Connect with us

Društvo

Ako je suditi po biračkom spisku, u BiH skoro da nema maloljetnika

Na biračkom spisku Bosne i Hercegovine nalazi se 3.368.666 birača, što je za 162.493 birača manje nego što Bosna i Hercegovina ima stanovnika po popisu iz 2013. godine, s tim da je u ovom trenutku na biračkom spisku u Republici Srpskoj više birača nego što zvanično Srpska ima stanovnika.

Naime, na biračkom spisku za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nalazi se 1.259.322 birača ili 88.980 više nego što Republika Srpska ima stanovnika. U Federaciji BiH, prema biračkom spisku, nalaze se 2.109.344 birača, koji će birati članove Predsjedništva BiH.

“To nije realno. Svi se ograđuju od tog spiska i Centralna izborna komisija je nedavno rekla da ne analizira spisak i tvrdi da su na spisku svi oni koji su bilo kada izvadili ličnu kartu i to nije dobro. Crna Gora je nedavno imala izbore, imaju 620.000 ljudi, a 540.000 birača. Prema mojoj procjeni, u Republici Srpskoj sada živi 1,042 miliona ljudi i ako uzmemo da ih je 20 odsto maloljetno, onda dođemo do nekog broja birača”, rekao je Stevo Pašalić, demograf.

On ističe da i broj prijavljenih za glasanje iz inostranstva, i pored kampanje, pokazuje da ih se za glasanje prijavilo oko 69.000 tako da birački spisak nije dobar, nije pročišćen i pitanje je da li će ikada biti pročišćen.

“Prema objavljenim podacima CIK-a, ukupno biračko tijelo u BiH je 3.368.666 birača, uz pretpostavku da su tu ušli oni koji su se prijavili izvan BiH, njih ukupno 69.872. I tek sada dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je, a sigurno nije, procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH oko 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnih podataka da u ovoj zemlji ima svega 1% stanovništva do 18 godina starosti”, rekao je Pašalić dodajući da bi biračko tijelo u Bosni i Hercegovini trebalo da se kreće oko 2,7 miliona birača te da je procjena da je u posljednjih devet godina, od popisa 2013. godine, BiH napustilo 233.000 ljudi.

Ako je suditi po biračkom spisku koji je objavljen, u 3. izbornoj jedinici, u kojoj su Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo i Kupres, ima čak 276.469 birača, što je, prema mišljenju stručnjaka, nerealno, isto kao i podatak da u Višegradu, Istočnom Mostaru, Nevesinju, Kalinoviku, Gacku, Foči, Novom Goraždu, Čajniču, Rudom, Berkovićima, Ljubinju, Bileći i Trebinju živi 108.738 ljudi starijih od 18 godina.

U ovom trenutku, odgovornost za birački spisak, koji je po mišljenju kako stručnjaka tako i političara, potpuno nerealan i ne odražava stvarno stanje na terenu, neće da prihvati niko.

Centralna izborna komisija BiH, koja objavljuje ovaj spisak, kaže da oni izvod pripremaju na osnovu podataka iz službene evidencije drugih nadležnih organa.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, ističe da svako ko je bilo kada izvadio ličnu kartu BiH po automatizmu se nalazi u Centralnom biračkom spisku te da je iz tog razloga broj birača veliki.

“Problem je, recimo, kad neko ko dobije trajnu ličnu kartu umre negdje u inostranstvu i niko njegovu smrt ne prijavi. To bi se trebalo na neki način riješiti i takvih ljudi na spisku sigurno ima kao što na aktuelnom centralnom biračkom spisku ima ljudi koji su umrli, ali oni se označe sa zvjezdicom. To što ima mrtvih na biračkom spisku uopšte nije toliko veliki problem koliko se predstavlja, jer na mnoge druge načine daleko se više ukrade glasova”, rekao je Šehić naglašavajući da je centralni birački spisak takav kakav jeste te da se ljudima koji su državljani BiH ne može uzeti pravo glasa.

Nedavno su iz CIK-a naglasili da evidenciju o prebivalištu, boravištu državljana BiH vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, evidenciju o državljanstvu BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok evidenciju o praćenju i smrti punoljetnih državljana BiH vode nadležni matični uredi.

“Sva pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, migracije, vjerodostojnost prijavljenog mjesta prebivališta, odnosno ažurnost evidencije umrlih lica su pitanja za nadležne organe koji vode i ažuriraju te evidencije”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno