U Republici Srpskoj i BiH danas će preovladavati sunčano i veoma toplo vrijeme. Tokom dana očekuje se malo do umjereno oblačnosti, bez značajnijih padavina.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 15 do 21 stepen, dok će najviša dnevna biti od 31 do 37 stepeni Celzijusovih.

Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno sjevernih smjerova.

Najtoplije će biti u Posavini, Semberiji i Hercegovini, gdje se očekuju temperature do 37 stepeni. Meteorolozi upozoravaju da je pred nama prvi ozbiljniji toplotni talas ovog ljeta, pa se građanima preporučuje oprez tokom boravka na otvorenom u najtoplijem dijelu dana.

Odluka Vijeća Evropske unije da odobri otvaranje pregovora sa zemljama Zapadnog Balkana o proširenju režima “Roam Like at Home” (ROAM) otvara mogućnost da građani Bosne i Hercegovine u budućnosti koriste mobilne usluge u državama članicama EU bez dodatnih troškova roaminga.

Međutim, konkretna primjena tog režima neće biti automatska, niti je u ovom trenutku poznato kada bi korisnici u BiH mogli osjetiti prve promjene.

Prvi i ključni uslov za Bosnu i Hercegovinu je usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Evropske unije u oblasti elektronskih komunikacija i roaminga. To, prije svega, podrazumijeva donošenje novog zakona o elektronskim komunikacijama, nakon čega bi uslijedilo donošenje niza podzakonskih akata i regulatornih odluka potrebnih za punu primjenu evropskog režima.

Vijeće Evropske unije početkom mjeseca odobrilo je otvaranje pregovora s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom s ciljem proširenja EU područja “u roamingu kao kod kuće” na partnere sa Zapadnog Balkana.

Režim ROAM omogućava potrošačima da tokom putovanja u inozemstvo upućuju pozive, šalju SMS poruke i koriste mobilni internet bez plaćanja dodatnih naknada za roaming, pod istim uslovima kao kod kuće. Trenutno obuhvata države Evropske unije, zemlje Evropskog ekonomskog prostora – Island, Lihtenštajn i Norvešku, te Moldaviju i Ukrajinu.

Iz Evropske unije poručuju da odluka o otvaranju pregovora šalje jasnu poruku o predanosti EU Zapadnom Balkanu.

Nakon odluke Vijeća EU, Evropska komisija treba započeti pregovore o sektorskim sporazumima sa svakim partnerom sa Zapadnog Balkana pojedinačno. Prije pristupanja području “u roamingu kao kod kuće”, svaka zemlja moraće se u potpunosti uskladiti s pravnom stečevinom EU o roamingu i osigurati njenu sprovedbu.

Ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Edin Forto prošle sedmice održao je sastanak s predstavnicima Evropske komisije i regionalnim ministrima.

– Kada proces bude uspješno završen, građani Bosne i Hercegovine moći će koristiti mobilne telefone širom Evropske unije bez straha od visokih računa za roaming – rekli su iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Naglašeno je da BiH mora ispuniti određene obaveze kako bi taj cilj bio ostvaren, među kojima je i usklađivanje zakonodavstva s evropskim direktivama iz oblasti elektronskih komunikacija.

U međuvremenu je Ministarstvo pripremilo Nacrt novog zakona o elektronskim komunikacijama, koji je trenutno u fazi javnih konsultacija.

Iz Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) BiH navode da je osnovni preduslov za integraciju BiH u EU režim ROAM, upravo donošenje novog zakona o elektronskim komunikacijama. Na osnovu tog zakona trebalo bi biti izvršeno usklađivanje domaćeg zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU koja se odnosi na roaming.

– Tek nakon donošenja novog zakonskog okvira, Agencija može pristupiti donošenju podzakonskih akata koji bi regulirali politiku primjerenog korištenja, veleprodajne cijene roaming usluga s EU, cijene završavanja poziva koji potiču i završavaju na brojevima u BiH, kao i cijene završavanja poziva koji potiču s brojeva iz EU i završavaju na brojevima u BiH – ističu.

Iz RAK-a pojašnjavaju da je važeći Zakon o komunikacijama omogućio BiH da u prethodnom periodu implementira Sporazum o smanjenju cijena usluga roaminga u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama u regionu Zapadnog Balkana.

Međutim, za narednu fazu je neophodno preuzeti znatno širi set evropskih propisa u nacionalno zakonodavstvo. RAK navodi da je Evropska komisija još u augustu prošle godine dostavila preciznu listu propisa koje BiH treba implementirati kako bi se mogli potpisati bilateralni sporazumi EU sa zemljama Zapadnog Balkana.

