Connect with us

Banjaluka

GRADSKI MENADŽER “Mlađima od 14 godina TREBA ZABRANITI DRUŠTVENE MREŽE, moramo čuvati djecu”

Jedan od najvažnijih segmenata bilo kojeg nivoa vlasti jeste da vodimo računa o budućnosti, odnosno o uslovima za odrastanje naše djece, zbog čega je, između ostalog, potrebno regulisati prisustvo djece na društvenim mrežama i mislim da treba da pratimo poteze drugih država. Recimo, Florida je uvela zabranu korišćenja društvenih mreža za djecu do 14 godina, siguran sam da je to pravac koji bi Republika Srpska trebalo da prati.

Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” gradski menadžer Bojan Kresojević i dodao da su društvene mreže za mladu osobu sigurno izvor velikog broja prijetnji, a korist za mlađe od 14 godina je sigurno mnogo manja.

– U tom smislu želim pozvati nadležne institucije da obrate pažnju na ovu temu i siguran sam da postoje mehanizmi da ovakva inicijativa bude prenesena i na Srpsku, jer će nam oni prema kojima imamo najveću obavezu, a to su naša djeca, jednog dana biti zahvalni – kazao je Kresojević.

GLAS: Izjavili ste da ćete i bez skupštinske većine naći način da povećate subvencije za djecu koja pohađaju privatne vrtiće. Kako to mislite da uradite?

KRESOJEVIĆ: Na samom smo kraju definisanja kompletne procedure povećanja subvencija bez skupštinske većine i do kraja aprila ćemo znati tačno koliko nam vremena treba i od kog datuma će subvencije biti povećane. Istina je da je to teži put i samim tim je potrebno nešto više vremena, ali najvažnije je da ćemo ostvariti cilj koji smo definisali još 2022. godine, a to je da svaku mogućnost u budžetu iskoristimo da bismo napravili novi korak ka izjednačavanju subvencija, odnosno ukupnih plaćanja koje imaju roditelji u javnim i privatnim predškolskim ustanovama. Naš krajnji cilj je izjednačavanje, ali moramo da idemo korak po korak, u skladu sa budžetskim mogućnostima.

GLAS: Koliko bi trebalo da iznose subvencije?

KRESOJEVIĆ: Prema radnoj verziji za prvo dijete subvencija bi trebalo da iznosi 100 KM, za drugo i svako naredno 150 KM. To bi značilo da bi porodica koja ima dvoje djece koja idu u privatni vrtić izdvajala oko 100 KM više nego roditelji čija djeca idu u javne vrtiće – što znači da bi plaćali svega 50 KM po djetetu više nego što bi plaćali u javnim vrtićima. Na taj način bismo se u znatnoj mjeri približili krajnjem cilju i rasteretili budžete roditelja. Naravno, naša je želja da to ide i više, ali je to izazovno, jer finansiranje ne treba obezbijediti za samo jedan mjesec ili jednu godinu, već i u svakoj narednoj moramo zadržati taj nivo prava.

Važno je da ne dozvolimo politizaciju ove teme – i da svi koji učestvuju u ovom procesu treba da pokažu iskrene namjere i da ono što su najavili i urade. Najavili smo da ćemo nastaviti povećanja i to ćemo uraditi. Imao sam sastanke sa roditeljima 31. januara i tada sam najavio da ćemo povećati i mi ćemo to uraditi. Sa druge strane, imamo predsjednika Skupštine koji je najavio da neće dati da bude usvojen porez na nepokretnost, da će učiniti sve da budu povećane te subvencije, međutim vidjeli smo da se i u jednom i u drugom slučaju postupilo suprotno. Dakle samo želim da ova priča bude oslobođena politike i da se držimo onoga što su realne mogućnosti.

GLAS: Mnogo je započetih projekata. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim rezultatima i koji su planovi za naredni period?

KRESOJEVIĆ: Iza nas su nešto manje od tri i po godine mandata i energija gradonačelnika i cijelog tima je dovela do rezultata koji su veći od onoga što je bilo ko od nas očekivao. Realizaciju najbolje opisuje percepcija građana, tako da koga god danas da pitate na ulicama Banjaluke da li se grad razvija, da li ima projekata, svako ko je dobronamjeran će to primijetiti.

Centar grada, od šetališta, Gajeve ulice, novih parkinga, centralnog spomen-obilježja, jednosmjernog saobraćaja, povećane bezbjednosti sa pješačkom platformom predstavljaju novo lice Banjaluke. Međutim, nama nije važan samo centar, već želimo da iskoristimo i druge potencijale, a to su dva osnovna aspekta rijeke Vrbas. Jedan je da uredimo plaže i na taj način podstičemo turizam, da izgradimo dajak pristanište, što je urađeno na početku mandata. Tu je i strateški projekat prečišćavanja otpadnih voda i trenutno razgovaramo sa kineskim kompanijama i sa Evropskom investicionom bankom da kreiramo finansijsku konstrukciju i sve što je neophodno za realizaciju ovog projekta. Raduje me to što će Banjaluka u narednom mandatu konačno početi rješavanje ovog problema.

