.825
IMC Banjaluka 7.142.054

Specijalna hirurška bolnica
“S. TETIK” Banjaluka  4.254.202

ZU Specijalna bolnica
iz hirurških oblasti
“Dr Kostić”  1.725.210

ZU Specijalna bolnica
“APOLON” Bijeljina  1.153.792