Odluka Vijeća Evropske unije da odobri otvaranje pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana o proširenju režima “Roam Like at Home” (ROAM) otvara mogućnost da građani Bosne i Hercegovine u budućnosti koriste mobilne usluge u državama članicama EU bez dodatnih troškova roaminga.

Međutim, konkretna primjena tog režima neće biti automatska, niti je u ovom trenutku poznato kada bi korisnici u BiH mogli osjetiti prve promjene.

Prvi i ključni uslov za Bosnu i Hercegovinu je usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije u oblasti elektronskih komunikacija i roaminga. To, prije svega, podrazumijeva donošenje novog zakona o elektronskim komunikacijama, nakon čega bi uslijedilo donošenje niza podzakonskih akata i regulatornih odluka potrebnih za punu primjenu evropskog režima.

Vijeće Evropske unije početkom mjeseca odobrilo je otvaranje pregovora s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom s ciljem proširenja EU područja “u roamingu kao kod kuće” na partnere sa Zapadnog Balkana.

Režim ROAM omogućava potrošačima da tokom putovanja u inozemstvo upućuju pozive, šalju SMS poruke i koriste mobilni internet bez plaćanja dodatnih naknada za roaming, pod istim uslovima kao kod kuće. Trenutno obuhvata države Evropske unije, zemlje Evropskog ekonomskog prostora – Island, Lihtenštajn i Norvešku, te Moldaviju i Ukrajinu.

Iz Evropske unije poručuju da odluka o otvaranju pregovora šalje jasnu poruku o predanosti EU Zapadnom Balkanu.

Nakon odluke Vijeća EU, Evropska komisija treba započeti pregovore o sektorskim sporazumima sa svakim partnerom sa Zapadnog Balkana pojedinačno. Prije pristupanja području “u roamingu kao kod kuće”, svaka zemlja moraće se u potpunosti uskladiti s pravnom stečevinom EU o roamingu i osigurati njenu sprovedbu.

Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Edin Forto prošle sedmice održao je sastanak s predstavnicima Evropske komisije i regionalnim ministrima.

– Kada proces bude uspješno završen, građani Bosne i Hercegovine moći će koristiti mobilne telefone širom Evropske unije bez straha od visokih računa za roaming – rekli su iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Naglašeno je da BiH mora ispuniti određene obaveze kako bi taj cilj bio ostvaren, među kojima je i usklađivanje zakonodavstva s evropskim direktivama iz oblasti elektronskih komunikacija.

U međuvremenu je Ministarstvo pripremilo Nacrt novog zakona o elektronskim komunikacijama, koji je trenutno u fazi javnih konsultacija.

Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH navode da je osnovni preduslov za integraciju BiH u EU režim ROAM, upravo donošenje novog zakona o elektronskim komunikacijama. Na osnovu tog zakona trebalo bi biti izvršeno usklađivanje domaćeg zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na roaming.

– Tek nakon donošenja novog zakonskog okvira, Agencija može pristupiti donošenju podzakonskih akata koji bi regulirali politiku primjerenog korištenja, veleprodajne cijene roaming usluga s EU, cijene završavanja poziva koji potiču i završavaju na brojevima u BiH, kao i cijene završavanja poziva koji potiču s brojeva iz EU i završavaju na brojevima u BiH – ističu.

Iz RAK-a pojašnjavaju da je važeći Zakon o komunikacijama omogućio BiH da u prethodnom periodu implementira Sporazum o smanjenju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama u regionu Zapadnog Balkana.

Međutim, za narednu fazu je neophodno preuzeti znatno širi set evropskih propisa u nacionalno zakonodavstvo. RAK navodi da je Evropska komisija još u augustu prošle godine dostavila preciznu listu propisa koje BiH treba implementirati kako bi se mogli potpisati bilateralni sporazumi EU sa zemljama Zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovina treba se uskladiti s Direktivom o evropskom zakoniku elektronskih komunikacija, Uredbom EU o roamingu u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama, pravilima o primjeni politike pravedne upotrebe i metodologiji procjene održivosti ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming, kao i s propisima koji se odnose na jedinstvene maksimalne cijene završavanja poziva u mobilnim i fiksnim mrežama u EU.

Dio potrebnog usklađivanja odnosi se i na pravila o BEREC-u, Tijelu evropskih regulatora za elektronske komunikacije, i Agenciji za podršku BEREC-u.

Iz RAK-a naglašavaju da u ovom trenutku ne mogu dati procjenu početka i trajanja procesa pregovaranja i usklađivanja, jer to zavisi od nadležnih institucija, prije svega od dinamike pripreme i usvajanja novog zakonskog okvira.

