Connect with us

Društvo

Bračna zajednica teško opstaje: Sve više parova u BiH odlučuje se na razvod

Bračna zajednica sve je kompleksnija u Bosni i Hercegovini i dosta teško opstaje.

Sve više parova u BiH odlučuje se na taj težak korak. Sociolozi kažu da su najčešći su razlozi ekonomske prirode, a uz njih se vežu i drugi problemi, sve pristuna nesigurnost, stres.

Izumire li institucija braka?

Statistički podaci su neumoljivi i zastrašujući i govore nam da se u našoj zemlji, na godišnjem nivou, razvede i do 3.000 parova.

Odluku o razvodu najčešće donose parovi u četrdesetim godinama, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. Stručnjaci iz oblasti psihologije upozoravaju kako su prilikom razvoda najveći gubitnici djeca.

Ističu da često roditelji ne mogu razlučiti razliku između partnerske i roditeljske uloge.

Neki i opstaju

Dženita i Jasmin su 20 godina u braku, a na pitanje portala UNA kako im je uspjelo da u ovim vremenima očuvaju bračnu zajednicu, kažu da je sve stvar kompromisa i ljubavi.

“Uspijeva nam da se dogovorimo, da jedno drugo obradujemo sitnicama, tu si i djeca, njima treba siguran dom i složni i sretni roditelji”, kaže Dženita.

Stres i nesigurnost glavni neprijatelji

Sociolog Jusuf Žiga za portal UNA kaže da je više razloga za raskid braka.

“Na jednoj strani imate jedno opšte pravilo da u svim kriznim situacijama, vremenima, stresnim i neizvjesnim situacijama ljudi su skloni, između ostalog, raznim ne tipičnim ponašanjima, socijalnim patologijama, uključujući i povećane motive za razvode brakova. To je nešto što je i ovdje prisutno”, objašnjava Žiga.

Dodaje da je tu i širi značaj, da u svijetu postoji trend urušavanja dosadašnjeg, tradicionalnog sistema porodičnih vrijednosti, odnosa prema bračnoj zajednici, međusobnim odnosima, odnosima prema djeci, ali i odnosima djece prema roditeljima.

“Iz toga ishode te krizne situacije i povećan broj razvoda brakova. S treće strane imate nešto što je nekog praktičnog karaktera, BiH spada u zemlje gdje je to vrlo jednostavno uraditi za razliku od niza drugih zemalja, uključujući i ova sređena, razvijena društva, gdje su jako duge procedure, mukotrpne aktivnosti da se dođe do raskida braka. Imate i uticaj religijskih zajednica. Nije to jednostavno pitanje. U našem slučaju ima svega, a najvećim dijelom je ova neizvjesna situacija, frustrirajuća koja je vezana i za ragni i postratni tranzicijski proces” zaključuje profesor Jusuf Žiga.

 

(BL portal)

Društvo

OKUPILI SE VJERNICI: Obilježena slava manastira Milošević kod Prijedora

Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit banjalučki Jefrem rekao je da je manastir Miloševac kod Prijedora poslije vijekova ležanja u ruševinama djelimično obnovljen i danas obilježava slavu manastirskog zimskog hrama Vaznesenja Gospodnjeg.

Vladika je zahvalio vjernicima što su se ponovo okupili u manastiru, povodom ustanovljenja ljetnog sabora povodom Vaznesenja Gospodnjeg i povodom slave zimskog hrama koji se nalazi u sastavu manastirskog konaka.

Naš manastir bio je uništen do tog stepena da je preko temelja orano, sijano. Ostalo je jedino ime, toponim ovoga lokaliteta, mjesnog groblja i šire crkvina. Danas je narod zove crkvina, dakle postojala je crkva, postojao je manastir – rekao je vladika Jefrem.

Vladika je dodao da se obnova nastavlja, podsjetivši da je prije nešto više od pola godine postao živi manastir jer monasi na čelu sa vladikom Savom svakodnevno vrše bogosluženja.

Episkop marčanski Sava rekao je novinarima da je ovo prvo sabranje u manastiru povodom slave zimskog hrama Vaznesenja Gospodnjeg koji punih osam mjeseci redovno bogosluži.

Vladika Sava rekao je da je život u manastiru obnovljen nakon više vijekova.

– Blagoslovom našeg episkopa organizovan je prvi ljetni sabor povodom slave sa nadom i željom da od ove godine nedjelja po Spasovdanu bude ljetnji manastirski sabor – rekao je episkop Sava.

Saborovanju je prisustvovao i gradonačelnik Prijedora Slobodan Javor kojem je drago što tu ima puno mladih, istakavši da je u prethodnom periodu akcenat stavljen na izgradnju hramova i parohijskih domova.

– Tako će biti u budućnosti i smatramo da na taj način podstičemo ljude da se okrenu Bogu i vjeri. Prije svega cilj nam je da mladim generacijama ostavimo upravo nešto poput ovog hrama – rekao je Javor.

Prema navodima, u staroj crkvenoj dokumentaciji, manastir Miloševac nalazio se u blizini rječice Miloševice u naselju Čirkin Polje (u narodu poznato kao i kaluđersko polje), na mjestu pod nazivom Crkvina.

Manastir je stradao, kao i ostali na ovom području, tokom austrijsko-turskog rata 1683-1699. godine.

Na mjestu porušenog manastira bilo je groblje. Često se prilikom iskopavanja grobnica nailazilo na opeku, kamen, čak i na ostatke temelja.

Radovi na obnovi manastira počeli su u avgustu 2018. godine. Tri mjeseca kasnije episkop banjalučki Jefrem osveštao je temelje.

Prvu Svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru služio je NJegova svetost patrijarh srpski Porfirije 2021. godine. Već dvije godine Manastir Miloševac obilježava u oktobru svoju krsnu slavu, Pokov Presvete Bogorodice.

Zimski hram dio je manastirskog konaka koji je osveštan na dan te slave 2023. godine.

Nastavi čitati

Društvo

PONOS SRPSKE! Andrea i Nebojša iz Prijedora MEĐU PET NAJBOLJIH STUDENATA!

Andrea Vučković i Nebojša Mirić su među pet najboljih studenata u Prijedoru. Ponos su i cijele Republike Srpske, jer je Andrea diplomirala na Medicinskom fakultetu u Beogradu sa prosjekom 9,83, a Nebojša na istom fakultetu u Novom Sadu sa ocjenom 9,86.
Barijera je bilo, kaže Andrea, ali trud i rad dali su ovakve rezultate.

– Ja nisam na prvu uspjela da upišem medicinu nisam dobro odradila prijemni i tako sam upisala prvobitno stomatologiju. Godinu sam očistila u junu i prebacila se na medicinu. Generalno, ako mene pitate ja od sebe nisam očekivala da postignem ovakav rezultat. Otkako sam upisala fakultet išla sam da ga završim, taj uspjeh nije bio toliko važno, ali kad sam krenula da učim onda sam samoj sebi postavila određeni cilj – kaže Andrea Vučković, najbolji student grada Prijedor.

Neopisiv je osjećaj kad poližite taj 49 posljednji ispit, kaže Nebojša, a još veća radost kada vas u vašem gradu stave među pet najboljih. Na početku studiranja, priča da o ovakvom prosjeku nije ni sanjao.
– Svakako da taj primarni motiv ne bude prosjek, to dolazi kao sekundarna stvar. Diploma nije najvažnija. Bitno je tokom studija na medicini šest godina da se razvijete i kao osoba sa znanjem, integritetom i karakterom. Sve druge stvari će doći uz to. Ne možete biti dobar ljekar, ako niste dobar čovjek – kaže Nebojša Mirić, najbolji student grada Prijedor.

Pamte ovi mladi ljekari i koji su ispiti bili najteži.
– To je definitivno bila patologija. Za taj ispit sam mislim da sam najviše učila i kada sam položila taj ispit bila sam sigurna da ću završiti – kaže Andrea Vučković.

– To je ta anatomija u prvoj godini kada smo svi učili samo to i bio nam je fokus i koja je najobimniji predmet i to je nekako ostavilo najveći trag – kaže Nebojša Mirić.
Andrei je cilj da u narednom periodu odradi šestomjesečni staž u Beogradu. Postoji i želja da se upišu doktorske studije i da joj opredjeljenje bude interna medicina, dok Nebojša planira da nastavi da se bavi naučno-istraživačkim radom i da prvo radno mjesto potraži na Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske, prenosi ATV.

Nastavi čitati

Društvo

MALI TRIKOVI, KOJI MNOGO ZNAČE! Kako odlazak na ljetovanje učiniti što jeftinijim

Građani Republike Srpske koji tokom ovog ljeta odluče da svoj godišnji odmor provedu na moru, recimo u Crnoj Gori ili Grčkoj, trebalo bi da dobro isplaniraju gdje će sipati gorivo, jer u zavisnosti od mjesta gdje to urade, mogli bi proći jeftinije za čak 160 maraka.

Ovo planiranje posebno ima smisla ukoliko se neko odluči da automobilom krene put Grčke, do koje, u zavisnosti od toga koji dio poželite da posjetite, ima oko 1.200 kilometara. Ako, recimo, neko krene iz Banjaluke, preko Srbije i Sjeverne Makedonije pa do Grčke, najjeftinija varijanta jeste da odmah napuni do vrha rezervoar, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, prije nego što uđe u Grčku. U ovom slučaju, ovaj put, bar što se tiče potrošnje, odnosno izdataka za gorivo, koštaće oko 250 maraka bez plaćenih putarina.

Ova računica je napravljena pretpostavljajući da je potrošnja jednog  automobila oko osam litara na 100 kilometara, a što onda znači da će do Grčke vaš automobil potrošiti između 95 i 100 litara goriva.

Kalkulacije

Ukoliko, međutim, kojim slučajem odlučite da gorivo drugi put sipate u Srbiji ili, recimo, u Grčkoj, račun će biti znatno veći –  za 80 maraka u jednom pravcu. Ako ovome dodamo i povratak, ako se dobro ne isplanira ovo putovanje, mogli biste skuplje proći za čak 160 maraka.

Zbog toga je preporuka da odmah napunite rezervoar prije kretanja na odmor, a drugi put u Sjevernoj Makedoniji, u kojoj je cijena goriva približno ista kao i u Republici Srpskoj, te da eventualnu dopunu obavite u Srbiji. Cijene goriva u Grčkoj trenutno se kreću oko 1,9 evra po  litru, što je oko 60 centi više od cijene na ovim prostorima.

Određene uštede se mogu ostvariti i prilikom putovanja u Crnu Goru, u kojoj su trenutne cijene goriva na benzinskim pumpama više za 40 do 50 feninga od onih u Republici Srpskoj i kreću se oko tri marke. U ovom slučaju takođe je najbolja varijanta, naisplativija, da odmah natočite pun rezervoar, koji vam je dovoljan do Crne Gore, do koje u prosjeku ima oko 440 kilometara, te da taj postupak ponovite u povratku.

Kada su u pitanju svi troškovi putovanja, računajući i putarinu, odlazak i povratak iz Grčke, troškovi iznose oko 450 maraka, bez kupljenih sendviča i vode. I ovo je najjeftinija varijanta.

Troškovi

Grčka je, inače, jedna od najpopularnijih destinacija za ljetovanje kod Srba već duži vremenski period, a svake godine ugosti oko 30 miliona posjetilaca iz cijelog svijeta. Cijene smještaja variraju u zavisnosti od turističke destinacije, blizine mora i vrste smještaja. Hotelski smještaj košta između 30 i 200 evra po noći, u zavisnosti od kategorije hotela, dok je cijena jednosobnog apartmana od 30 do 100 evra po noći, a dvosobnog od 60 do 150 evra. Kada se podvuče crta, jednoj prosječnoj porodici za odlazak u Grčku automobilom na desetodnevni odmor neophodno je između 1.600 i 2.500 maraka, ne računajući troškove hrane. Cijena girosa je između tri i 4,50 evra, ali negdje ide i do deset, pice oko 12, a roštilja 14 evra, navodi se na portalu “Grčka info”. Pivo – pet evra, pa do čak osam evra.

Neki koji su već bili na ljetovanju u Grčkoj razočarani su visokim cijenama. Prema riječima jedne Banjalučanke, ulaz na jednu od  plaža plaćala je osam evra uz dodatnih tri za ležaljku. Za vikend je taj komplet 14 evra. Tapacirane, bolje ležaljke su i do 20 evra. Ukazala je da u pojedinim ugostiteljskim objektima malo pivo košta čak osam evra, koliko košta jedna mala gajba u prodavnici.

Šta je zabranjeno

U Grčku je, inače, zabranjen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. To znači da na more u Grčku ne možete nositi viršle, šnicle, šunku, sir, mlijeko, jogurt, pavlaku… Takođe, nije dozvoljeno nositi kuvana i pržena jela i kvarljive namirnice. Granični službenik ima pravo da vam ove namirnice oduzme i baci. Može se ponijeti do pet kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, do dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, kao i do dva kilograma hrane za kućne ljubimce.

