Connect with us

Društvo

Ako je suditi po biračkom spisku, u BiH skoro da nema maloljetnika

Na biračkom spisku Bosne i Hercegovine nalazi se 3.368.666 birača, što je za 162.493 birača manje nego što Bosna i Hercegovina ima stanovnika po popisu iz 2013. godine, s tim da je u ovom trenutku na biračkom spisku u Republici Srpskoj više birača nego što zvanično Srpska ima stanovnika.

Naime, na biračkom spisku za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske kao i člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske nalazi se 1.259.322 birača ili 88.980 više nego što Republika Srpska ima stanovnika. U Federaciji BiH, prema biračkom spisku, nalaze se 2.109.344 birača, koji će birati članove Predsjedništva BiH.

“To nije realno. Svi se ograđuju od tog spiska i Centralna izborna komisija je nedavno rekla da ne analizira spisak i tvrdi da su na spisku svi oni koji su bilo kada izvadili ličnu kartu i to nije dobro. Crna Gora je nedavno imala izbore, imaju 620.000 ljudi, a 540.000 birača. Prema mojoj procjeni, u Republici Srpskoj sada živi 1,042 miliona ljudi i ako uzmemo da ih je 20 odsto maloljetno, onda dođemo do nekog broja birača”, rekao je Stevo Pašalić, demograf.

On ističe da i broj prijavljenih za glasanje iz inostranstva, i pored kampanje, pokazuje da ih se za glasanje prijavilo oko 69.000 tako da birački spisak nije dobar, nije pročišćen i pitanje je da li će ikada biti pročišćen.

“Prema objavljenim podacima CIK-a, ukupno biračko tijelo u BiH je 3.368.666 birača, uz pretpostavku da su tu ušli oni koji su se prijavili izvan BiH, njih ukupno 69.872. I tek sada dolazimo do neviđenih apsurda. Dakle, ako je, a sigurno nije, procijenjeni ukupni broj stanovnika BiH oko 3.400.000, a broj birača 3.368.666, dolazimo do frapantnih podataka da u ovoj zemlji ima svega 1% stanovništva do 18 godina starosti”, rekao je Pašalić dodajući da bi biračko tijelo u Bosni i Hercegovini trebalo da se kreće oko 2,7 miliona birača te da je procjena da je u posljednjih devet godina, od popisa 2013. godine, BiH napustilo 233.000 ljudi.

Ako je suditi po biračkom spisku koji je objavljen, u 3. izbornoj jedinici, u kojoj su Banjaluka, Petrovac, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo i Kupres, ima čak 276.469 birača, što je, prema mišljenju stručnjaka, nerealno, isto kao i podatak da u Višegradu, Istočnom Mostaru, Nevesinju, Kalinoviku, Gacku, Foči, Novom Goraždu, Čajniču, Rudom, Berkovićima, Ljubinju, Bileći i Trebinju živi 108.738 ljudi starijih od 18 godina.

U ovom trenutku, odgovornost za birački spisak, koji je po mišljenju kako stručnjaka tako i političara, potpuno nerealan i ne odražava stvarno stanje na terenu, neće da prihvati niko.

Centralna izborna komisija BiH, koja objavljuje ovaj spisak, kaže da oni izvod pripremaju na osnovu podataka iz službene evidencije drugih nadležnih organa.

Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a, ističe da svako ko je bilo kada izvadio ličnu kartu BiH po automatizmu se nalazi u Centralnom biračkom spisku te da je iz tog razloga broj birača veliki.

“Problem je, recimo, kad neko ko dobije trajnu ličnu kartu umre negdje u inostranstvu i niko njegovu smrt ne prijavi. To bi se trebalo na neki način riješiti i takvih ljudi na spisku sigurno ima kao što na aktuelnom centralnom biračkom spisku ima ljudi koji su umrli, ali oni se označe sa zvjezdicom. To što ima mrtvih na biračkom spisku uopšte nije toliko veliki problem koliko se predstavlja, jer na mnoge druge načine daleko se više ukrade glasova”, rekao je Šehić naglašavajući da je centralni birački spisak takav kakav jeste te da se ljudima koji su državljani BiH ne može uzeti pravo glasa.

Nedavno su iz CIK-a naglasili da evidenciju o prebivalištu, boravištu državljana BiH vode nadležna ministarstva unutrašnjih poslova, evidenciju o državljanstvu BiH vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH, dok evidenciju o praćenju i smrti punoljetnih državljana BiH vode nadležni matični uredi.

