Connect with us

Politika

GRADONAČELNIK “Draško pripada svojoj Banjaluci, SVOM NARODU! Varnice sijevaju i u KOALICIJI SKUPŠTINSKE VEĆINE”

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković gostovao je u ATV nedjeljnim vijestima sa Predragom Ćurkovićem, a tom prilikom osvrnuo se na komentare i kandidaturu Jelene Trivić liderke Narodnog Fronta, koja konstantno tvrdi da Banjalučki SNSD ima dva kandidata.
-Mogu da kažem da smo nekada radili zajedno, to su bila neka lijepa vremena i lijepe uspomene. Moj životni kodeks jeste da s kim sam nekada radio da to sve i danas gledam i prema tome se odnosim sa poštovanjem.
Sada su neka druga vremena, ja sam na poziciji prvog čovjeka Grada i moj fokus su ljudi i da završavamo  projekte i radimo. Svako ima pravo da se kandiduje, svako ima pravo da ima svoje ambicije, ali ja ću ostati fokusiran na svoj narod i građane Banjaluke, ne želim nikog da dijelim u torove pa ko je istinski ovo ili ono, rekao je Stanivuković.
On je istakao da je siguran da je danas okupio ljude koji pripadaju i skupštinskoj većini, koji pripadaju opoziciji, i da su u Banjaluci ljudi okupljeni prvenstveno oko rezultata.
-Nema niti jedne banjalučke porodice koja nije od svog Grada dobila nešto. Svaku porodicu čine baka i deka, koji su dobili besplatan prevoz, kartice prijateljstva. Svaku porodicu čine djeca koja su dobila ili mature, ili knjige, ili podršku pri rođenju. Subvencije za privatne vrtiće biće povećane za 70 odsto. Za jedno djete ako ide u vrtić to će biti 100 KM, ako je dvoje djece 300 KM. To je naša politička platforma, istakao je gradonačelnik.

On ističe da sa jedne strane postoji kandidat koji želi da kaže Draško je nečiji.
-Draško pripada svojoj Banjaluci, svom narodu, autonoman. Ja sam obećao jedan grad, grad bez podjela i drago mi je da smo to ispunili. Ljudi koji pripadaju SNSD ako su kvalitetni u gradu se mogu afirmisati, isto tako oni koji pripadaju PDP-u, SDS-u bilo kome ako posjeduju kvalitet mogu se afirmisati. Rasterećeni od stranaka imaju svoje koncerte, svoje festivale, svoje projekte. I na kraju da vam budem iskren. Moja pozicija da sa našom Srbijom uvijek razgovaram, da sa rukovodstvom Republike Srpske pokušam što više izboriti za Banjaluka pa makar to bio i jedan most i jedna ulica. Moja dužnost je da poštujem dan Republike Srpske kao i da se borim protiv rezolucije usmjerene protiv mog naroda, naglasio je Stanivuković.

Gradonačelnik se osvrnuo i na čestitku koju je uputio RTRS-u povodom 32 godine postojanja u ime Banjaluke, a zbog koje su ga neki prozivali.
-Ima onih koji kažu Vi ste taj gradonačnik koji je prije kritikovao RTRS, a danas im upućujete čestitku. Kritika ostaje, ali imate neke dane gdje trebate pokazati minimalnu koreknost i poštovanje, dodaje gradonačelnik.

Na pitanje zašto opozicija nema zajedničkog kandidata Stanivuković je upitao „Ko je to opozicija? Ko ima pravo da se kandiduje? Ko to kako to gleda”.
– Činjenica je da su se u Banjaluci mnoge karte izmješale, da danas mnoge stranke imaju svoje politike. Od jedne stranke nastale je više stranaka, svako od njih ima pravo da se kandiduje. Ja samo mogu reći da ću ostati posvećen i fokusiran na rezultate koje smo pokazali. Mudri su oni koji predstavljaju da kažem ovu drugu stranu kandidata, pa kažu opozicija nije jedinstvena.
Šta to sad znači? Da li je vlast, to jest skupštinska većina u Banjaluci jedinstvena? Kada ste vidjeli tu koaliciju koja sjela sa druge strane, kada ste vidjeli njihove zajedničke sastanke i tamo je mnogo varnica. Prema tome i tamo je mnogo izazova, a mi smo pokazali i dokazali svojim rezulttima da Banjaluka ide naprijed. Vjerujem da je ljudima dosta dosta i svađe, i prepucavanja. Kada imate gradonačelnika koji poštuje svakog čovjeka, svaku vjeru, svaku naciju to nešto govori. Vjerujem u svoju energiju, rad i posvećenost, zaključio je Stanivuković.
Banjaluka 24

