Connect with us

Politika

Gura li nas Amerika u SUKOB S RUSIJOM

Šta stoji iza 50-ak miliona dolara vrijedne vojne pomoći koju Amerika šalje Bosni i Hercegovini i da li bi nas to moglo gurnuti u sukob sa Rusijom – tema je koja je otvorena nakon što je američki predsjednik Džo Bajden odobrio dvije milijarde dolara dugoročnog stranog vojnog finansiranja (FMF) za 19 država.

I ako u Bosni i Hercegovini nema jedinstvenog stava oko toga da li ćemo se pridružiti NATO ili ne, za Ameriku dileme nema BiH je već dio te vojne alijanse, svidjelo joj se to ili ne. Bar tako se može iščitati iz najnovije odluke američkog predsjednika, koju je objelodanio i Kongresu.

Bajdenova administracija je, naime, najavila da će osigurati milijardu dolara dugoročnog stranog vojnog finansiranja Ukrajini, te još milijardu dolara za ukupno 18 drugih zemalja, uključujući članice NATO i regionalne bezbjednosne partnere, “koji su u opasnosti od ruske agresije”.

 

Među tim državama je i Bosna i Hercegovina. A od zemalja u regionu jedino je izostavljena Srbija.

Nakon što američki Kongres odobri ovu odluku, oko milijardu dolara tako će biti podijeljeno između Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Kosova, Albanije, Bugarske, Češke, Estonije, Gruzije, Grčke, Letonije, Litvanije, Moldavije, Poljske, Rumunije i Slovačke.

Po toj računici, svaka od navedenih država trebala bi dobiti oko 55 miliona dolara pomoći.

To će pomoći tim zemljama da odvrate i odbrane se od novih prijetnji njihovom suverenitetu i teritorijalnom integritetu jačanjem njihove vojne integracije sa NATO i suprotstavljanjem ruskom uticaju i agresiji – navodi se u saopštenju iz Stejt Departmenta.

Strano vojno finansiranje ili FMF, naime, omogućava primaocima da kupe odbrambenu opremu američke proizvodnje, često u zavisnosti od njihovih specifičnih potreba.

Vojnopolitički analitičar iz Beograda, Aleksandar Radić, ističe da je riječ o jednostavnoj igri američke administracije, koja na ovaj način pokušava da primora zemlje da isporuče svoje naoružanje Ukrajini.

On pojašnjava da ukrajinska vojska ne može na brzinu da ovlada vojnom tehnikom i naoružanjem zapadnog porijekla, jer su se obučavali na sovjetskom ili ruskom naoružanju.

S druge strane, zapadne zemlje imaju ograničene rezerve, jer dugo vremena nisu ulagale u svoje vojske već su novac trošile za druge stvari.

– Zapad daje onoliko koliko njihove vojske procijene. Ukrajincima ponestaje tehnike i naoružanja koji su njima bliska i kroz koje su ovladali obukom, a sve navedene države kojima je SAD sada odobrio vojnu pomoć posjeduju upravo naoružanje sovjetskog i ruskog, odnosno istočnog porijekla – ističe Radić za Srpskainfo.

Dodaje da je SAD već pozvala države da šalju naoružanje Ukrajini, a zauzvrat će dobiti obeštećenje u vidu povećanja američke vojne pomoći.

Drugim riječima, kako pojašnjava Radić, zemlje koje posjeduju sovjetsko, rusko i slično naoružanje, trebalo bi da ga pošalju Ukrajini, a zauzvrat dobijaju američku vojnu pomoć, pa će moći da kupe odbrambenu opremu američke proizvodnje.

To su, kako dodaje on, već učinile neke zemlje poput Sjeverne Makedonije, Hrvatske i još neke.

Radić kaže da je i Bosna i Hercegovina dio tog mehanizma, ali da još nije slala vojnu pomoć Ukrajini, jer je to jako ozbiljno i politički senzibilno pitanje.

– Činjenica je da Oružane snage BiH imaju dosta tehničkih sredstava koje su istočnog porijekla i u slučaju kada bi ta sredstva dali Ukrajini onda bi dobili veliku američku vojnu pomoć kao kompenzaciju za to. To je sad američki potez kojim pokušavaju da primoraju zemlje da daju naoružanje Ukrajini – ističe Radić.

