Ako SAD imaju pravo na Grenland, onda i Srbija ima pravo na Republiku Srpsku, rekao je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RT Balkan.

“Ko god od nas pomene granice, skoče: “Ne smiju se granice dirati”. Granice su kao sveta indijska krava. Kako sad mogu? Kako taj svijet mogu pomjerati, a ne mogu Republiku Srpsku? Na skupštini 9. januara 1992. osnovna ideja je bila nezavisna država, nikakav entitet. Ako Amerikanci kažu da kod Slovenaca i Hrvata nije bila secesija već realna činjenica na terenu, zar i  Srpska je bila realna činjenica na terenu? Zašto ste nas vratili u tu glupost koja se zove BiH? Ako mogu Grenland i Kanada, ako su mogle Istočna i Zapadna Njemačka, kako sad ne može Srpska da se pripoji Srbiji? Ona i Rusija ima pravo na Ukrajinu”, kaže Dodik za RT Balkan.

Problem Srpske je, navodi, to što je na lažima o Srbima iz vremena građanskog rata u BiH, po američkim evidencijama, više od 450 ljudi izgradilo karijere.

“Zna se da je laž da su Srbi u BiH ubili 300.000 ljudi, ali niko više ne pominje da je to laž. Kad sam, jednom prilikom, pričao da ih demantuje zvanični izveštaj i komandant UN, jedan Amerikanac mi je prišao i rekao – morate da shvatite da je na toj laži 450 Amerikanaca izgradilo karijere. A najveći lažov je Bajden”, naveo je Dodik.

Osvrćući se na sukob u Ukrajini, Dodik ističe:

“Da Rusija nije ovo uradila išla bi ka konceptu Bžežinskog – bila bi razbijena na nekoliko manjih država koje bi preuzele multinacionalne kompanije. Ali nisu računali da postoji jedan Putin koji ima podršku ljudi i dovoljno odlučnosti”, kaže predsjednik Republike Srpske.

Svijet je danas, ocjenjuje, u totalnom neredu – svi čekaju ustoličenje Donalda Trampa i kako će on dekretima da oblikuje svijet. Ako Evrope nema nigdje, gdje je Srbija?

“Srbiji, sa svim svojim istorijskim i novopolitičkim kretanjima, jedino treba politička stabilnost, jak lider i jaka struktura koja može da se postavi u tim globalnim razgovorima kao faktor na Balkanu. Što i jeste, iako su se mnogi trudili da to ne bude. Moramo dočekati stabilni ovo vrijeme. Srbija, ma šta pričali, je najstabilnija zemlja Balkana i ekonomija to pokazuje. Vučić je mogao sa Kosovom samo da prećuti godinu dana, da ne vrati tu temu na sto, jer je ono već bilo izgubljeno. Јa sam svjedok na koji način se bori. Slušao sam i druge predsjednike Srbije, ne zaboravite da sam ja svjedok vremena. Vučić se najbolje pozicionirao u odbrani Srbije i srpskog naroda i vratio je na političku scenu. Možda drugi nisu mogli”, kaže Dodik, prenosi RTRS.

Osvrćući se na optužbe iz “kruga dvojke” da su “bosančuge” i “bosančerosi” iz Republike Srpske prekrojile izbornu volju žitelja srpske prestonice i izabrale naprednjačku vlast na izborima 2024. godine, Dodik kaže da je taj stav povrijedio Srbe u Republici Srpskoj.

“To nas boli. To je poniženje. To nije adekvatno onome šta naši ljudi u Srpskoj osjećaju prema Srbiji. Smatram greškom što svi ljudi iz Srpske nemaju državljanstvo i biračko pravo u Srbiji. Dakle, svako ko se rodi u Srpskoj trebalo bi automatski da dobije i državljanstvo Srbije. Sad su bili izbori u Hrvatskoj, Hrvati iz Banjaluke su imali mitinge, sastanke, glasačko mjesto. I mi to želimo, da bude glasačko mjesto u Banjaluci kada se bira predsjednik Srbije i srpski parlament. Kada se opozicija bude za to zalagala ja ću ih prihvatiti kao političke partnere”, dodaje predsjednik Srpske.