GLAS: Puno se priča o saobraćajnoj revoluciji. Šta će još biti obuhvaćeno ovim projektom?

KRESOJEVIĆ: Bilo je mnogo kritičara kada je pušten jednosmjerni saobraćaj, uključujući i saobraćajnice koje su rekonstruisane. A danas svi koji se voze centrom prepoznaju da je u znatnoj mjeri rasterećen. Naravno, kada smo riješili taj problem uočavamo naredne koje smo naslijedili. Iz tog razloga imamo nekoliko kružnih tokova koje sada i narednih mjeseci počinjemo da gradimo. To je kružna saobraćajnica kod “Merkatora”, odnosno kod “Akvane”. Zatim kod kampusa, odnosno kod “Audi” servisa te kružni tok u ulici Trive Amelice kod pekare “Bakal”, zapadni tranzit. Kao i kod Njegoševe ulice, koja će omogućiti bolje povezivanje Petrićevca i Paprikovca, ali i sa zapadnim tranzitom. Ove investicije, vrijedne od oko 10 miliona KM, mogu se nazvati “Saobraćajna revolucija dva”. Plan je da do septembra to realizujemo, ali je najveći izazov zauzetost izvođača.

GLAS: Analize su potvrdile da je turizam strateška šansa za razvoj grada. Da li su u planu neka dodatna ulaganja u tom segmentu?

KRESOJEVIĆ: Na početku mandata mnogi su u to sumnjali i djelovalo im je kao neosnovano ili nepromišljeno. Danas svi vide da je to realnost. Počeli smo konkretne aktivnosti u tom smjeru. Razvoj turističkog potencijala Banjaluke zasnovan je na autentičnim karakteristikama. To je recimo vožnja dajak čamcem, koja je jedinstvena u slatkoj vodi, a u vezi je sa Vrbasom. Izgradili smo pristanište i prilikom posjete Banjaluci turističke agencije usmjeravaju turiste da vide takvu ljepotu. Tu je i uređenje plaža, a pred nama je izgradnja vidikovca na Banj brdu i očekujemo da će to biti kompletirano za dva mjeseca. To su aktivnosti koje ćemo dopunjavati kako nam finansijske mogućnosti budu dozvoljavale. Između ostalog tu je i izgradnja rasvjete sa spoljašnje strane tvrđave Kastel. U prethodnoj godini smo ostvarili povećanje prihoda u budžetu na osnovu turizma u iznosu od dva miliona KM, što je u skladu sa razvojem turizma. Ovaj razvoj se ogleda u povećanju broja noćenja u odnosu na period prije korone za 28 odsto, dok ostale lokalne zajednice zajedno imaju rast od 11 odsto.

GLAS: Približava se 22. april i Dan grada. Kako teku pripreme i po čemu će se ovogodišnja proslava razlikovati od prethodnih?

KRESOJEVIĆ: Učinićemo sve da Banjaluka i ovaj put za Dan grada iznenadi građane, ali i sve goste. Prošle godine je prvi put održana akademija i brojala je gotovo 1.000 posjetilaca u dvorani “Borik” i mi ćemo taj standard ispratiti i ove godine. Očekujemo najviše zvanice, ali i da će dobitnici najvećeg priznanja biti veliki prijatelji ovog grada i u to ime želim reći da je jedan od nominovanih za Ključ grada sadašnji predsjednik Vlade Srbije. On je predsjednik Vlade koja je u znatnoj mjeri dio uspješnih projekata koje ova gradska administracija realizuje. Izdvojio bih gradnju škole u Banjaluci, nakon više od 20 godina, a koja nosi simbolično ime “Kosovo i Metohija”, jer je to način da pokažemo poštovanje prema onima koji su izdvojili finansije da bi grad dobio ono što je najvrednije, a to je obrazovanje za naše najmlađe.
Glas

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ POZVAO MJEŠTANE NA RAZGOVOR: U fokusu problemi tri banjalučka naselja

Grad Banja Luka nastavlja da osluškuje potrebe građana i zajedno sa njima kreira rješenja za uređenje naselja, a prvi korak biće razgovori sa mještanima Borika, Obilićeva i Filipovića polja.

