Connect with us

Politika

HDZ počinje pregovore o ulasku u vlast

Dragan Čović, predsjednik HDZ-a nakon sjednice Predsjedništva ove stranke rekao je da od sutra počinu formalni razgovori sa političkim partijama o formiranju vlasti u kantonima, Federaciji BiH i na nivou BiH.

Prvi razogvori HDZ-a biće sa predstavnicima “osmorke” koju predvodi SDP, a u kojoj su između ostalih i Narod i pravda i Naša stranka, Stranka za BiH, PDA, NES biće održan danas u Mostaru.

– Sutra ćemo imati priliku čuti kako oni vide ovu situaciju. S naše strane, mi idemo s jasnim ciljem da razgovaramo s onima koji mogu napraviti legitimne većine, jasno je što su to legitimne većine, one se malo drugačije računaju na Federaciju u odnosu na nivo BiH – rekao je Čović.

On je rekao da se nada da će  taj posao da bude završen do 2022. godine te da očekuje da se do kraja ovog mjeseca konstituišu zakonodavni organi vlasti.

– Naša želja je da u naredne dve sedmice pregovore u potpunosti završimo, ali vidjećemo još hoće li moći zaista biti tako. U tom duhu smo formirali našu strategiju oko Doma naroda Federacije, kako doći do zadovoljavajućeg rješenja za poziciju HDZ-a BiH, odnosno na kraju za Dom naroda BiH – rekao je Čović.

Naglasio je da je do sada bilo normalno da predsjednik Vlade i Predstavničkog doma budu iz istog naroda ali da to više nije moguće i da će  u svakom slučaju HDZ sa partnerima iz HNS-a biti spreman da implementira izborni rezultat.

– Zauzet je stav da to uradimo u ovoj godini, da imamo sve vlade u svim kantonima, entitetima i Savjet ministara, da imamo usvojene budžete za svim nivoima i da time pokažemo iskorak u odnosu na postojeće stanje, u funkcionisanju izvršne i zakonodavne vlasti – rekao je Čović.

Nezavisne

Politika

NIŠTA OD KAMPOVANJA: Petrović ispunio jedno obećanje, na drugo zaboravio

Uskoro će se navršiti pola godine otkako je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović u Vladu Republike Srpske predao inicijativu za raspuštanje bijeljinskog parlamenta nakon neuspjelog pokušaja njegovog opoziva.

nicijativu za raspuštanje Skupštine grada Bijeljina Petrović je, podsjećamo, Vladi Srpske lično predao 5. juna ove godine, nakon što je ispunio obećanje o dolasku pješke u Banjaluku nakon propalog pokušaja njegovog opoziva.

Hod po suncu i kiši

Bijeljinski Forest Gamp, kako su pojedinci nazvali Petrovića nakon što se otisnuo na višednevni ultramaraton po suncu i kiši od Bijeljine do Banjaluke, po dolasku u najveći grad Srpske iznio je konkretne zahtjeve. Petrović je tada, između ostalog, zaprijetio da će kampovati ispred zgrade republičke izvršne vlasti ukoliko se njegov zahtjev za raspuštanje bijeljinskog parlamenta ne ispuni u roku od 30 dana.

Ljubiša Petrović na putu za Banjaluku
FOTO: INFOBIJELJINA/USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Ostavili smo rok od 30 dana Vladi Republike Srpske da reaguje. Ukoliko za mjesec dana ne budemo imali odgovor, ukoliko Vlada Republike Srpske ne nastavi proceduru raspuštanja gradske Skupštine Bijeljina u Narodnoj skupštini Republike Srpske, doći ću pred Vladu i ovim putem najavljujem kampovanje u Banjaluci kako bismo istrajali u svim nastojanjima da se ispoštuje slobodna narodna izborna volja – poručivao je Petrović.

Maćehinski odnos Vlade prema Bijeljini

On je tada, između ostalog, tvrdio i da u Skupštini grada Bijeljina sjede ljudi koji imaju pravosnažne presude za seksualna zlostavljanja žena, ljudi koji su svoje diplome kupovali na benzinskim stanicama, kao i korumpirani direktori lokalnih preduzeća koji su se, kako je navodio, obogatili od narodnog novca.

