Connect with us

Region

HEROJ! Milica spasila putnika pred smrt na 10.000 metara visine

Situacija da nekome pozli u avionu nije toliko rijetka, ali borba za život putnika koji leti nekoliko sati iznad okeana ne ostavlja bilo koga ravnodušnim. Pravu sreću imao je jedan 50-godišnjak, nakon što mu je pozlilo i našao se u sigurnim rukama doktorke Milice Vukičević iz Beograda, koja se zadesila na istom tom letu, vraćajući se sa poslovnog puta iz Bostona.

Doktorka Milica nije očekivala da će poslije napornog poslovnog puta, morati da spašava život na visini od deset hiljada metara.

“Vraćala sam se za Srbiju i prilično sam bila umorna, ali po nekom starom običaju nisam mogla da spavam tokom leta. Međutim, nekoliko sati pred sletanje desilo se da me je probudio vrisak gospođe koja je bila negde pozadi, iza mene u avionu. Kako sam se probudila iz nekog dubljeg sna, u tom trenutku naravno nisam znala šta se događa, bojala sam se da nije počeo avion da se ruši. Međutim, kroz koji sekund naravno shvatila sam, okrenula sam se, pogledala ispred toaleta, bio je pacijent koji je bio na podu u tom trenutku” prisjetila se doktorica.

Potom je dodala:

“Hvala Bogu to se dogodilo ispred, a ne unutra, jer da se dogodilo unutra verovatno bi se zaglavio. Čovek je bio svestan, komunikativan, ali izrazito bled i delovao je dehidrirano. Ja sam naravno kao lekar pritekla u pomoć, predstavila sam se, oko njega su već bile stjuardese koje su izvanredno bile obučene, one su već izmerile krvni pritisak, saturaciju, kiseonik, takođe srčanu frekvencu. I nekim mojim fizikalnim pregledom ustanovila sam da je reč o pacijentu koji je evidentno dehidriran, koji je u aritmiji u datom trenutku i koji je hipotenzivan, odnosno sa nižim vrednostima krvnog pritiska.”

Doktorka kaže da nije imala strah, ali je adrenalin svakako bio prisutan.

“Više je to bilo uzbuđenje, zato što je to ogroman avion, prekookeanski let je u pitanju. Mi smo svi bili na podu zajedno sa pacijentom, tj. sa putnikom i nekako pokušavate da se sve to dobro završi i da uradite pravu stvar u pravom trenutku i da prosto pomognete čoveku. Tako da, onako, bila sam prilično uzbuđena posle svega toga, to mi je bio šok.”

Kako je izgledao trenutak spasavanja?
“Razmišljala sam na koji način, kojim namirnicama, kojom tečnošću ja mogu da nadomestim nešto što eventualno njemu fali. Znači, jako su mi bili bitni podaci anamnestički od njega, prosto fizikalni, neki grubi fizikalni pregled da ja vidim kako čovek izgleda. To su neke stvari koje lekara retko kada mogu da prevare. Na kraju se sve stabilizovalo, mi smo njemu čak uključili i kiseonik u tom trenutku, zato što je na početku svega došlo i do pada saturacije kiseonikom.”

Na sreću, sve se završilo na najbolji mogući način.

“On je čovek vidno bio uplašen, tako da na kraju smo se svi malo i šalili, ne bismo li malo skrenuli te neke misli njemu iz glave. Ja engleski zaista govorim odlično, meni lično ništa nije bio problem u komunikaciji, ali sam sigurna da bi jezička barijera mogla da bude problem, naročito kada je potrebno da dobijete neke osnovne podatke od čoveka u smislu da li je nešto konzumirao, da li je pio, da li je jeo, čime se bavi, da li je lečen do sada. Znači, to su sve neke osnovne stvari koje uz jezičku barijeru teško možete da saznate.”

Doktorica i van radnog mjesta
Doktorica Milica navodi da ne bi voljela da ikada ikome zatreba pomoć u avionu, ali ako do toga dođe, uvijek će rado pomoći.

“Ono što je pozitivno jeste da čovek nije bio sam na letu, bio je sa suprugom, tako da verovatno u tim nekim situacijama supružnik, prijatelj ili neko ko je uz čoveka kome se to događa može da pomogne u toj komunikaciji. Ne bih volela da se ponavlja, volela bih da svi budu zdravi i srećni, da putuju i tako, ali, naravno, u bilo kakvoj sledećoj situaciji na isti način bih postupila. Tako da, eto, mislila sam da posle jednog dimnog boravka u bolnici u Bostonu, gde sam zaista imala čast da sa najvećim stručnjacima iz oblasti srčane insuficijencije sarađujem, smatrala sam, ajde, najzad, malo u avionu ću moći da se odmorim, pošto je zaista bio veoma naporan tempo. Međutim, eto, nekad prosto ne možete da planirate ni to.”