Dodik je naveo da se sjeća i da su se do prije osam godina studenti iz Srpske na univerzitetima u Srbiji vodili kao stranci, a pacijenti, recimo iz Banjaluke, u zdravstvenim ustanovama u Srbiji morali da plaćaju liječenje.

“Sad je sve to riješeno, ali znate kako je to vrijeđalo naše ljude”, dodaje Dodik.

Za Srbe u Republici Srpskoj glavni glad je Beograd, a ne Sarajevo, kaže, i objašnjava da je razlog tome što Srbi u današnjem Sarajevu ne mogu da žive kao ranije. Nezamislivo je i da na sarajevskom fakultetu radi neki Dinko Gruhonjić i da odatle sanja snove o osamostaljenju Srpske.

“To nije moguće. Ne bi postojao. Takvu priču tamo nećete naći. Ali u tome je veličina Srbije. U Srbiji imate ljude koji je decenijama osporavaju, na isti način kleveću putem raznih međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, poput onih satrapa kojima USAID daje vladin novac. Kako su to onda nevladine organizacije? A ovi koji dobijaju novac iz budžeta su plaćenici? Mi smo pokrenuli jedno pitanje i ono je prošlo u prvom krugu, a to je zakon o nevladinim organizacijama. Uzeli smo američki zakon FARA, koji je donijet 1937, nekoliko puta dorađivan i uperen protiv SSSR, i samo umjesto SAD stavili Republika Srpska. Ali se ipak digla galama. Doduše, veću galamu su digli Evropljani nego Amerikanci, ali čuvena je izjava ambasade u Sarajevu: Da, taj zakon postoji, donijele su ga vlasti Amerike, ali ne preporučujemo da ih i druge države donesu”, naveo je Dodik.

Evropsku uniju danas vidi u zapećku svjetskih dešavanja, ekonomski i politički oslabljenu, kojoj se sve više opiru one države koje drže do suvereniteta. Loši lideri donijeli su, navodi, loše odluke, a posljedica njihove neuspješne politike najbolje se ogleda u tome što je Njemačka danas deseta ekonomija svijeta, a bila je četvrta, dok je Rusija sada četvrta, a bila je osma.

“Evrope nigdje više nema, niko je više ništa ne pita. Nemaju lidera. Oni više ne upravljaju ni svojim zemljama, a kamoli Evropskom unijom. Evropski lider da bude Berbokova je poniženje za evropsku civilizaciju, da ona određuje politiku prema Rusiji i da kaže da je normalno da se prekine dotok energenata prema EU. Šta ste dobili? Države koje drže do suverenizma prirodno se se suprotstavljaju Briselu koji nameće već propale vrijednosti. Šta je sa ljudskim pravima? Sva ugrožena. Šta je sa vladavinom prava? Hoćete da vas dovedem u BiH i da vas pitam odakle Šmit ovdje ako je vladavina prava? Evropa nema sirovina i osim, akumuliranih prava, nema ništa. Da je bilo pameti nikada ne bi dozvolili da dođu u sukob sa Rusijom”, naveo je Dodik.

Kako bi ilustrovao propast evropske politike, posebno onog dijela koji se odnosi na energetsku tranziciju, Dodik ističe kako je pred kraj prošle godine bankrotirala firma koju je Brisel osnovao i u njoj vidio perjanicu zelene tranzicije.

“EU je u “Nort volt” uložila 15 milijardi kapitala, s tim što joj je 5,6 zemalja EU dalo još pet milijardi državnih garancija za tu firmu. I ona je bankrotirala 21. novembra. To znači da ne možete imati sigurno snabdijevanje računajući na vjetroparkove i solarnu energiju. I onda vam Amerika prodaje pet puta skuplji impregnirani gas. Kako ćete biti konkurentni? Gdje je sada njemački standard? Zašto “Folksvagen” otpušta ljude”, objašnjava predsjednik Srpske zašto je dobro da Evropa ipak ima alternativu.