Dobili smo mnogo vaših upita, ali i sugestija o tome koje dijelove grada, upravo tamo gdje vi, dragi građani, živite, želite da uredimo i učinimo funkcionalnijim. Jer vi najbolje poznajete svoj dio grada i znate šta mu je potrebno – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je naveo, prijedlozi su stigli za dio naselja Borik, Filipovića polje – kod Generalnog konzulata Republike Hrvatske, kao i za dio naselja Obilićevo – u Ulici carice Milice, uz Banjalučku rivu.

– Sve vaše prijedloge smo zaprimili i zato želimo da dođemo do vas. Tako ste, između ostalog, tražili dodatna parking mjesta, više zelenila i novih sadržaja – naveo je gradonačelnik.

Stoga, kako je najavio – biće organizovani razgovori sa građanima, i to u ponedjeljak, 2. novembra u 17.00 časova u Boriku, u srijedu, 4. novembra u 17.00 časova u Obilićevu, u Ulici  carice Milice, te u četvrtak , 5. novembra u 17.00 časova u Filipovića polju, kod Konzulata Hrvatske.

Istakao je da će sa građanima razgovarati i njegovi saradnici i stručni timovi, kako bi zajednički sagledali potrebe svakog naselja i definisali najbolja moguća rješenja.

– Kada čujemo šta vi želite, šta kaže struka i kakvo je viđenje Grada, želimo da te tri strane, koje su zapravo jedna strana, objedinimo u najbolje moguće rješenje. Da, na primjer, izgradimo nova parking mjesta, sportsko-rekreativne sadržaje i zasadimo mnogo zelenila. Upravo kroz zajedničko mišljenje i kompromis, uz najbolje rješenje koje će ponuditi struka, Grad i ljudi koji ovdje žive, želimo da dođemo do najboljih rješenja za svaki dio naše Banje Luke – poručio je gradonačelnik.

Dodao je da je cilj da se već na prvim sastancima dogovore dinamika i naredni koraci, kako bi prijedlozi građana bili pretočeni u konkretne projekte, planirani kroz budžet i realizovani na terenu.

– Zato se radujem što ćemo doći do vas, vidjeti se i obaviti prvi razgovor, te dogovoriti dinamiku – kako ćemo kreirati rješenja, planirati sredstva u budžetu i uređivati svaki dio grada upravo prema vašim zahtjevima, mišljenju i sugestijama, kako bi Banja Luka bila ono što jeste – najljepši grad u kojem zajedno živimo – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

VELIKI PLANOVI ZA BANJALUKU: Obnova Gradskog mosta, šetalište bez prekida i osvjetljenje mostova

Ljepša i uređenija Banjaluka.

Grad Banjaluka nastavlja sa planovima uređenja obala Vrbasa, obnove gradskih mostova i očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa.

Naredne godine spojićemo Rivu sa šetalištem koje vodi do Vrućice, izgradnjom nove dionice ispod Gradskog mosta. Tako ćemo dobiti nekoliko kilometara neprekidnog šetališta uz naš Vrbas – poručio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Istovremeno, kako je kazao – kreće se u rekonstrukciju i obnovu Gradskog mosta, kako bi mu vratili stari sjaj i prepoznatljivu ljepotu.

-Naši mostovi moraju biti uređeni i osvijetljeni, onakvi kakve naš grad zaslužuje. Planiramo osvjetljenje svih gradskih mostova, uključujući Veneciju i Rebrovački most – kazao je gradonačelnik.

Posebna pažnja, kako je istakao – biće posvećena i obnovi artiljerijske kasarne na tvrđavi Kastel, kako bi sačuvali ovaj vrijedan dio naše istorije i spriječili njegovo dalje propadanje.

-To su konkretni projekti kojima čuvamo našu istoriju, uređujemo grad i stvaramo ljepšu i uređeniju Banjaluku – zaključio je gradonačelnik.

Nastavi čitati

Banjaluka

VIŠE OD 100 PROJEKATA U BANJALUCI: Pogledajte šta je sve urađeno tokom ove godine!

Tokom ove godine u Banjaluci realizovano je više od 100 projekata koji su obuhvatili različite oblasti života – od uređenja javnih površina i obnove dječijih igrališta do razvoja sportske infrastrukture, unapređenja kulturnih sadržaja i očuvanja istorijskog nasljeđa.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu posebno se izdvajaju novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta, spomenik knezu Lazaru, šetališta uz Vrbas, uključujući Banjalučku rivu, kao i obnova kula na tvrđavi Kastel.

Riječ je o projektima koji doprinose unapređenju izgleda grada, obogaćivanju kulturne i turističke ponude i stvaranju novih prostora za okupljanje, odmor i druženje građana i posjetilaca. Istovremeno, ulaganjima u javne površine, dječija igrališta i sportsko-rekreativne sadržaje stvaraju se kvalitetniji uslovi za svakodnevni život u svim dijelovima grada.