Iz dosadašnjih analiza koje Agencija periodično provodi, kao i pregleda stanja tržišta telekomunikacija u BiH, ocjenjuje se da je važeći regionalni sporazum ROAM za Zapadni Balkan, koji se primjenjuje od 2021. godine, donio brojne olakšice i benefite korisnicima telekomunikacijskih usluga, te značajno unaprijedio odnose na tržištu.

Iz BH Telecoma, jednog od tri dominantna nacionalna operatora na tržištu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini, ističu da će kao najveći mobilni operator u BiH, u potpunosti ispuniti sve zakonske, regulatorne i tehničke obaveze koje budu definirane u ovom procesu.

– BH Telecom već ima iskustvo u primjeni regionalnog RLAH režima na Zapadnom Balkanu, koji je na snazi od 1. jula 2021. godine – ističu.

Na osnovu tog iskustva, kako navode, kompanija već provodi interne pripremne aktivnosti radi pravovremene prilagodbe budućem režimu. Te aktivnosti uključuju analizu regulatornih zahtjeva, tehničkih kapaciteta i operativnih procesa, u skladu s razvojem pregovaračkog i zakonodavnog okvira.

U ovoj fazi, iz BH Telecoma navode da nije moguće dati preciznu procjenu troškova tehničkih i komercijalnih prilagodbi, jer će konkretni zahtjevi biti poznati tokom pregovaračkog procesa i nakon usvajanja potrebnog zakonodavnog i regulatornog okvira u BiH.

Troškovi će, kako pojašnjavaju, zavisiti od konačnih pravila, tehničkih zahtjeva, rokova implementacije i veleprodajnih uslova koji budu definisani. Na procjenu troškova mogu utjecati i širi tržišni faktori, poput inflacije, kretanja cijena energenata, promjena na globalnom telekomunikacijskom tržištu i drugih ekonomskih okolnosti.

– Kada je riječ o eventualnom utjecaju na cijene usluga za krajnje korisnike, trenutno nije moguće sa sigurnošću predvidjeti da li će i u kojoj mjeri do toga doći. Kompanija sve aktivnosti namjerava provoditi u skladu s propisima i s ciljem zaštite interesa korisnika – rekli su iz ove kompanije.

Očekivani cilj režima ROAM jeste da korisnici mobilnih usluga iz BiH, nakon ispunjenja svih preduvjeta, mogu koristiti usluge u EU pod znatno povoljnijim uslovima nego danas, po principu korištenja usluga kao kod kuće.

To bi u praksi značilo smanjenje ili ukidanje dodatnih maloprodajnih roaming naknada, u skladu s pravilima koja budu propisana, uključujući i pravila fer korištenja. Konačni model primjene, eventualna ograničenja i detalji korištenja bit će poznati nakon završetka pregovora i usvajanja odgovarajućih propisa.

Iz BH Telecoma takođe navode da kompanija kontinuirano ulaže u razvoj i modernizaciju mobilne mreže, povećanje kapaciteta i unapređenje sistema za upravljanje saobraćajem.

– U skladu s očekivanim promjenama i procjenama korištenja usluga nakon eventualnog ukidanja roaming naknada, kompanija će provesti potrebne tehničke pripreme i prilagodbe kako bi korisnicima osigurala kvalitetno i pouzdano korištenje usluga – rekli su.

Primjena režima ROAM podrazumijeva i mehanizme za sprečavanje zloupotreba i osiguranje transparentnosti cijena za korisnike. Te mjere uključuju pravila fer korištenja, praćenje neuobičajenih i prekomjernih obrazaca korištenja, kao i zaštitne mehanizme u slučaju sistematske zloupotrebe usluga u roamingu.

Iz Evropske unije pojašnjavaju da će sporazumi o režimu ROAM proširiti EU pravila o roamingu na Zapadni Balkan, čime bi se osigurao isti nivo transparentnosti i garancija cijena. Ta pravila primjenjivala bi se na sve operatore, a koristi bi imali svi potrošači.

– Pravno proširenje režima ROAM na Zapadni Balkan zamijenit će sadašnje dobrovoljne aranžmane u koje su ušli pojedini operatori u EU i na Zapadnom Balkanu. Istovremeno, regionalni sporazum o roamingu unutar Zapadnog Balkana ostat će na snazi kako bi se osigurale niske naknade za pozive unutar regiona – rekli su iz Vijeća za konkurentnost EU.

U Evropskoj uniji očekuju da bi uključivanje BiH i drugih partnera sa Zapadnog Balkana u zajedničko roaming područje donijelo koristi građanima i privredi.