Bosna i Hercegovina treba se uskladiti s Direktivom o evropskom zakoniku elektronskih komunikacija, Uredbom EU o roamingu u javnim mobilnim komunikacijskim mrežama, pravilima o primjeni politike pravedne upotrebe i metodologiji procjene održivosti ukidanja maloprodajnih dodatnih naknada za roaming, kao i s propisima koji se odnose na jedinstvene maksimalne cijene završavanja poziva u mobilnim i fiksnim mrežama u EU.

Dio potrebnog usklađivanja odnosi se i na pravila o BEREC-u, Tijelu evropskih regulatora za elektronske komunikacije, i Agenciji za podršku BEREC-u.

Iz RAK-a naglašavaju da u ovom trenutku ne mogu dati procjenu početka i trajanja procesa pregovaranja i usklađivanja, jer to zavisi od nadležnih institucija, prije svega od dinamike pripreme i usvajanja novog zakonskog okvira.

Iz dosadašnjih analiza koje Agencija periodično provodi, kao i pregleda stanja tržišta telekomunikacija u BiH, ocjenjuje se da je važeći regionalni sporazum ROAM za Zapadni Balkan, koji se primjenjuje od 2021. godine, donio brojne olakšice i benefite korisnicima telekomunikacijskih usluga, te značajno unaprijedio odnose na tržištu.

Iz BH Telecoma, jednog od tri dominantna nacionalna operatora na tržištu telekomunikacija u Bosni i Hercegovini, ističu da će kao najveći mobilni operator u BiH, u potpunosti ispuniti sve zakonske, regulatorne i tehničke obaveze koje budu definirane u ovom procesu.

– BH Telecom već ima iskustvo u primjeni regionalnog RLAH režima na Zapadnom Balkanu, koji je na snazi od 1. jula 2021. godine – ističu.

Na osnovu tog iskustva, kako navode, kompanija već provodi interne pripremne aktivnosti radi pravovremene prilagodbe budućem režimu. Te aktivnosti uključuju analizu regulatornih zahtjeva, tehničkih kapaciteta i operativnih procesa, u skladu s razvojem pregovaračkog i zakonodavnog okvira.

U ovoj fazi, iz BH Telecoma navode da nije moguće dati preciznu procjenu troškova tehničkih i komercijalnih prilagodbi, jer će konkretni zahtjevi biti poznati tokom pregovaračkog procesa i nakon usvajanja potrebnog zakonodavnog i regulatornog okvira u BiH.

Troškovi će, kako pojašnjavaju, zavisiti od konačnih pravila, tehničkih zahtjeva, rokova implementacije i veleprodajnih uslova koji budu definisani. Na procjenu troškova mogu utjecati i širi tržišni faktori, poput inflacije, kretanja cijena energenata, promjena na globalnom telekomunikacijskom tržištu i drugih ekonomskih okolnosti.

– Kada je riječ o eventualnom utjecaju na cijene usluga za krajnje korisnike, trenutno nije moguće sa sigurnošću predvidjeti da li će i u kojoj mjeri do toga doći. Kompanija sve aktivnosti namjerava provoditi u skladu s propisima i s ciljem zaštite interesa korisnika – rekli su iz ove kompanije.

Očekivani cilj režima ROAM jeste da korisnici mobilnih usluga iz BiH, nakon ispunjenja svih preduvjeta, mogu koristiti usluge u EU pod znatno povoljnijim uslovima nego danas, po principu korištenja usluga kao kod kuće.

To bi u praksi značilo smanjenje ili ukidanje dodatnih maloprodajnih roaming naknada, u skladu s pravilima koja budu propisana, uključujući i pravila fer korištenja. Konačni model primjene, eventualna ograničenja i detalji korištenja bit će poznati nakon završetka pregovora i usvajanja odgovarajućih propisa.

Iz BH Telecoma takođe navode da kompanija kontinuirano ulaže u razvoj i modernizaciju mobilne mreže, povećanje kapaciteta i unapređenje sistema za upravljanje saobraćajem.

– U skladu s očekivanim promjenama i procjenama korištenja usluga nakon eventualnog ukidanja roaming naknada, kompanija će provesti potrebne tehničke pripreme i prilagodbe kako bi korisnicima osigurala kvalitetno i pouzdano korištenje usluga – rekli su.

Primjena režima ROAM podrazumijeva i mehanizme za sprečavanje zloupotreba i osiguranje transparentnosti cijena za korisnike. Te mjere uključuju pravila fer korištenja, praćenje neuobičajenih i prekomjernih obrazaca korištenja, kao i zaštitne mehanizme u slučaju sistematske zloupotrebe usluga u roamingu.

Iz Evropske unije pojašnjavaju da će sporazumi o režimu ROAM proširiti EU pravila o roamingu na Zapadni Balkan, čime bi se osigurao isti nivo transparentnosti i garancija cijena. Ta pravila primjenjivala bi se na sve operatore, a koristi bi imali svi potrošači.