Novoizgrađeni amfiteatar kod Pravnog fakulteta predstavlja značajan doprinos razvoju kulturnih, obrazovnih i umjetničkih sadržaja na otvorenom. Osmišljen je kao mjesto susreta, stvaralaštva i razmjene znanja, koje će studentima, umjetnicima i svim građanima pružiti nove mogućnosti za organizovanje različitih programa i manifestacija.

Projekat je obuhvatio izgradnju ljetne pozornice, odnosno amfiteatra na otvorenom, ali i uređenje okolnog prostora. Pored amfiteatra, uređeni su parkovski sadržaji sa pratećim mobilijarom i hortikulturom, trim-stazom i stazom za vožnju bicikla.

Posebnu vrijednost ovom prostoru daje spomen-obilježje posvećeno stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Na taj način, prostor objedinjuje savremene kulturne sadržaje i njegovanje sjećanja na one koji su dali svoje živote za Republiku Srpsku.

Među projektima koji su obilježili ovu godinu izdvaja se i spomenik knezu Lazaru, monumentalno djelo akademskog vajara Bojana Mikulića, svečano otkriveno na sjevernom ulazu u grad.

Postavljanjem spomenika ovaj prostor dobio je novu prepoznatljivu gradsku tačku, osmišljenu kao reprezentativna „Gradska kapija“. Ideja projekta nije bila samo postavljanje spomenika na postojeće kružno ostrvo, već cjelovito urbanističko oblikovanje prostora i njegovo pretvaranje u novi vizuelni simbol ulaska u Banju Luku.

Spomenik doprinosi očuvanju istorijskog i kulturnog nasljeđa, njegovanju tradicije i obogaćivanju gradskog ambijenta. Kao novi sadržaj na jednom od važnih ulaza u grad, predstavlja i dodatak kulturno-istorijskoj i turističkoj ponudi Banjaluke.

Među važnim projektima u oblasti očuvanja kulturno-istorijskog nasljeđa izdvaja se rekonstrukcija i sanacija kula 1 i 2 na tvrđavi Kastel, jednom od najznačajnijih istorijskih lokaliteta Banjaluke.

Obnova kula predstavlja nastavak ulaganja u očuvanje i unapređenje ovog prepoznatljivog simbola grada.

Uređenje obala Vrbasa i stvaranje novih prostora za šetnju i rekreaciju predstavljaju važan dio razvoja javne infrastrukture grada.

Posebno se izdvaja Banjalučka riva, šetalište na potezu od Gradskog do Venecija mosta, zamišljeno kao prostor koji će građanima i posjetiocima omogućiti neposredniji kontakt sa rijekom. Projekat obuhvata šetališne površine, skverove i prostore za druženje, sa ciljem da ovaj dio grada postane jedno od značajnih mjesta okupljanja uz Vrbas.

Uz Banjalučku rivu, značajan je i projekat uređenja šetališta na potezu od Švedske plaže do Vrućice, odnosno plaže u Sitarima. Njegovom realizacijom unapređuju se mogućnosti za šetnju, boravak u prirodi i uživanje u ambijentu uz Vrbas.

Povezivanjem ovakvih sadržaja grad dobija nove prostore namijenjene svim generacijama, a rijeka i njene obale postaju još značajniji dio svakodnevnog života Banjalučana.

Značajan dio realizovanih projekata odnosio se na rekonstrukciju, sanaciju i izgradnju dječijih igrališta u više banjalučkih naselja.

Radovi na obnovi igrališta obuhvatili su lokacije u ulicama: Majke Knežopoljke, Voždovačkoj, Tarasa Ševčenka, Rajka Bosnića, Uroša Predića, Knežopoljskoj, Kosovke djevojke i Sime Matavulja, na potezu prema Ulici Ante Jakića.

Nova dječija igrališta izgrađena su u ulicama Sime Miljuša i Bogdana Žerajića, dok su u Ulici carice Milice uređeni sportski i dječiji sadržaji.

Ovim ulaganjima unaprijeđeni su uslovi za igru, druženje i boravak najmlađih na otvorenom.

Razvoj sportske i rekreativne infrastrukture obuhvatio je i ulaganja u sadržaje namijenjene sportistima, rekreativcima i ljubiteljima aktivnog načina života.

Među značajnim projektima izdvajaju se slalom kajak staza i pamp-trek staza, koje doprinose proširenju mogućnosti za bavljenje sportom i rekreacijom.

Zajednički cilj ovih ulaganja jeste stvaranje uređenijeg i funkcionalnijeg gradskog prostora, sa više mogućnosti za odmor, rekreaciju, kulturne aktivnosti i druženje.

Nastavi čitati

Aktuelno