Connect with us

Društvo

“Hladni dani dolaze, neće biti lako”

Nabavka ogreva za zimu svake godine je veliko opterećenje za kućni budžet, a mnogi domaćini, s prvim nagovještajem jeseni, užurbano se pripremaju za predstojeće zimske dane.

Prema riječima trgovaca, stanovnici koji se griju na drva najviše su zainteresovani za bukovinu, a osim toga traženi su i ugalj i pelet.

– Ove godine su sve sirovine poskupjele, pa tako i ogrev za zimu. S obzirom na ostala poskupljenja, cijena drva nije toliko skočila jer se osjeti besparica – kazao je prodavac drveta koji nije htio da mu navedemo ime.

Prema njegovim riječima, bez obzira na poskupljenja, Banjalučani se snalaze i nabavljaju ogrev.

– Prošle godine je kvadratni metar neiscijepane bukve koštao 85 KM, a ove godine ga nije moguće naći za manje od 100 KM – kaže ovaj trgovac.

Trgovci peletom rekli su da ove godine imaju velikih problema sa nestašicom ovog ogreva.

Osim poskupljenja, problem je i to što peleta nema i što ne može da se isporuči na vrijeme. Pojedini proizvođači očekuju da će pelet izvoziti po previsokim cijenama i tako zaraditi – rekao je prodavac peleta.

Dodao je da bi jedino rješenje bila zabrana izvoza.

– Tek tada bi peleta bilo dovoljno i cijene ne bi toliko skakale, bez obzira na sva ostala poskupljenja – pojasnio je ovaj prodavac.

Kada je riječ o uglju, kako su kazali trgovci ogrevom, ove godine biće naročito teško doći do njega.

– Uglja nema i teško ga je nabaviti. Moj kamion već 24 dana čeka utovar. Ni poskupljenja nisu toliki problem koliko to što uglja jednostavno nema dovoljno. Ukoliko do kraja sedmice ne natovarim kamion, odustaću od ove varijante – pojasnio je ovaj trgovac ugljem.

Pojasnio je da je interesovanje ljudi sve manje.

– Kupci sve više odustaju od ove vrste ogreva i pronalaze alternative, jer ugalj se ne može dostaviti na vrijeme i do njega je teško doći. Ugalj je trebalo nabaviti ranije da bi ljudi na vrijeme bili snabdjeveni – pojasnio je on.

Kazao je da je tona uglja ove godine skuplja za 30 KM.

– Tona uglja košta više od 200 KM. Prethodne godine je najveća potražnja za ovim ogrevom bila kada su bili veći minusi jer ljudi tada kombinuju drva i ugalj – kazao je ovaj trgovac.

Mnogobrojni Banjalučani zbog visokih cijena sirovina, a i nestašice pojedinih, pronalaze alternative, te prelaze na grijanje na struju.

– Građani se najviše griju na drva, jer je peleta sve manje, a često se odlučuju i za grijanje na struju – pojasnio je ovaj trgovac.

Penzioner Milan Pavlović kazao je da je do sada svake godine nabavljao oko deset metara drva.

– Tako ću i ove godine, iako su drva sve skuplja i sve je teže nabaviti dovoljne količine. Neće biti lako, ali hladni dani dolaze i moramo da se spremamo – rekao je ovaj penzioner.

On je dodao da je mnogo penzionera sa najnižom penzijom koji će teško prezimiti hladne dane, piše Glas Srpske.

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Društvo

FOND SOLIDARNOSTI: Tri miliona KM za SANACIJU ŠTETA nastalih usljed poplava u Srpskoj

Fond solidarnosti Republike Srpske donio je odluku o izdvajanju tri miliona maraka, koja će biti usmjerena na sanaciju šteta nastalih usljed poplava u Republici Srpskoj.

Sredstva će biti doznačena gradovima i opštinama koje su pretrpjele najveće štete, među kojima su Prijedor, Banjaluka, Laktaši, Srbac, Gradiška, Kozarska Dubica i Kostajnica.

Ova mjera ima za cilj pružanje pomoći onima koji su najviše pogođeni elementarnim nepogodama, kako bi se ubrzao oporavak i obnova pogođenih područja.

Lokalne komisije u ovim opštinama i gradovima zadužene su za izradu popisa i procjene nastale štete, kako bi se pomoć usmjerila onima kojima je najpotrebnija.

Nastavi čitati

Društvo

SPREMITE SE ZA NAGLU PROMJENU VREMENA! Stižu nam minusi i moguć SNIJEG?

U Republici Srpskoj nakratko će doći do stabilizacije vremena u subotu, 5. aprila, kada će biti sunčano sa temperaturom vazduha i do 20 stepeni Celzijusovih, ali će već u noći na nedjelju doći do naglog zahlađenja, rekla je Srni meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Milica Đorđević.

Ona je navela da će kiša u nedjelju ujutro u brdsko-planinskim predjelima preći u susnježicu i snijeg, koji je moguć i u nižim krajevima.

Prema njenim riječima, razvedravanje se očekuje u nedjelju uveče, a u ponedjeljak, 7. aprila, ujutro mraz.

Đorđevićeva je rekla da će početkom naredne sedmice biti hladno uz mraz, dok će porast temperature vazduha uslijediti u utorak i srijedu, 8. i 9. aprila.

– I naredne sedmice biće dosta promenljivo – istakla je Đorđevićeva.

Glas Srpske

Nastavi čitati

Aktuelno