Građani bi mogli pozivati, slati poruke i koristiti mobilne podatke bilo gdje u EU i regionu bez dodatnih troškova, što bi olakšalo putovanja, komunikaciju studenata i radnika s porodicama, kao i svakodnevno korištenje mobilnih usluga tokom boravka u inostranstvu.

Za kompanije iz BiH takav režim mogao bi olakšati poslovne aktivnosti na jedinstvenom tržištu EU, a veća digitalna povezanost mogla bi doprinijeti privlačenju investicija iz zemalja Evropske unije, susjedstva i među partnerima Zapadnog Balkana.

Iz EU takođe ocjenjuju da bi to moglo učiniti BiH privlačnijom destinacijom za turiste iz Evropske unije.

Proces proširenja režima ROAM dio je šireg koncepta postepene integracije Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU. U tom kontekstu navode se i inicijative poput “Single Market Highway”, proširenja zelenih traka između EU i Zapadnog Balkana, modernizacije i usklađivanja graničnih prelaza, pristupanja partnera Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i uključivanja u digitalne inicijative poput Digital Innovation Hubs, WiFi4WB i EU Digital Identity Wallet.

Iako odluka Vijeća EU predstavlja važan politički signal i otvara pregovarački proces, praktična korist za građane BiH zavisit će od brzine domaćih reformi. Bez novog zakona o elektronskim komunikacijama, usklađivanja s evropskim propisima i pozitivne ocjene Evropske komisije, Bosna i Hercegovina ne može pristupiti EU režimu ROAM, prenosi Srpskainfo.

Vlada Republike Srpske odobrila je finansiranje nabavke novog informacionog sistema za Fond zdravstvenog osiguranja RS i to po paprenoj cijeni od čak 11 miliona maraka.

Radi se o unapređenju poslovnog infomacionog sistema koji će se fazno finansirati iz Programa javnih investicija od 2026. do 2028. godine, čiji je cilj, kako su iz Fonda rekli za CAPITAL, da zamijeni platformu staru 15 godina i osigura stabilniji rad i nove funkcionalnosti za sve osiguranike.

U FZO kažu da je postojeći sistem, iako služi dobro već 15 godina, zastario i da mu je potrebno tehničko unapređenje.

“Postojeći informacioni sistem je više puta nadograđivan i prilagođavan i obuhvatio je većinu ključnih poslovnih procesa. Usljed značajnog povećanja obima podataka, broja korisnika, složenosti poslovnih procesa i integracija sa drugim informacionim sistemima, postojeća platforma teže odgovara zahtjevima u pogledu performansi, stabilnosti, ali i mogućnostima daljeg razvoja“, navode iz FZO RS.

Kažu da se kroz poslovni informacioni sistem trenutno realizuju najvažnije funkcije Fonda, uključujući vođenje evidencije osiguranika, upravljanje prihodima i rashodima, obračun zdravstvene zaštite, ugovaranje zdravstvenih usluga, kontrolu troškova, praćenje bolovanja, upravljanje zalihama, finansijsko poslovanje, izvještavanje i druge procedure.

IZIS koji “šteka” koštao 26 miliona KM 

Zanimljivo je da milionska investicija dolazi samo nekoliko godina nakon implementacije preskupog i krajnje problematičnog Integrisanog informacionog sistema (IZIS) plaćenog nevjerovatnih 26 miliona maraka kompanijama MMSCode i Lanaco.

IZIS je od prvog dana bio “gromobran” za probleme, bilo da se radi o funckionalnostima i rješenjima koji su prekomplikovani za doktore i medicinske sestre, čestim padovima sistema, nemogućnosti zakazivanja pregleda u drugim ustanovama  i drugih.

Ovaj sistem koji je trebao da uspostavi planirano odvijanje elektronskog zakazivanja pregleda, izdavanje recepata, vođenje medicinske dokumentacije i razmjenu podataka između zdravstvenih ustanova, od dana implementacije do danas, doktorima, sestrama i građanima donosi više glavobolje nego koristi.

Posebno ozbiljan incident dogodio se početkom 2024. godine kada je zdravstveni sistem bio meta hakerskog napada, nakon čega su podaci pacijenata završili na takozvanom „dark webu“.

Naknadne analize pokazale su da su napadači duži period imali pristup dijelu infrastrukture prije nego što je upad otkriven.

(Capital)

Nedostatak ljekara u pojedinim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj doveo je do formiranja lista čekanja koje za pojedine specijalističke preglede dostižu i šest mjeseci.

Bolnica “Srbija”

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da su u pojedinim granama medicine u kojima postoji deficit kadra formirane liste čekanja, uglavnom za kontrolne preglede, dok za hitna stanja i prve preglede one nisu duge.

“U pojedinim granama, gdje nemamo liste čekanja, pacijenti se primaju redovno, prema redoslijedu dolaska”, naveo je Šešlija.