“Opozicija nema tu emociju za Republiku Srpsku, nikada nisu ni imali. Nije pokazivala svoju patriotsku dimenziju. Sjećam se da, a to sam morao da prihvatam, nikada nisu došli u Republiku Srpsku, a da prije toga nisu otišli da se poklone u Sarajevo. Sada je to sasvim drugačije, sada ne moramo to da radimo. Nemam posebnu saradnju sa ljudima iz opozicije, nema ni potrebe, jer ih ne prepoznajem kao one koji su spremni da se izdignu iznad bilo kog svog političkog angažmana i da stanu u odbranu Srpske, pa i Srbije na pravi način. Sada su to i neki novi ljudi, malo njih i poznajem” rekao je Dodik komentarišući proslavu Dana Republike Srpske.

SNSD neće dozvoliti prenos nadležnosti sa Republike Srpske na BiH pod plaštom evropskih priča, izjavio je danas poslanik ove stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić.

“Nećete vidjeti da ćemo mi, sa koalicionim partnerima iz Republike Srpske, ustupiti bilo kakvu nadležnost, pa makar se ticalo i evropskih zakona”, rekao je Kojić novinarima u Sarajevu gdje je danas odgođena hitna sjednica Predstavničkog doma.

Kojić je ukazao na konstantnu težnju da SNSD više ne bude dio vlasti i da ga uporno ucjenjuju.

Prema njegovim riječima, SNSD zarad opstanka u vlasti neće glasati za ono što Federacija BiH i bošnjačke političke partije žele.

“Oni žele isključivi prenos nadležnosti. U tom slučaju možemo da ne budemo partneri na nivou BiH jer nećemo izdati ono što je naš osnovni motiv djelovanja u Predstavničkom domu, a to je ustavni poredak Republike Srpske”, rekao je Kojić.

On je istakao da je SNSD apsolutni pobjednik izbora 2022. godine i da u Predstavničkom domu ima šest poslanika, a osam zajedno sa koalicionim partnerima iz Republike Srpske.

“Oni uporno pokušavaju da kroz evropsku priču podmeću prenos nadležnosti, što mi ne dozvoljavamo. Očigledno je da nismo adekvatan partner ili pokušavaju da nas ucjenjuju, što ne mogu”, rekao je Kojić.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odgođena je za 23. januar. Na dnevnom redu su dva prijedloga zakona – o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH, koji su ključni prioriteti na evropskom putu BiH.

Ono što je lijepo i radosno treba i proslaviti, a kada ima više razloga za to nego u vrijeme božićnih praznika. U tom periodu kako stara vjerovanja i predanja nalažu, važno je pružiti ruku mira, zahvaliti za sve lijepo i oprostiti.

Najveći hrišćanski praznik proslavio se i u Istočnom Sarajevu na prijemu koji je upriličila srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Sa najljepšim prazničnim porukama Cvijanovićeva je uputila pozive.

Događaju su prisustvovale brojne zvanice, pa su se tako na božićnoj večeri okupili ambasadori Rusije, Francuske, Italije, Kine , Nemacke, Јapana, Hrvatske, preciznije svi ambasadori zemalja EU, sem Poljske.

Bila je prisutna i visoka delegacija EUFOR-a. Među zvanicama, pored predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto, bili su i predsjednik Federacije BiH Lidija Bradara i član Kolegijuma Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara.

Ipak, s druge strane božićni prijem pokazao je da organizovanje velikih prijema u većini slučajeva može da bude i „mač sa dvije oštrice“, jer neke stolice mogu ostati prazne.

A, ove godine bilo je nepopunjenih mjesta.

Upravo ta mjesta, uz poruke u prazničnom duhu upućene prilikom poziva i želju za prevazilaženjem svih razlika bila su rezervisana za predstavnike „Trojke“ (SDP, Naša stranka i Narod i pravda).

Ili je tumačenje takvih poruka „zaglavilo“ na jezičkoj barijeri ili je razlog protokolarna greška ili obaveze zbog obećane pomoći Nermina Nikšića SAD-u zbog tragičnih požara sa kojima se proteklih dana suočavaju, niko od njih do kraja večeri na prijemu pojavio se nije.

S obzirom na to da je izostanak ovih zvanica prošao bez objašnjenja i povratnih informacija ostaje nam da o eventualnim razlozima samo nagađamo dok od njih budemo slušali o međusobnoj toleranciji, suživotu i uvažavanju.

Svakako, nekoliko stolica viška trenutno nikome ne smeta, jer sljedeće godine možda se bude tražilo i mjesto više.
Banjaluka.net