Related Topics:

Politika

DA LI OHR-U ODKUCAVA SAT? U UN-u počinje velika diplomatska bitka o budućnosti kancelarije u BiH!

Savjet bezbjednosti UN mogao bi na polugodišnjoj debati o BiH 30. oktobra da predloži nezavisnu stratešku reviziju OHR-a, uključujući preostale funkcije kancelarije i napredak ka ispunjavanju ciljeva i uslova “5+2”.

Tokom sjednice razmatraće se aktuelna politička i bezbjednosna situacija u BiH, primjena Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i glasanje o produžetku mandata evropske mirovne misije EUFOR Altea prije njenog isteka, navodi se na sajtu UN.

Kako se navodi, ključno pitanje ostaje budućnost OHR-a. “Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira još uvijek nije postigao dogovor o nasljedniku Kristijana Šmita, ostavljajući Luisa Krišoka kao vršioca dužnosti, dok dugotrajne podjele ostaju oko legitimiteta, ovlašćenja i eventualnog zatvaranja OHR-a”, navodi se u saopštenju.

U saopštenju se ističe da bi jedna od opcija bila da Savjet usvoji izjavu kojom se podstiče Savjet za implementaciju mira da završi proces sukcesije i potvrđuju uslovi utvrđeni u okviru “agende 5+2” za zatvaranje OHR-a.

Takođe, kako se navodi, zaštita ustavnog poretka BiH i održavanje stabilnosti su ključna pitanja.

Ranije je iz OHR-a potvrđeno da vršilac dužnosti visokog predstavnika, američki diplomata Luis Krišok, neće putovati na zasjedanje u Njujork.

OHR je objavio da iako Krišok ima sva zakonska ovlašćenja – uključujući obavezne dužnosti izvještavanja u vezi sa sprovođenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma – on neće lično prisustvovati predstojećoj sjednici.

Umjesto toga, redovan šestomjesečni izvještaj o situaciji u BiH već je dostavljen generalnom sekretaru UN radi formalne distribucije direktno članicama Savjeta bezbjednosti.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆEV PSS NAJJAČA OPOZICIONA SNAGA! Sa 12 mandata pretekli SDS i postali druga stranka u NSRS!

Pokret Sigurna Srpska, na čijem je čelu Draško Stanivuković, prema utvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije BiH osvojio je 12 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čime se pozicionirao kao najveća opoziciona parlamentarna snaga.

PSS će tako u novom sazivu biti druga stranka po broju poslanika, iza SNSD, dok je SDS osvojio deset mandata.

Podsjećamo, PDP je nakon prethodnih izbora imao osam poslanika. U odnosu na taj rezultat, Stanivukovićev PSS sada ulazi u parlament sa četiri mandata više i snažnijom pozicijom za djelovanje u novom sazivu. Sa 12 poslaničkih mjesta, PSS će imati i najveći klub među opozicionim strankama.

Srpskainfo

Nastavi čitati

Politika

NIKOM NIJE ČUDNO? SVIMA PO 5 POSTO! Kako su koalicioni partneri SNSD-a dobili skoro isti broj mandata?

Nakon objave rezultata za Narodnu skupštinu Republike Srpske, politički analitičari i statističari ostali su zatečeni jednim nesvakidašnjim podatkom. Dok je SNSD suvereno osvojio blizu 39 odsto glasova, sva četiri njegova ključna koaliciona partnera ostvarila su gotovo identičan rezultat – zbijen u uski pojas oko famoznih pet procenata.