Najduže liste čekanja

Dodao je da su najduže liste čekanja u supspecijalističkim oblastima, poput endokrinologije, kardiologije i interne medicine.

“Na neke preglede koji nisu hitni čeka se i do šest mjeseci”, kazao je Šešlija.

Bolnicu napustilo šest ljekara

Prema njegovim riječima, tokom prošle godine Bolnicu “Srbija” napustilo je šest ljekara, dok su u proteklih pet godina iz ove ustanove otišla ukupno 33 doktora.

Pojasnio je da se trenutno stanje u ovoj zdravstvenoj ustanovi stabilizovalo te da su otišli radnici koji su i ranije namjeravali da napuste bolnicu.

“Oni koji su ostali pokušavaju da nadoknade nedostatak kadra. Manjak ljekara nastojimo da nadomjestimo angažovanjem doktora iz drugih ustanova ili putem honorarnih angažmana, ali to nikada ne može u potpunosti da zamijeni broj ljekara koji je realno potreban”, istakao je Šešlija.

Nedostatak ljekara

Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, istakao je za “Nezavisne novine” da su liste čekanja u pojedinim bolnicama direktna posljedica nedostatka ljekarskog kadra.

Porodična medicina

“Sve kreće od porodične medicine. Vidimo da su timovi porodične medicine preopterećeni brojem pacijenata i da se često stvaraju gužve. Problemi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti neminovno se odražavaju i na sekundarni i tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, rekao je Motika.

Prema njegovim riječima, potrebno je dodatno promovisati ljekarsku profesiju i obezbijediti bolje uslove rada i zarade kako bi studije medicine bile privlačnije budućim studentima.

“Najgora opcija bila bi da primamo ljekare iz udaljenih zemalja koji su školovanje završili negdje drugo kako bi liječili naše građane. Smatram da bi to trebalo da bude posljednja i neponovljiva opcija za nas”, naveo je Motika.

Plate zdravstvenih radnika i dalje izazov

Govoreći o platama, istakao je da su primanja zdravstvenih radnika posljednjih godina poboljšana, ali da pojedine profesije u drugim sektorima i dalje imaju znatno veće zarade od ljekara, uključujući hirurge, ali i druge specijalističke oblasti.

“Ne postoji čovjek koji se neće složiti da dobrog ljekara treba dobro platiti”, zaključio je Motika.

Kadrovsko jačanje u UKC Republike Srpske

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske naveli su da se ova zdravstvena ustanova u posljednje dvije godine može pohvaliti značajnim kadrovskim jačanjem, što je u velikoj mjeri doprinijelo smanjenju lista čekanja.

“U periodu od januara 2024. do kraja maja 2026. godine radni odnos zasnovala su ukupno 93 ljekara i 319 medicinskih tehničara. U istom periodu radni angažman u UKC Republike Srpske završilo je 67 ljekara i 297 medicinskih tehničara, od kojih je 77 penzionisano”, naveli su iz UKC RS.

Dodaju da ova zdravstvena ustanova ima veliki broj zaposlenih, zbog čega je određena fluktuacija kadra očekivana i treba da se posmatra u odnosu na ukupan broj radnika.

“Što je veći broj zaposlenih, veća je vjerovatnoća da će određeni broj radnika tokom godine promijeniti radno mjesto, otići u penziju, nastaviti školovanje ili potražiti nove profesionalne prilike. Otvoreno tržište rada omogućava slobodno kretanje zdravstvenih radnika, zbog čega se sa izazovima zadržavanja medicinskog kadra suočavaju zdravstveni sistemi širom svijeta. Ovaj problem nije specifičan za jednu ustanovu ili državu, već predstavlja globalni izazov”, istakli su iz UKC RS.

Kako navode, jedna od efikasnih mjera za ublažavanje ovog problema jeste stipendiranje učenika i studenata zdravstvenih usmjerenja, čime se podstiče školovanje potrebnog kadra i omogućava dugoročnije planiranje ljudskih resursa u zdravstvenom sektoru.

Liste čekanja i naručivanje u UKC RS

“Kada su u pitanju liste čekanja, podsjećamo da u posljednjih godinu dana funkcioniše naš kol centar putem kojeg se pacijenti naručuju. Prije više od šest mjeseci uvedene su i dodatne smjene u radu Centra, s ciljem daljeg smanjenja lista čekanja”, naveli su iz UKC RS.

Ističu da je zakonom definisano koji pacijenti imaju prioritet prilikom pružanja zdravstvenih usluga, te da Univerzitetski klinički centar kontinuirano radi na olakšavanju pristupa zdravstvenoj zaštiti prioritetnim kategorijama stanovništva.

Nezavisne