“Sva pitanja koja se odnose na broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, migracije, vjerodostojnost prijavljenog mjesta prebivališta, odnosno ažurnost evidencije umrlih lica su pitanja za nadležne organe koji vode i ažuriraju te evidencije”, rekli su u Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Društvo

POČINJE NOVO POLUGODIŠTE! U ponedjeljak 116 hiljada đaka u klupama

Sve škole u Republici Srpskoj spremne su za nesmetan početak drugog polugodišta školske 2024/2025. godine koje počinje u ponedjeljak 20. januara.

To je zaključeno na sastanku koji je ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojčić održala sa aktivima direktora osnovnih i srednjih škola.
Prema podacima MPiK, nastavu će u drugom polugodištu pohađati 81.708 učenika u osnovnim školama i 34.729 učenika u srednjim školama.
– Sve potrebne pripreme su završene – od obezbjeđivanja adekvatnih materijalno-tehničkih uslova u školama do organizacije nastave u skladu sa obrazovnim programima. Učenicima i nastavnicima želim uspješan nastavak školske godine kao i da kroz zajednički rad ostvare značajne rezultate na koje ćemo biti svi ponosni – istakla je ministarka Stojčić.

Predsjednici aktiva direktora osnovnih i srednjih škola upoznali su ministra sa aktivnostima koje su realizovali u vezi sa održavanjem objekata, da su obezbijedili sve potrebne količine energenata za grijanje, da je prevoz učenika organizovan i da su obezbijeđeni i svi ostali materijalno-tehnički uslovi za nesmetano odvijanje drugog polugodišta. Naglasili su u toku razgovora sa ministrom na koji način se u narednom periodu može unaprijediti vaspitno-obrazovni sistem ali i bezbjednost učenika i nastavnika.

Do kraja januara ili početka februara biće realizovane aktivnosti u osnovnim i srednjim školama koje će unaprijediti bezbjednost učenika i nastavnika kroz uvođenje mjera kontrole ulaska za lica koja nisu učesnici vaspitno-obrazovnog procesa, uključujući postavljanje sigurnosnih brava, nadzornih sistema i jačanje saradnje sa školskim policajcima.
Linker
Ministarstvo prosvjete i kulture nastavlja aktivno da sarađuje sa školama s ciljem stvaranja boljih uslova za rad i uspjeh svih učesnika obrazovnog procesa.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije vrijeme

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ se očekuje sunčano i malo toplije vrijeme, dok će oblačnije biti na sjeveru i zapadu.

Ujutro će biti vedro i prohladno uz mraz koji će biti jači u višim predjelima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Na sjeveru i zapadu, te oko rijeka i po kotlinama na istoku očekuje se niska oblačnost koja će se ponegdje zadržati i duže uz hladnije vrijeme.
Duvaće slab vjetar, sjevernih smjerova, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno i pojačana.

Jutarnja temperatura vazduha od minus šest do minus jedan, na jugu do četiri, u višim predjelima od minus 11, a dnevna od minus jedan do četiri, na jugu do 17, u višim predjelima od minus tri stepena Celzijusova.

Nastavi čitati

Društvo

LJEKARI TRAŽE ZAŠTITU! Izmjenama Krivičnog zakonika zaštititi medicinske radnike OD NASILJA

Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske dostavilo je inicijativu Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Srpske za izmjene i dopune Krivičnog zakonika Republike kojima bi medicinski radnici bili zaštićeni od nasilja na radnim mjestima.

Predsjednik Udruženja Draško Kuprešak izjavio je Srni da su registrovani brojni slučajevi napada na medicinske radnike u Republici Srpskoj – od Banjaluke, Kozarca, pa do Bratunca, gdje je u Domu zdravlja napadnuta doktorica Snežana Stojanović.

On je naveo da su medicinari izloženi fizičkom i verbalnom nasilju koje može da ima nesagledive posljedice na pojedince, njihove porodice i zdravstvene kolektive, ali i da stvori atmosferu lične nesigurnosti na radnim mjestima.

“Predlažemo da po hitnom postupku budu započete procedure u vezi sa izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske po modelu iz Srbije koji je usvojen u novembru 2024. godine”, rekao je Kuprešak.

Kuprešak je naveo da je neophodno da se u Krivični zakonik Srpske unese član u kojem je dodato novo krivično djelo – napad na lice zaposleno u zdravstvenoj ustanovi, sa svih šest članova koji razrađuju o kojoj vrsti djela je riječ i koja je propisana kazna.

“Na ovaj način ćemo zasigurno propisanim kaznama koliko-toliko zaštititi medicinske radnike od nasilja na radnim mjestima, s obzirom na to da je proglašavanje zdravstvenih profesionalaca službenim licima kao ranija incijativa nije naišla na odobravanje”, istakao je Kuprešak.

Nastavi čitati

Aktuelno