Na pitanje da li Amerika već računa BiH kao članicu NATO i svojom teritorijom, Radić ističe da je to činjenica bez obzira na mišljenje dijela građana i političara.

– Predstavnici Republike Srpske su ranije prihvatili odluke koje vode Bosnu i Hercegovinu ka NATO. S druge strane, činjenica je da je Bosna i Hercegovina okružena članicama NATO. Ni Bosna i Hercegovina, ali ni Srbija, ne mogu da postupaju radikalno drugačije u odnosu na poteze NATO i Evropske unije, iz razloga jer se nalaze u njihovom okruženju. Gotovo sve zemlje Evropske unije su članice NATO – objašnjava Radić.

Dodaje da Bosna i Hercegovina i Srbija teže da uđu u EU, pa se samim tim i od ove dvije države traži da poštuju zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku Evropske unije.

– Tu smo, zapravo, dovedeni u situaciju da nemamo baš mnogo prostora za manevar. Dati naoružanje Ukrajini znači svrstavanje na jednu stranu, a to je već političko pitanje. To je faktički uplitanje Bosne i Hercegovine u sukob s Rusijom. Ako dajete oružje jednoj strani, vi onda podržavate tu stranu i niste više neutralni – zaključuje Radić.

Related Topics:

Politika

UZNEMIRUJUĆE SCENE U BRČKOM: U školskom dvorištu osvanuli grafiti sa strašnim porukama Srbima!

U dvorištu Druge osnovne škole u naselju Grčica u Brčko distriktu sinoć su ispisani grafiti “Srbe na vrbe” i “Nož, kolac, Jasenovac”, a iste poruke mržnje pojavile su se i na još nekoliko lokacija u distriktu.

Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić najoštrije je osudio poruke mržnje i izrazio uverenje da će policija distrikta efikasno i profesionalno identifikovati njihove autore i predmet proslediti Tužilaštvu i Sudu radi procesuiranja.

On je, kako prenosi Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) posebno ukazao na zabrinutost zbog toga što su takve poruke ispisane na mestima namenjenim deci.

Milić je pozvao građane da na ovakve i slične incidente ne odgovaraju novim porukama mržnje, ističući da Brčko mora da ostane prostor u kojem se poštuju različitosti, a problemi rešavaju dijalogom i kroz institucije.

“Na mržnju treba odgovoriti odgovornošću, a na podele, odlučnošću da sačuvamo mir i međusobno poštovanje, posebno zbog naše dece, koja imaju pravo da odrastaju u sigurnom i tolerantnom društvu”, rekao je Milić.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Politika

PANIKA PRED IZBORE! Ko će popuniti prazna mjesta na biralištima?

Iako imaju zakonsku obavezu, političke partije u Bosni i Hercegovini nisu predložile dovoljan broj članova biračkih odbora, a zanimljivo, u ranijim izbornim ciklusima otimale su se za ta mjesta te trgovina i fiktivno prijavljivanje za izbore samo kako bi se dobila mjesta u biračkim odborima bila je redovna praksa.

Stranke nisu ispunile svoju obavezu

“Politički subjekti nisu ispunili svoju zakonsku obavezu i nisu dostavili dovoljan broj članova biračkih odbora. To stvara određene probleme opštinskim i gradskim izbornim komisijama na terenu i oni se snalaze na različite načine”, rekao je na posljednjoj sjednici CIK-a Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije.
Inače, prema Izbornom zakonu BiH, birački odbor sastoji se od tri ili pet članova, od kojih je jedan predsjednik.

Predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava te vodi evidenciju, edukaciju, sertifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija. Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuje opštinska izborna komisija najkasnije 45 dana prije dana održavanja izbora.

CIK imenovao predsjednike i zamjenike predsjednika
Centralna izborna komisija BiH imenovala je 5.177 predsjednika i 3.342 zamjenika predsjednika biračkih odbora, ali, iako je do izbora ostalo malo više od sedam dana, opštinske i gradske izborne komisije BiH nisu završile svoj posao, a to su trebale uraditi polovinom avgusta. Ipak, treba naglasiti i da je Centralna izborna komisija BiH kasnila sa imenovanjem predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a posljedica tog kašnjenja je i da se kasni sa obukama biračkih odbora, posebno kada je riječ o korištenju novih tehnologija.

“Za ciklus opštih izbora mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora biće popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske u prethodnom izbornom ciklusu”, piše u Izbornom zakonu BiH.