Brojevi djeluju kao nacrtani lenjirom:

  • DNS – NPS: ~5,5% (5 mandata)

  • SP – DEMOS – NDP: ~5,4% (5 mandata)

  • Ujedinjena Srpska: ~5,3% (5 mandata)

  • SPS: ~4,6% (4 mandata)

Razlika između prvog i posljednjeg u ovom nizu manja je od jednog procentnog poena. Postavlja se pitanje koje muči javnost: kolika je vjerovatnoća da se ovakav raspored glasova dogodi prirodnim putem, bez dirigenata iz sjenke ili manipulacije sistemom?

Matematika koja prkosi zakonima vjerovatnoće

U političkoj teoriji i statistici, slobodni izbori funkcionišu kao sistem sa stotinama nezavisnih varijabli. Biračko tijelo je raznoliko, regionalne baze moći su potpuno različite, a snaga infrastrukture stranaka varira od regije do regije:

  • Nenad Nešić i Darko Banjac (DNS–NPS) uporišta imaju na suprotnim krajevima – u Sarajevsko-romanijskoj regiji i Kozarskoj Dubici.

  • Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) dominantno vuče glasove iz banjalučke regije.

  • Petar Đokić (SP) tradicionalno zavisi od Posavine, Semberije i Hercegovine.

  • Goran Selak (SPS) oslanja se na specifične gradske džepove i mlađi kadar.

Kada četiri stranke sa potpuno različitim liderima, različitim regionalnim bazama, nejednakom finansijskom moći i različitim brojem kandidata na terenu na nivou cijele republike završe unutar margine od svega 0,9 odsto, statistička vjerovatnoća za takav spontani scenario mjeri se promilima.

To je matematički ekvivalent situaciji u kojoj četiri različita strijelca gađaju metu iz različitih uglova i sa različitim oružjem, a sve četiri strijele pogode tačno u ivicu istog kruga od jednog centimetra. Prirodna distribucija glasova u izbornim procesima uvijek proizvodi disperziju – neko podbaci na 2,5%, neko iznenadi i skoči na 8% ili 9%. Ovakva uniformnost, gdje su svi „pacifikovani“ na tačno pet odsto, u teoriji vjerovatnoće gotovo bez izuzetka ukazuje na postojanje spoljnog regulatornog faktora.

Politički inženjering: Kome je trebala „kvota 5%“?

Ako se odbaci teorija o nevjerovatnoj kosmičkoj slučajnosti, matematički i strateški motivi ovakvog rezultata postaju kristalno jasni:

1. Recept protiv ucjena:

Da je bilo koja od ovih stranaka prešla 8 ili 10 odsto i osvojila osam do devet poslanika, postala bi „faktor ucenjivanja“ koji može rušiti vladu ili tražiti funkciju premijera. Sa po pet mandata, nijedan partner pojedinačno ne može ugroziti većinu Milorada Dodika. Ako se jedan pobuni, ostala tri ga bez problema nadomještaju.

2. Otimanje kompenzacionih mandata opoziciji:

Da su dvije od ove četiri liste pale ispod cenzusa od 3%, njihovi glasovi bi propali, a kompenzacioni mandati bi se prelili najvećim listama, uključujući opozicione SDS i PSS. Kalibriranjem partnera na bezbjednih 5%, osiguran je prelazak cenzusa za sve, maksimalno su „isisani“ kompenzacioni mandati i zacementirana dvotrećinska kontrola u parlamentu.

3. Svi namireni, niko opasan:

Lideri manjih partija dobili su tačno onoliko koliko im je potrebno da prežive – poslanički klub (minimum 4 mandata) i legitimitet za učešće u raspodjeli ministarstava i direktorskih fotelja, ali bez stvarne političke težine da odlučuju o kursu Republike Srpske.

Birački instinkt ili precizno programiranje?

Priča o „slučajnosti“ u politici rijetko pije vodu, posebno u izbornom sistemu u kojem su uvedene nove tehnologije i skeneri, a sumnje u nepravilnosti nikada nisu bile glasnije.

Da li su birači u Trebinju, Prijedoru, Bijeljini i Banjaluci kolektivno, telepatski odlučili da svakoj od četiri vladajuće frakcije daju tačno po dvadesetak hiljada glasova, ili je izborni inženjering odradio posao sa hirurškom preciznošću – pitanje je na koje matematika već ima prilično jasan odgovor.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Aktuelno