Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici obilježavaju praznik Silazak Svetog Duha na apostole – Svete Trojice ili Duhove.

Duhovi se uvijek obilježavaju 50. dana poslije Vaskrsa i desetog dana poslije Spasovdana. Duhovi predstavljaju i „rođendan“ hrišćanske crkve, a nazivaju se još i Trojice, Trojičin dan, Silazak svetog duha na apostole. Kod Srba i još češće kod Rusa i Grka, taj praznik se zove i Pedesetnica.

Po značaju to je treći praznik po značaju, poslije Vaskrsa i Božića, i kao oni, takođe se slavi tri dana. Praznovanje se nastavlja cijele sedmice, ne posti se, to je tzv. trapava nedjelja. Taj praznik je uvijek u nedjelju, na pedeseti dan od Vaskrsa. Crkveno učenje kaže da je neposredno prije Vaznesenja, Hristos obećao učenicima da će se ubrzo „izliti blagodat Duha Svetog“ na njih, što se desilo 50. dana od vaskrsenja.

Taj praznik se naziva još i Trojica jer je – po učenju – Hristos obećao, Bog Otac dozvolio, a Sveti Duh sišao. U pedeseti dan od Hristovog Vaskrsenja, sa neba iznad kuće u kojoj su boravili apostoli i Presveta Bogorodica nastade buka.

Silazak Svetog Duha na apostole

Poče da duva jak vjetar, pojavi se jaka svjetlost. Iznad glave svakog od apostola stvori se po jedan plameni jezik. „Tada se svi ispuniše Duhom Svetim, pa počeše govoriti drugim jezicima – kako im je duh davao da govore.“ (Djela apostolska 2;4).

Oko kuće počeše da se skupljaju ljudi, jer čuše jaku buku. Tada apostoli izađoše pred narod i počeše da propovijedaju o Isusu Hristu.

Narodu se prvi obratio Sveti apostol Petar, koji reče kako su Jevreji učinili veliki grijeh zato što su razapeli Hrista, iako su vidjeli da ga je Bog proslavio. Još im reče da je Hristos Vaskrsao i na nebo se uznio, te da je On poslao Svetoga Duha na apostole. Dokaz blagodati Duha Svetoga je to što apostoli govore raznim jezicima, koje ranije nisu znali.

Narod upita: „Braćo šta da činimo?“ Petar im reče: pokajte se i neka se svako od vas krsti u ime Isusa Hrista za oproštenje svojih grijehova, pa ćete primiti dar Duha Svetoga. Jer je za vas to obećanje i za vašu djecu“ (Djela apostolska 2;37,38,39). Tog dana se u Jerusalimu krstilo tri hiljade ljudi. Poslije ovoga Sveti apostoli krenuše po svijetu da šire Hristovu nauku.

Broj hrišćana se povećavao iz dana u dan. Iako su ih neprijatelji Hristove nauke gonili i mučili, a neke i ubijali, ipak nisu uspjeli da ih spriječe u propovijedanju i služenju Hristu Bogu i Njegovoj Svetoj Crkvi. I pored svih teškoća pravoslavna vjera se proširila, tako da je cio svijet upoznat sa Hristovom naukom.

U crkvama se pletu vijenčići

Na praznik Silaska Svetog Duha na apostole, pod u hramovima pokriva se travom, pored zidova se prislanjaju grane lipe ili nekog drugog drveta, a ikone se kite cvijećem.

Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Jevreji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem. To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovijesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, poslije bjekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća.

Na Duhove u hramu narod plete vijenčiće od trave koje poslije nosi kući i ostavlja pored ikone i kandila. Mnogi nose vijenčiće u torbama i tašnama jer vjeruju da će ih Bog zaštititi od raznih nesreća koje mogu da ih snađu.

Litija do polja i vinograda

Svetom Duhu vjernici upućuju svakodnevnu molitvu, priziva se pri krunisanju vladara, svim rukopolaganjima, na početku arhijerejskih sabora, na krštenju u crkvi…

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije proglasilo je Duhove za dan MUP-a i dan policije, koji se obilježava u znak sjećanja na 1862. godinu, kada je srpska žandarmerija 15. juna, na Duhove (Trojice), odigrala presudnu ulogu u sukobima kod beogradske Čukur-češme, kao i u naredna dva dana tokom turskog bombardovanja Beograda.

U mnogim mjestima Šumadije i u drugim krajevima Srbije, kao i među Srbima u rasijanju, tog dana prolazila je povorka krstonoša. U pojedinim mjestima litija iz hrama ide i danas do polja i vinograda.

Duhovi su praznik nekoliko mjesta u Srbiji, a u pojedinim porodicama i krsna slava. Oni su i esnafska slava trgovaca.