Gradonačelnik Bijeljine je u to vrijeme ukazivao i na “maćehinski odnos” republičkih vlasti prema Bijeljini, navodeći da je njegovom gradu uskraćena podrška za realizaciju projekata vrijednih više od 40 miliona KM.

– Grad Bijeljina traži samo ono što mu po zakonu pripada. Ne tražimo nikakvu milostinju. Vlada Republike Srpske je dužna da ulaže u Bijeljinu, kao drugi grad po veličini, u kome živi više od 114.000 stanovnika. Na tome ćemo insistirati do kraja – govorio je Petrović.

Potreban prijedlog Vlade RS

Da li je na svoje tadašnje obećanje zaboravio ili ne, ali od zahtjeva Ljubiše Petrovića za raspuštanje bijeljinske skupštine i najave dizanja šatora ispred zgrade Vlade u Banjaluci prošlo je skoro šest mjeseci. Procedura raspuštanja Skupštine grada Bijeljina nije pokrenuta, a Petrović više ne pominje mogućnost razapinjanja šatora i kampovanja ispred zgrade Vlade.

Inače, neuspjeli opoziv (grado)načelnika, kao što je bio slučaj u Bijeljini, jeste jedna od zakonskih mogućnosti kada Narodna skupština, na prijedlog Vlade, može da raspusti skupštinu opštine ili grada.

Druge opcije su kada skupština ne može da se konstituiše, kada ne usvoji budžet… Do sada je NSRS 2021. bila najbliže raspuštanju neke skupštine, konkretno u Bileći. Ali, Vlada je ipak povukla takav prijedlog.

Nastavi čitati

Politika

ZAŠTO? Duple funkcije i dalje JAČE od zakona

Potez dijela odbornika SNSD-a u Skupštini grada Bijeljina, koji su u ponedjeljak objelodanili da vraćaju mandate jer su istovremeno i direktori ustanova, preduzeća ili drugih javnih institucija u najvećem gradu u Semberiji, slobodno bi se mogao nazvati kap vode u moru.

Zašto? Pa zato što nakon godinu dana od kada je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, poručio da će stranka ići s tim da izabrani ili imenovani funkcioneri mogu obavljati samo jednu funkciju, većina “spornih” još uvijek je udobno ušuškana u dvije, pa i više fotelja, što po Zakonu o sprečavanju sukoba interesa RS ne bi smjeli.

Ali, jedno je zakon, a drugo je praksa, jer su zaista rijetki oni kojima je u proteklih 365 dana proradila savjest, pa su odlučili da je ispravno da ne igraju na više različitih polja. Najbolji primjer za to svakako je Narodna skupština RS, u kojoj većina poslanika koji čine vlast obavljaju više javnih funkcija, od direktorskih, do upravnih.

Dio poslanika koji je u ovoj ulozi pravda se da jednu platu daje ili u humanitarne svrhe ili za neke druge namjene, ali to, kako kažu sagovornici “Nezavisnih novina”, ni u kom slučaju ne može da bude opravdanje.

A kada je sredinom ove godine pokrenuta procedura za izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, koji je inače, kako dodaju stručnjaci, potpuno zastario i očigledno omogućava ovakve zloupotrebe, vjerovatno su mnogi pomislili da će ovo pitanje konačno donijeti rigoroznije promjene.

Ali, izmjene su samo išle u pravcu toga da izabrani funkcioneri budu i na čelu udruženja koja se finansiraju iz budžeta, pod uslovom da u njima ne primaju platu.

Tu je upravo “caka”, dodaju naši sagovornici, poručujući da duple funkcije i sukob interesa nikako ne smiju da se poistovjećuju samo sa primanjem plata iz više izvora, već u pravcu toga da ti ljudi dodatno jačaju svoju, ionako ogromnu moć.

Podsjećanja radi, tokom rasprave o izmjenama Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a u NS RS, pokrenuo je inicijativu kojom je tražio da se u parlamentu objave svi prihodi iz javnih sredstava koje ostvaruju narodni poslanici i članovi Vlade Republike Srpske, što bi bio odličan korak da se pokaže da su oni kao izabrani funkcioneri spremni da polažu račune građanima. Ta inicijativa, kako je rekao Crnadak, podrazumijevala je da poslanici u isto vrijeme ne mogu biti direktori državnih preduzeća, ustanova, institucija.

“Može poslanik da bude doktor, može da operiše, ali ne i da bude direktor bolnice. Može da bude nastavnik ili učitelj, ali ne i direktor škole”, glasila je Crnatkova ideja, koja je već na narednoj sjednici skupštinskog kolegijuma glatko odbijena.

“Nemaju namjeru da prekinu tu praksu i očigledno je da žele koncentraciju moći na što manjem broju ljudi. Tako rade sa onima koji su u v.d. statusu i slično, jer ih lakše kontrolišu. Situacija u Bijeljini je samo pojedinačan slučaj da je neko odustao od duplih funkcija”, kazao je Crnadak za “Nezavisne novine”.

Njegovu inicijativu podržava struka, jer bi, kažu, bar za početak primjer drugima mogli biti izabrani narodni tribuni.

“Ovo je inicijativa na kojoj podnosioci moraju istrajati, ne zato što bi to donijelo neki politički poen trenutnoj opoziciji, već prosto zbog poštovanja važećeg Zakona o sprečavaju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske. Izabrani predstavnici, u ovom slučaju narodni poslanici, imali su obavezu da podnesu ostavku na mjesto nespojive funkcije najkasnije jedan dan od preuzimanja poslaničkog mandata. Međutim, ne znam da li postoji ijedan takav zabilježen slučaj”, kaže Stefan Ličina, politikolog.

“Nije ovdje glavni problem, ali je svakako problem to što neko od poslanika prima dvije ili tri plate, nego je problem koncentracija moći kod male grupe ljudi i mogućnost kontrolisanja narodnih poslanika”, dodao je on.

Damjan Ožegović iz Transparency internationala u BiH smatra da bi potpuno razumno bilo i da izabrane javne funkcije budu nespojive i za sve ustanove, bez obzira na to koju ulogu u njima obavljaju ti funkcioneri.

“Ono što je još žalosnije jeste da naša Komisija za sprečavanje sukoba interesa ne vidi vršioce dužnosti direktora kao lica kojima je zabranjena ova situacija, smatrajući da oni nisu direktori preduzeća u punom kapacitetu. Treba istrajavati na pooštravanju svih potencijalnih situacija u kojima se nalaze funkcioneri, i nipošto sukob interesa ne treba banalizovati i svoditi samo na primanje dvije ili više plata. Funkcioneri koji su na dvostrukim funkcijama svoj interes i političku moć crpe na druge načine, te im je plata najmanje bitna u svemu tome”, naglasio je Ožegović.

Nastavi čitati

Politika

ZEMLJA ČUDA! SABRANA DJELA ŽELJKA KOMŠIĆA: Ne štedi u VIP salonima, skija o trošku države i obožava da sa sobom vodi OGROMNU DELEGACIJU

Delegacija hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, na čelu s njim, samo za jedan dan je u VIP salonu aerodroma u Frankfurtu potrošila više od 6.200 KM.

Ova informacija je u javnosti u BiH veoma brzo potisnuta novim vijestima. Što je još gore, javnost je odavno navikla na slična bahaćenja Komšića, ali i brojnih drugih političara.

Zato je neophodno stalno podsjećanje na to koliko se oni koji se kunu u ljubav prema BiH trude da što više novca uzmu iz budžeta BiH. Baš kao i oni koji je navodno ne vole.

– Zanimljivo je da je u Komšićevoj delegaciji bilo čak osam osoba i sve su koristile VIP salon, što pokazuju dokumenti – objavio je Avaz.

Izgleda da Željko Komšić baš voli da sa sobom vodi ogromnu svitu.

Delegacija od 22 člana
Kada je u decembru 2007. otvarana ambasada BiH u Podgorici, Komšić je, kako su tada objavili mediji, sa sobom poveo čak 22 ljudi. Odluke Predsjedništva BiH o tome nije bilo.

U Komšićevoj delegaciji, koja je putovala u sedam automobila, bilo je šest savjetnika iz njegovog kabineta, jedan član Protokola Predsjedništva BiH, 10 članova obezbjeđenja, te četiri vozača. Niko iz kabineta ostala dva člana Predsjedništva, Harisa Silajdžića i Nebojše Radmanovića, nije otišao u Podgoricu.

– Nije bilo rasprave o ovom pitanju na sjednici Predsjedništva BiH, odnosno nije donesena odluka o putu u Podgoricu. Stoga je gospodin Komšić otputovao u svojstvu člana Predsjedništva, a ne u svojstvu predsjedavajućeg. Kada član Predsjedništva putuje u tom svojstvu, ne praktikuje se učešće savjetnika iz druga dva kabineta na takvim putovanjima – rekla je tada za Nezavisne novine Sanja Bagarić, savjetnica za informisanje Harisa Silajdžića

Skijanje
Komšića pamtimo i po tome što je, zajedno sa četiri člana svog kabineta, 2014. godine pravdao “službeno” putovanje računom skijališta.

Komšić i njegovi saradnici “službeno” su u isto vrijeme otputovali u tri različite zemlje, Italiju, Njemačku i Austriju, a troškove noćenja za tri noći svi su opravdali računom austrijskog skijališta Solden.

Komšić je na “službeno” putovanje poveo Amira Ibrovića, šefa svog kabineta, Damira Bećirovića – savjetnika za unutrašnju politiku i pitanja mladih, Vanju Filipovića – tadašnjeg savjetnika za vanjsku politiku, te svog vozača Šefku Lobića, objavio je Klix.

Dalje, ako se vratimo na kraj 2011. i tamo ćemo naći izvještaje o rastrošnosti Komšića, koji je i tada bio u Predsjedništvu.

Kako je u tom periodu objavila „Slobodna Bosna“, kabinet hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića potrošio je za devet mjeseci 2011. skoro koliko kabineti druge dvojice članova Predsjedništva – Bakira Izetbegovića i Nebojše Radmanovića, zajedno.

Komšićev kabinet je za devet mjeseci potrošio ukupno 307.852 KM, a preostala dva kabineta zajedno samo 88.000 KM više.

Komšićev kabinet je potrošio tada 85.120 KM za angažovanje lica po ugovoru o djelu, Izetbegovićev 24.000 KM, dok su u Radmanovićevom kabinetu u istu svrhu potrošili 11.300 KM.

I kada je bio poslanik u PS BiH Komšić je bio među onima koji su najviše dobijali iz budžeta za službena putovanja. Kako je u aprilu 2018. objavio Inforadar, Komšić je za te namjene naplatio 9.000 maraka, dok Denis Bećirović, tada parlamentarac, a sada član predsjedništva BiH, nije naplatio nijednu marku.

Ivana Marić: Poznat je po tome
Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić ocjenjuje da je Komšić već poznat javnosti u BiH po tome što je njegova politika samo simbolično ljevičarska, ali da je njegovo ponašanje otišlo znatno u desno.

– Tako i ovo ponašanje oko trošenja novca. Ovo nije prvi put da troši novac na ovaj način. Sjećamo se i prije par godina kada su bili računi sa skijališta u Austriji za njega i njegove prijatelje, tj. radne kolege i obezbjeđenje. Mnogo puta do sada se o tome pisalo i pričalo, o rastrošnosti na aerodromima i u restoranima. Ne razumijem zašto se revizija više ne posveti tom pitanju. Međutim, u BiH ako dovoljno jako galamite na ove suprotne, posebno ako su iz drugog naroda, onda vas ne pitaju gdje trošite novac građana. Jer očito da je građanima nekako važnije da se izgalamite na nekoga, nego da njihov novac uštedite ili ga iskoristite za nešto dobro – kaže Marićeva za Srpskainfo.

VIP BEĆIROVIĆ
I bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović postao je poznat po uživanju u VIP salonima svjetskih aerodroma.

On je u julu, prilikom posjete Velikoj Britaniji, koristio VIP salon na aerodromu u Londonu u dva navrata. Po dolasku je potrošio 1.380 funti, što je više od 3.000 KM. Nakon toga je 5. jula potrošio još 2.640 funti, što je više od 6.000 KM.

Iznajmljivana su i vozila za potrebe delegacije, što je koštalo državu 2.640 funti ili skoro 4.500 KM. Ambasada BiH je platila ove troškove, te je tražila da ih Predsjedništvo BiH refundira, objavio je Avaz.

Nastavi čitati

Aktuelno