– Pravno proširenje režima ROAM na Zapadni Balkan zamijenit će sadašnje dobrovoljne aranžmane u koje su ušli pojedini operatori u EU i na Zapadnom Balkanu. Istovremeno, regionalni sporazum o roamingu unutar Zapadnog Balkana ostat će na snazi kako bi se osigurale niske naknade za pozive unutar regiona – rekli su iz Vijeća za konkurentnost EU.

U Evropskoj uniji očekuju da bi uključivanje BiH i drugih partnera sa Zapadnog Balkana u zajedničko roaming područje donijelo koristi građanima i privredi.

Građani bi mogli pozivati, slati poruke i koristiti mobilne podatke bilo gdje u EU i regionu bez dodatnih troškova, što bi olakšalo putovanja, komunikaciju studenata i radnika s porodicama, kao i svakodnevno korištenje mobilnih usluga tokom boravka u inostranstvu.

Za kompanije iz BiH takav režim mogao bi olakšati poslovne aktivnosti na jedinstvenom tržištu EU, a veća digitalna povezanost mogla bi doprinijeti privlačenju investicija iz zemalja Evropske unije, susjedstva i među partnerima Zapadnog Balkana.

Iz EU takođe ocjenjuju da bi to moglo učiniti BiH privlačnijom destinacijom za turiste iz Evropske unije.

Proces proširenja režima ROAM dio je šireg koncepta postepene integracije Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU. U tom kontekstu navode se i inicijative poput “Single Market Highway”, proširenja zelenih traka između EU i Zapadnog Balkana, modernizacije i usklađivanja graničnih prelaza, pristupanja partnera Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), kao i uključivanja u digitalne inicijative poput Digital Innovation Hubs, WiFi4WB i EU Digital Identity Wallet.

Iako odluka Vijeća EU predstavlja važan politički signal i otvara pregovarački proces, praktična korist za građane BiH zavisit će od brzine domaćih reformi. Bez novog zakona o elektronskim komunikacijama, usklađivanja s evropskim propisima i pozitivne ocjene Evropske komisije, Bosna i Hercegovina ne može pristupiti EU režimu ROAM, prenosi Srpskainfo.

Vlada Republike Srpske odobrila je finansiranje nabavke novog informacionog sistema za Fond zdravstvenog osiguranja RS i to po paprenoj cijeni od čak 11 miliona maraka.

Radi se o unapređenju poslovnog infomacionog sistema koji će se fazno finansirati iz Programa javnih investicija od 2026. do 2028. godine, čiji je cilj, kako su iz Fonda rekli za CAPITAL, da zamijeni platformu staru 15 godina i osigura stabilniji rad i nove funkcionalnosti za sve osiguranike.

U FZO kažu da je postojeći sistem, iako služi dobro već 15 godina, zastario i da mu je potrebno tehničko unapređenje.

“Postojeći informacioni sistem je više puta nadograđivan i prilagođavan i obuhvatio je većinu ključnih poslovnih procesa. Usljed značajnog povećanja obima podataka, broja korisnika, složenosti poslovnih procesa i integracija sa drugim informacionim sistemima, postojeća platforma teže odgovara zahtjevima u pogledu performansi, stabilnosti, ali i mogućnostima daljeg razvoja“, navode iz FZO RS.

Kažu da se kroz poslovni informacioni sistem trenutno realizuju najvažnije funkcije Fonda, uključujući vođenje evidencije osiguranika, upravljanje prihodima i rashodima, obračun zdravstvene zaštite, ugovaranje zdravstvenih usluga, kontrolu troškova, praćenje bolovanja, upravljanje zalihama, finansijsko poslovanje, izvještavanje i druge procedure.

IZIS koji “šteka” koštao 26 miliona KM 

Zanimljivo je da milionska investicija dolazi samo nekoliko godina nakon implementacije preskupog i krajnje problematičnog Integrisanog informacionog sistema (IZIS) plaćenog nevjerovatnih 26 miliona maraka kompanijama MMSCode i Lanaco.

IZIS je od prvog dana bio “gromobran” za probleme, bilo da se radi o funckionalnostima i rješenjima koji su prekomplikovani za doktore i medicinske sestre, čestim padovima sistema, nemogućnosti zakazivanja pregleda u drugim ustanovama  i drugih.

Ovaj sistem koji je trebao da uspostavi planirano odvijanje elektronskog zakazivanja pregleda, izdavanje recepata, vođenje medicinske dokumentacije i razmjenu podataka između zdravstvenih ustanova, od dana implementacije do danas, doktorima, sestrama i građanima donosi više glavobolje nego koristi.

Posebno ozbiljan incident dogodio se početkom 2024. godine kada je zdravstveni sistem bio meta hakerskog napada, nakon čega su podaci pacijenata završili na takozvanom „dark webu“.

Naknadne analize pokazale su da su napadači duži period imali pristup dijelu infrastrukture prije nego što je upad otkriven.

(Capital)