U američkoj saveznoj državi Ilinois preminuo je šestogodišnji dječak nakon što je udisao helijum iz balona.

Kako izvještava New York Post, tragična nesreća dogodila se ubrzo nakon proslave njegovog šestog rođendana.

Džejlen je 29. maja udahnuo helijum iz balona, nakon čega je izgubio svijest i nekoliko dana kasnije preminuo u bolnici.

“Prvi nalazi ukazuju na to da se dječak ugušio helijumom iz balona”, izjavila je mrtvozornica.

Njegova porodica ga opisuje kao “malog avanturistu“ koji je bio veseo, radoznao i pun života. Sada pokušavaju da upozore druge roditelje na ovu naizgled bezopasnu opasnost.

“Niko ne bi trebalo da prolazi kroz ono što mi sada proživljavamo. Molimo vas, razgovarajte sa svojom djecom”, rekao je Džejlenov otac.

Ljekari upozoravaju na smrtonosnu opasnost
Džozef Trota, ljekar hitne pomoći iz Njujorka, rekao je za New York Post: “Helijum se često koristi u balonima, ali nije bezopasna zabava.

Već nekoliko udaha može imati po život opasne posljedice kod male djece”.

Nedostatak kiseonika koji nastaje udisanjem gasa može u svega nekoliko sekundi postati koban. Slični slučajevi zabilježeni su i ranije širom svijeta – često u kontekstu rođendanskih balona ili pokušaja da se promijeni ton glasa, prenosi Fenix Magazin.

Bračni par Milijana i Dragan Gašić iz Mrkonjić Grada pekarskom proizvodnjom se bave 26 godina, a kad ne peku hljeb posvećeni su voćarstvu i plasteničkoj proizvodnji, te mini farmama za uzgoj domaćih svinja i koka nosilja.

Milijana je istakla da su vlastiti biznis započeli u nimalo laka i neizvjesna vremena, te da je posebno teško bilo uklopiti porodične obaveze, jer posao u pekari ponekad zahtijeva prisustvo od 24 časa dnevno.

„Bili smo mladi, puni entuzijazma, vjerovali smo u svoj trud i rad i tako smo uspjeli opstati do danas“, rekla je Gašićeva Srni.

Širenjem proizvodnje i prodaje domaćih pekarskih proizvoda na području susjednih opština, Gašići su uvidjeli da bi sami mogli obezbijediti i domaće sirovine.

„Odlučili smo se da u selu Šehovci, odakle porodica Gašić vodi porijeklo, podignemo voćnjake sa zasadima šljive, kruške, jabuke, a nešto kasnije dokupili smo još zemlje i proširili voćnjake, te zasadili i manju plantažu na kojoj uzgajamo lješnjake“, navela je Gašićeva i dodala da su im pomoć u poslu njihova tri sina.

Od uzgojenog voća prave domaće rakije i likere za koje su na sajmovima i manifestacijama u ovoj i susjednim opštinama i gradovima, kao i u regionu, dobijali mnogobrojna priznanja i nagrade.

Po domaćoj recepturi pripremaju i sokove, džemove i sušeno voće, koje u svojoj pekari koriste za razna peciva.

Gašićevi se nisu zadržali na pekarskoj i voćarskoj proizvodnji, pa su prije desetak godina kupili 1.200 kvadrata zemlje u selu Koljevići kod Mrkonjić Grada, te započeli uzgoj domaćih svinja i koka nosilja.

Kako bi zaokružili proces proizvodnje hrane, Gašići su podigli i plastenik u kojem uzgajaju paprike i paradajz.

Milijana kaže da je to jako puno posla, u kojem učestvuje cijela porodica.

„Sinovi nam pomažu kada stignu, jer svi imaju svojih obaveza. Jedan sin je završio Saobraćajni fakultet i odrađuje pripravnički staž, drugi je medicinski radnik u ovdašnjem Domu zdravlja, a treći je završio srednju veterinarsku školu i namjerava da upiše Veterinarski fakultet“, rekla je Gašićeva.

Ona je dodala da je treći sin uspješan džudista, do sada je više puta bio šampion Republike Srpske, a kao trećeplasirani na prvenstvu BiH obezbijedio je učešće i na Balkanskom prvenstvu koje će u avgustu biti održano u Turskoj.

Na uspjehe svoje porodice posebno je ponosna baka Cvijeta Gašić, farmaceut u penziji, koja je uvijek tu da pomogne u poslovima kada je potrebno.

Milijana i Dragan Gašić namjeravaju i dalje da proširuju svoje proizvodne kapacitete i proizvodnju domaće hrane jer, kako kažu, žele da oni i njihova djeca žive, rade i stvaraju u Mrkonjić Gradu.
Glas