Još je dodala:

“Meni je srce puno zato što sam ja uspela nekome da pomognem i smatram da svaki lekar po nekom automatizmu mora da ima i tu empatiju i poriv da pomogne čoveku. Zato smo i, pretpostavljam, izabrali ovu profesiju” zaključila je doktorica Milica Vukićević, prenosi “24Sedam”.

Region

SLOVENIJA ISPISALA ISTORIJU! Prva robotska sjetva kukuruza u regionu

U Pomurju je, prvi put u ovom dijelu Evrope, sprovedena robotska sjetva kukuruza, gdje je autonomni poljoprivredni robot, odnosno traktor bez kabine, potpuno samostalno sijao kukuruz.

Ovo je jedna od najistaknutijih prezentacija modernih tehnologija u poljoprivredi, koje ukazuju na smjer razvoja industrije, rekao je za STA Blaž Germšek iz Poljoprivrednog instituta Slovenije.

Robot, vrijedan više od 300.000 evra, prema njegovim riječima, nešto je sporiji od klasičnog traktora, ali znatno precizniji i može raditi kontinuirano, 24 sata dnevno.

Kako je Germšek dodao na događaju Farma budućnosti 2026., koji su u Moravskim Toplicama organizirali Poljoprivredni i šumarski institut Murska Sobota i Agrifood – Digital Innovation Hub, ključna prednost robotizacije je veća preciznost proizvodnje i oslobađanje ljudi od posla koji ne žele raditi.

Dodao je da takve tehnologije takođe povećavaju atraktivnost poljoprivrede za mlade ljude, jer industrija postaje visokotehnološka i sve više povezana s korištenjem digitalnih uređaja.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede Maša Kerstein istakla je da moderne tehnologije omogućuju stvaranje politika temeljenih na podacima, a ne samo na kompromisima.

Prema njenim riječima, digitalizacija otvara mogućnost bržeg, tačnijeg i održivijeg razvoja poljoprivrednih gospodarstava te boljeg odgovora na izazove modernog vremena.

Na događaju je predstavljen i niz drugih naprednih rješenja, od dronova do sistema za samostalno upravljanje, koji, zajedno s robotizacijom, ukazuju na prelazak poljoprivrede u digitalnu, podatkovno podržanu i tehnološki intenzivnu industriju, prenosi Indikator.

Nastavi čitati

Region

KADA SE VRAĆA OBAVEZNO SLUŽENJE VOJNOG ROKA U SRBIJI? Poznat datum, regrutacija će početi mjesecima ranije

Predsjednik Vučić najavio je povratak vojnog roka u Srbiji, koji će trajati 75 dana.

Obavezno služenje vojnog roka u Srbiji će se najverovatnije vratiti u martu sljedeće godine i trajaće 75 dana. Do tada će se, prema najavama, obnoviti vojni centri i kasarne pogotovo u pograničnim dijelovima zemlje poput Sombora, Pirota, Priboja i Zaječara.

Vraćanje obaveznog vojnog roka najavljuje se uveliko poslednjih godina, a čini se da se polako slažu sve kockice i uslovi da, prije svega, mladići nakon završene srednje škole ili fakulteta “zaduže pušku”.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da je realnije da “redovno služenje vojnog roka” počne u martu sljedeće godine nego u novembru ove godine.

“Ja mislim da je realno da se sve obaveze završe, da se sa tim regrutnim listovima i ostalim krene septembar, oktobar, a da od 1. marta krenemo u vojni rok i da tada možemo da obezbjedimo da to bude vrlo pristojno”, naveo je Vučić.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana”

Kako je rekao, to nije vojni rok kao nekad od 365 dana, već “samo od 75 dana”.

“To je dječija igra u odnosu na 365 dana, ali će mladići steći neke nove navike, više odgovornosti, ozbiljnosti, razumjeti šta je država, steći životne navike koje će mnogo da im znače u budućnosti i mislim da je to jedna veoma dobra stvar, a država će biti mnogo snažnija”, poručio je Vučić.

Dodao je da će posebno podsticati izgradnju vojnih centara i obnovu kasarni u pograničnim dijelovima, od Sombora do Pirota, Priboja ili Zaječara.

“Gledaćemo kako i na koji način da to osnažimo, jer time snažimo i te lokalne samouprave, čitave dijelove Srbije. Jer ti ljudi troše novac, oni će da imaju svoju platu, trošiće svoj novac u gradu, dolaziće im porodice, neko mora da ih nahrani i hlebom i mlekom i uljem i šećerom i solju i jajima i svim drugim. Tako da ti gradovi će time dobiti de fakto po jednu novu fabriku i to i te kako važnu fabriku, tako da su to dobre stvari”, rekao je Vučić.

Početna plata od 53.000 dinara

Inače, budžet kojim je planirano obavezno vraćanje vojnog roka predviđa i isplatu plata regrutima, ali za sada još nije poznato koliki će novac dobiti oni koji “zaduže uniformu”.

Regruti u Srbiji koji dobrovoljno služe vojni rok imaju početnu platu od 53.000 do 61.000 dinara (zavisi od čina)

Prije nego što uopšte zaduže uniformu, regruti u Srbiji će, prema najavama, proći kroz rigorozan proces selekcije koji obuhvata detaljne sistemske preglede kako bi se utvrdila zdravstvena i psihofizička sposobnost od strane vojno – ljekarskih komisija i psihologa.

Regrutacija najmanje šest mjeseci ranije

Ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je da će vojni rok trajati 75 dana, od kojih će se 15 dana obuka izvoditi na terenu.

“Mi moramo najmanje šest mjeseci ranije da počnemo sa regrutacijom i lekarskim pregledima”, naveo je Gašić.

Dodao da “pažljivo pratimo globalne sukobe i promene u vojnim doktrinama”.

“Vidite koliko je žarišta u svetu. Ratovanje se promenilo, danas su to sukobi uz pomoć visokih tehnologija i dronova, a klasični način ratovanja više nije dominantan “, ocenio je Gašić.

Bez civilne vojske u bolnicama i pozorištima

S druge strane, regruti koji izaberu takozvani civilni vojni rok zbog prigovora savjesti, služiće duplo duže – ukupno 155 dana ili pet mjeseci.

Inače, služenje civilnog vojnog roka drastično će se razlikovati od nekadašnje “obuke u civilu”. Prema najavama, više se neće raditi po bolnicama i pozorištima, već “isključivo u kasarnama”, a zadatak regruta biće “logističko i tehničko održavanje kasarne”.

To podrazumijeva “zaduživanje četki, džogera i kutlača, čišćenje kupatila, sređivanje dvorišta, kao i pripremu i serviranje obroka”.

Stroga pravila ponašanja i izgleda

Za sve vojnike važiće stroga pravila ponašanja i izgleda. Svi će morati uredno ošišani i obrijani i da skinu minđuše i pirsinge, saopštili su u Ministarstvu odbrane.

  • Muškarci moraju biti uredno ošišani (kosa ne smije padati preko ušiju i kragne) i obrijani
  • Nošenje minđuša nije dozvoljeno
  • Djevojke moraju imati urednu frizuru koja omogućava nesmetano nošenje kape i šlema, bez upadljivih boja kose
  • Tetovaže i pirsinzi su dozvoljeni samo ako se ne nalaze na licu ili vidljivim dijelovima tijela.
  • Da bi se vojnici lakše pridržavali pravila u okviru kasarni radiće berbernice gde će usluge šišanja biti besplatne
  • Podsećanja radi, Srbija je planirala višemilionsko ulaganje države u vojne objekte, a “budžetom je određeno oko 86,5 miliona evra u naredne tri godine”.
Nastavi čitati

Region

SLOVENAČKA POLITIKA U ŠOKU: Stevanović najavio posjetu Moskvi

Zoran Stevanović, predsjednik novog saziva Skupštine Slovenije, izjavio je sinoć, 15. aprila, da nije odustao od namjere da posjeti Moskvu.

Stevanović ne odustaje od te namjere uprkos kritikama zbog te posjete i plana njegove stranke Resni.ca da održi referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske unije.

“Apsolutno ću otići u Moskvu. Kada će se posjeta održati, zavisiće u velikoj mjeri od Ministarstva spoljnih poslova i protokola”, rekao je Stevanović za portal 24ur.

On je istovremeno izrazio uvjerenje da će, nakon formiranja vlade, uskladiti rutu sa Ministarstvom spoljnih poslova, kao i da još nije dobio zvanični poziv iz Moskve.

“Narodna skupština nije turistička agencija, gdje birate gdje želite ići”, odgovorila je Alenka Bratušek iz Pokreta za slobodu gostujući zajedno sa Stevanovićem u emisiji pomenutog portala.

Naglasila je da spoljna politika zemlje mora biti koordinisana u okviru “trougla” – Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova, predsjednik i predsjednik Narodne skupštine.

Bratušek je izrazila nadu da će se Stevanović držati ovog protokola, jer bi “samostalni potez” mogao Sloveniju dovesti “na pogrešnu stranu” međunarodnih odnosa. Bratušek se slaže da treba graditi mostove umjesto zidova, ali naglašava da je potrebno “izabrati s kim”.

Stevanović je na njene riječi odgovorio da su turističke agencije privatne kompanije koje rade za privatnu korist, dok je zadatak predsjednika Narodne skupštine da radi za dobrobit države. Tvrdi da birači podržavaju njegovu želju da se poveže sa cijelim svijetom.

Nastavi čitati

Aktuelno