Opštinske izborne komisije moraju imenovati članove

Dalje se navodi, ukoliko opštinska izborna komisija ne bude imenovala članove biračkog odbora i njihove zamjenike, da će ih imenovati Centralna izborna komisija.

“Političke stranke moraju predložiti svoje članove biračkih odbora. Može i to biti vid opstrukcije ukoliko ne dozvoljavaju. Međutim, dopuna nedostajućih članova biračkih odbora je obaveza opštinskih i gradskih izbornih komisija da sa svog spiska članova biračkih odbora imenuju i dopune nedostajuće članove. To bi bilo u skladu sa Izbornim zakonom. Svjedoci smo mi da se na sve moguće načine pokušala opstruisati upotreba novih tehnologija i svi znamo šta se sve dešavalo. Mislim da će se na kraju i to riješiti i da će gradske i opštinske izborne komisije popuniti mjesta nedostajućih članova. Da živimo u državi vladavine prava i prema političkim partijama išlo bi se sa određenim sankcijama zbog opstrukcije izbornog procesa, rekao je za “Nezavisne” Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

Kasnilo i imenovanje operatera

Prema nezvaničnim informacijama, u posljednjim danima lokalne izborne komisije traže članove biračkih odbora, a povećanje naknade za rad u biračkom odboru sa 130 na 180 KM moglo bi dati rezultate. Ipak, kako nezvanično saznajemo, veliki broj biračkih odbora neće biti u potpunosti popunjen, ali to ne bi trebalo uticati na sam dan izbora.

Osim sa kašnjenjem u imenovanju biračkih odbora, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine kasnila je i sa imenovanjem operatera koji će raditi na dan izbora, a njihov posao će biti da uređaji za biometrijsku identifikaciju birača i skeneri funkcionišu.

Nastavi čitati

Politika

MREŽA PUCNA NA PRVI VJETAR, A SNSD PERE MILIONE! Kome „Elektrokrajina“ namješta posao od 30 miliona evra?

Banjalučka „Elektrokrajina“ uskoro će raspisati 30 miliona evra vrijedan tender za rekonstrukciju srednjenaponske i niskonaponske mreže u pet gradova i 16 opština sa područja kojeg pokrivaju.

Plan je da se za tri godine izvrši rekonstrukcija 1.700 kilometara mreže i zamjena 43.000 stubova što bi dovelo do boljeg i kvalitetnijeg snabdijevanja građana i privrede i smanjenja distributivnih gubitaka sa 10 na šest odsto.

Vršilac dužnosti direktora „Elektrokrajine“ Saša Popović je kazao danas nakon prezentacije projekta u sjedištu preduzeća da će ukupno biti obuhvaćeno 12 odsto ukupne mreže.

„Najviše su obuhvaćena rubna područja gdje imamo najviše problema, od Kupresa do Krupe na Uni, Bronzanog Majdana i okolnih sela, Prnjavora, Gradiške, i Novog Grada. Sve ćemo raditi u skladu sa privredom i domaćinstvima“, kazao je Popović.

Projekat će se finansirati iz kredita EBRD-a čija ukupna vrijednost iznosi 38 miliona evra.

Prema Popovićevim riječima 30 miliona ide za rekonstrukciju mreže, dok će osam miliona evra biti potrošeno na refinansiranje postojećeg kredita.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić tvrdi da preduzeće neće imati problem sa kreditom.

Rekao je da su uslovi maksimalno povoljni jer se daje grejs period od četiri godine te period otplate od 20 godina.

„EBRD je ozbiljna finansijska institucija i ona ne odobrava kredite ako korisnik nije finansijski potentan.  Krajni cilj projekta su uštede od preko četiri miliona maraka na godišnjem nivou tako da će se od njih moći servisirati obaveze po ovom kreditu“, tvrdi Amidžić.

Prezentaciji je prisustvovao i premijer Republike Srpske Savo Minić koji je ocijenio da je ovo jedan od najpotrebnijih projekata za ovo područje.

„Pozivamo sve privrednike sa kapacitetima iz Republike Srpske da konkurišu i da domaća privreda radi ovaj posao koji je izuzetno složen ali i dobar jer će im dati reference“, kazao je Minić.

Inače, kako je otkriveno, tender će biti raspisan po pravilima EBRD-a i biće podijeljen na tri lota.

Capital

Nastavi čitati

Aktuelno