Takođe, niko neće zamjeriti ako se ponese i riža, kečap, gotova jela, makaroni, keks, čokolada, voda, sokovi, sve dok vrijednost ovih namirnica ne prelazi 300 evra po putniku (150 evra za mlađe od 15 godina). Putnici treba da imaju u vidu da se od njih može zahtijevati da na carini dokažu da je roba kupljena samo za ličnu upotrebu.

Dozvoljen je i jedan boks cigareta, ali i do 10.000 evra u gotovini. Iznos preko toga mora se prijaviti na granici. Iznošenje antikviteta iz Grčke je strogo zabranjeno i kažnjivo bez posebne dozvole Arheološke službe u Atini. Od bitnih informacija potrebno je napomenuti da je zbog velikih vrućina opasnost od požara velika, te je u funkciji broj 112 koji obavještava sve o potencijalnoj opasnosti. Poruke koje stižu sa ovog broja dostupne su na grčkom i engleskom jeziku.

Montenegro

Slična ograničenja postoje i u Crnoj Gori. Putnici mogu prenijeti tri kilograma svježeg voća i povrća, osim krompira, jedan buket ili vijenac, jedan kilogram lukovica i gomolja ukrasnog bilja, kao i tri saksije sobnog bilja, ukrasnog grmlja, osim bonsaija.

Kada je riječ o lijekovima, u Crnu Goru putnik sa sobom može unijeti količinu medikamenata koja mu je potrebna najviše za šest mjeseci. Ukoliko lijek sadrži drogu, može se unijeti u količini koja pokriva 30 dana, a za to je potrebna potvrda ljekara ne starija od 90 dana.

Putnik u Crnu Goru može unijeti, pa tako i iznijeti, bez prijavljivanja carinskom organu novac u evrima ili valuti koja nije evro u ukupnom iznosu, odnosno protivvrijednosti iznosa do 10.000 evra.

Kada je riječ o hrani, putnik u Crnu Goru može unijeti hranu za lične potrebe u količini koja ne prelazi jedan kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kafe, kakaoa u zrnu, začina ili čajeva. Takođe, odobren je unos za alkoholna pića u originalnoj ambalaži u količini od jednog litra, ostalih pića u originalnoj ambalaži dva litra i flaširane vode u originalnoj ambalaži do pet litara. Zabranjen je unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Građani koji planiraju da provedu odmor duž crnogorske obale treba da ostave dio novca i za dnevno plaćanje parking mjesta za automobil, bez obzira na to što će boraviti u hotelu. Isto važi i za plaćanje ležaljki i suncobrana. Za obje stavke potrebno je izdvojiti po deset do 15 evra dnevno.

Putarina

Oni koji se odluče da automobilom krenu put Grčke, preko Beograda do Preševa, moraće za putarinu izdvojiti 28 maraka. Kada je u pitanju Sjeverna Makedonija, putarina se plaća u tri navrata po 1,5 evra, a u slučaju Grčke ova naknada se kreće oko 2,5 evra.

Cijene namirnica u Grčkoj

Hljeb od 1,10 do 1,90 evra

Litar mlijeka od 1,12 do 2,80 evra

Jaja (pakovanje od 12 komada) do 3,50 evra

Suncokretovo ulje do 2,60 evra

Kilogram paradajza 2,10 evra

Kilogram paprika 3,80 evra

Kisela sedam evra

Kada je riječ o cijenama u Crnoj Gori, veliku pažnju nedavno je privukao jedan post ogorčenog turiste koji boravi u Tivtu. On je istakao da je u jednom od kafića dva espresa, jednu kiselu vodu i dvije rakije platio čak 24 evra. Kisela sedam evra. Čovjek je bio prilično iznenađen, a ovaj račun je podijelio na društvenoj mreži “Iks”, gdje su mnogi komentarisali objavu.

U komentarima su ga jedni upitali šta je očekivao kada je odlučio da sjedne u kafić u tako popularnom i opštepoznatom i skupom mjestu, dok su drugi govorili da ni u najpoznatijim evropskim metropolama cijene nisu tako visoke. “Ni u Rimu espreso ne košta tri evra”, “Ovo je klasično udaranje po ušima”, “Kafa ne bi smjela da košta više od 2,5 evra, a kisela preko četiri”, “’Šljiva’ skuplja nego ‘burbon’“, bili su samo neki od mnogobrojnih komentara.

Nastavi čitati

Aktuelno