Iz Tužilaštva BiH su “ekspeditivni”, već su otvorili predmet zbog proslave Dana Republike Srpske, rekao je predsjednik Vlade Srpske Radovan Višković, obraćajući se na svečanoj akademiji povodom proslave Dana Republike u Brčkom, gdje je poručio da će tražiti da se 1. mart proglasi danom žalosti u Srpskoj.
Premijer Višković je pitao sve one kojima smeta 9. januar, Dan Republike, koji je prije 33 godine nastao u miru, šta se desilo 1. marta u Sarajevu na Baščaršiji?

Podsjetio ih je da je tada pala prva srpska žrtva, srpski svat Nikola Gardović, a tada je ranjen i sveštenik.

Višković je takođe podsjetio i da su prve žrtve tokom proteklog odbrambeno otadžbinskog rata bile srpske u Sijekovcu.

Zbog toga kaže, da oni, koji poručuju da 9. januar treba da bude dan žalosti, te da će tamo negdje donijeti odluku da to bude na čitavoj teritori BiH, Višković poručuje da ne poznaju Ustav.

Viškoviće je dodao da je priča “jedan građanin, jedan glas” čista prevara i da je zbog toga došlo, nažalost, do ratnog sukoba na prostorima BiH.

– Problem se pojavio u BiH 14. i 15. oktobra 1991. godine kada su poslanici bošnjačkog i hrvatskog naroda, čak na pauzi zasjedanja Skušpštine i bez prisustva i predsjednika Skupštine, donijeli neku svoju deklaraciju o suverenitetu BiH – podsjetio je Višković.

Istakao je da ga ne bi iznenadilo i da svi ovdje dobijete poziv Tužilaštva BiH.

– Poziv u Banjaluku je stigao već juče. Otvoren je predmet u Tužilaštvu BiH. Toliko su “ekspeditivni” da su tražili da im se dostave informacije do kraja radnog vremena – naveo je Višković.

Višković je poručio da je Republika Srpske vječna.

– Srpska živi u našim srcima – naveo je Višković.

Tužilaštvo BiH zatražilo je informacije o proslavi 9. januara, Dana Republike Srpske od Vlade Republike Srpske i Palate predsjednika Srpske, saznaje portal Provjereno.

Ova informacija nam je potvrđena iz Vlade Republike Srpske.

“Tužilaštvo BiH se obratilo sa zahtjevom da im se dostave informacije o organizaciji i proslavi Dana republike, a zahtjev je stigao danas”, kazali su nam kratko.

Uskoro će biti poznato više informacija.
Provjereno

Ukoliko mi presudom Suda BiH bude zabranjeno političko djelovanje, šta god ko pričao, istog trenutka ćete imati skupštinsku odluku o izdvajanju iz BiH i referendum o nezavisnosti Republike Srpske.
Ovo je izjavio predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za RTRS, komentarišući proces koji se protiv njega vodi pred Sudom BiH.

Navedena Dodikova prijetnja odvajanja Srpske od BiH, inače, nije prva takve vrste koju je lider SNSD i aktuelni predsjednik Republike Srpske u posljednjih 20-ak godina obznanjivao “urbi et orbi”.

Otkako je početkom 2006. godine ponovo došao na vlast, lider SNSD, inače, drastično je promijenio svoju političku retoriku i od umjerenog socijaldemokrate iz svog prvog mandata na vlasti (1998-2001), koji je javno tražio predaju Radovana Karadžića i Ratka Mladića Haškom tribunalu, priznavao “genocid” u Srebrenici i zalagao se za što brže priključenje EU i NATO, postao zagriženi srpski nacionalista i zagovornik nezavisnosti Republike Srpske.

Od tada pa do danas, Milorad Dodik svako malo prijeti otcjepljenjem Republike Srpske od BiH, najavljuje referendume koji nikako da se održe, Narodna skupština RS usvaja zaključke koji se ne primjenjuju o ponovnom formiranju Vojske Republike Srpske, odvajanju poreskog sistema Srpske od UIO BiH, samostalnog pravosuđa, pravljenja posebne Agencije za lijekove RS…

“Goodbye BiH, welcome RSexit”, izgovorio je za govornicom Narodne skupštine Republike Srpske tadašnji srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u februaru 2020. Od tada je prošlo skoro punih pet godina, a Srpska se i dalje nije “pozdravila” s BiH, niti je došlo do njenog “egzita”.

Komentarišući za Srpskainfo novu Dodiku prijetnju otcjepljenjem Republike Srpske od BiH, ovog puta u slučaju ako mu Sud BiH zabrani političko djelovanje, politički analitičar Tanja Topić kaže da svaka nova prijetnja otcjepljenjem zvuči ozbiljno do situacije kada se njeni zagovornici, prema njenim riječima, ne mogu načuditi kako smo uopšte došli do toga, te cjelokupnu javnost počnu ubjeđivati kako oni nikad u svojoj politici nisu zagovarali nezavisnost ni otcjepljenje.

– I tako nas uvjere kako imamo raskošnu maštu, kako im podmećemo nešto što oni nikad nisu radili. Ovo je više upozorenje ili prijetnja sudu da im ne padne na pamet donijeti odluke koje nisu po volji političkom rukovodstvu u Republici Srpskoj, ali iza te samouvjerene prijetnje vidi se da je Milorad Dodik osokoljen političkim trendovima i jačanjem desnice, kako u SAD, tako i u pojedinim evropskim državama. Prijatelji kojima se vjeruje marširaju Evropom, a to znači da se na prijetnje ne gleda kao pucanj u prazno – kaže Topićeva.

Prema ocjeni političkog analitičara Velizara Antića, izjavama u kojima prijeti otcjepljenjem Srpske od BiH Dodik podiže ulog u sudskom procesu koji se vodi protiv njega, odnosno prijeti da će radikalizovati političke prilike u zemlji ukoliko presuda bude negativna po njega.

– Prije svega, mislim da nije dobro bilo kome ograničavati pravo da se bavi politikom sve dok ne pređe crvene linije u smislu da se eventualno radi o terorističkoj organizaciji ili o nekome ko direktno urušava ustavni poredak zemlje i poziva na rat. Mislim da Dodik nije prešao ove linije – ističe Antić za Srpskainfo.

– S druge strane, dodaje on, bitno je naglasiti da ukoliko je ovo zaista pravna država i ukoliko postoji vladavina prava, odluke suda se moraju poštovati.

Veliki problem kod nas je taj da su sve institucije, uključujući i sud i tužilaštvo, pod ogromnim uticajem politike. Dakle, te institucije su daleko od nezavisnih institucija koje odluke donose po svojoj savjesti i pravdi i nalaze se pod velikim uticajem politike. I to nikako nije dobro. Takođe, nije na odmet pomenuti dvije stvari, a to je da je upravo Dodik bio taj koji je pristao da se formiraju i sud i tužilaštvo na nivou BiH. Dakle, upravo je njegova velika odgovornost što ovaj sud uopšte i postoji – smatra Antić.

Druga stvar je, kako ističe, to što je Dodik svih prethodnih godina učestvovao u urušavanju institucija i njihovom potčinjavanju političkim partijama.

– Dakle, iako je dugi niz godina bio na vlasti, nije se borio za to da uspostavimo nezavisne i jake institucije i pravnu državu, već je upravo suprotno i on sam, kao i njegova partija, učestvovao u tome da institucije budu slabe i pod uticajem političkih partija. Sada mu se ovo djelovanje obija o glavu – zaključuje Antić.