Ovi izbori za nas nose i mnoge lekcije i poruke iz kojih moramo da učimo, da se mijenjamo i napredujemo, saopštio je Draško Stanivuković, lider Pokreta Sigurna Srpska (PSS), nakon što je taj pokret održao sjednicu Predsjedništva na kojoj su analizirali izborni rezultat.

“Zahvalni smo i na najvećem broju osvojenih mandata do sada, kao i na činjenici da smo jedina politička organizacija koja je u apsolutnim i relativnim uslovima rasla, uprkos tome što je izlaznost bila manja za oko 100.000 glasova”, naveo je Stanivuković, prenose Nezavisne.

Najavio je kako su zacrtali političke i operativne ciljeve do kraja godine koje će, kako kaže,  ostvariti.

“Svima koji su osvojili mandat u našoj stranci, ali i u drugim, čestitam, kao i pobjednicima ovih izbora.Za nas izbori nikada nisu pitanje života i smrti, nego volje naroda koja je sveta i koja se mora poštovati. Sigurna Srpska! Sigurno dalje!”, poručio je Stanivuković.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH ažurirala je večeras preliminarne rezultate izbora za Narodnu skupštinu Republike Srpske, prema kojima je Pokret Sigurna Srpska (PSS, PDP, NPSP…) osvojio 71.027 glasova, odnosno 14,06 odsto.

Pogled na pojedinačne rezultate kandidata Pokreta Sigurna Srpska za Narodnu skupštinu Republike Srpske u izbornoj jedinici tri otkriva zanimljiviju priču od same raspodjele mandata. Dok su očekivano najveću podršku dobila imena sa vrha liste, nekoliko kandidata iz njene druge polovine napravilo je ozbiljan rezultat. Bojan Kresojević je sa desetog mjesta završio četvrti po broju glasova, Zoran Savanović je sa posljednje, 17. pozicije stigao među pet najboljih, a Adriana Basara je sa 13. mjesta ostvarila šesti rezultat cijele liste.

PSS je, prema preliminarnim rezultatima, u izbornoj jedinici tri osvojio 28.216 glasova.

Ubjedljivo najviše preferencija dobio je Draško Stanivuković, 16.448. Slijedi Nebojša Drinić sa 6.748 glasova, dok je Mirna Savić Banjac dobila 4.112.

Iza prve trojke počinje znatno zanimljiviji dio liste.

Kresojević sa desetog mjesta stigao do četvrtog rezultata

Bojan Kresojević osvojio je 2.864 glasa, što ga čini četvrtim najuspješnijim kandidatom PSS-a u ovoj izbornoj jedinici.

Posebno je zanimljivo što je Kresojević na glasačkom listiću bio tek deseti.

Iza sebe je po broju glasova ostavio šest kandidata koji su bili postavljeni ispred njega, među kojima su Tanja Vukomanović, Dragan Milanović i Tanja Palačković.

Međutim, taj rezultat mu ne garantuje i četvrto mjesto u redu za eventualni mandat.

Prema Izbornom zakonu BiH, kandidati mogu svojim preferencijalnim glasovima promijeniti redoslijed liste tek kada osvoje najmanje 20 odsto svih glasova koje je dobila njihova lista.

Kod PSS-a je ta granica trenutno nešto više od 5.600 glasova. Kresojević je nije prešao, pa se kod raspodjele preostalih mjesta zadržava prvobitni redoslijed kandidata.

Sa posljednjeg mjesta među pet najboljih

Još veće iznenađenje napravio je Zoran Savanović.

Na listi je zauzimao posljednje, 17. mjesto, ali je osvojio čak 2.833 glasa.

Time je postao peti kandidat PSS-a po broju ličnih glasova, svega 31 glas iza Kresojevića.

Ispred njega su po podršci birača završili samo Stanivuković, Drinić, Savić Banjac i Kresojević.

Ipak, kao i Kresojević, nije prešao granicu od 20 odsto, pa mu gotovo 2.900 preferencija ne omogućava da sa posljednjeg mjesta preskoči kandidate postavljene iznad njega.

Basara preskočila pola liste

Dobar rezultat ostvarila je i Adriana Basara.

FOTO: BL PORTAL

Iako je bila tek 13. na listi, dobila je 2.254 glasa i po broju preferencija završila na šestom mjestu.

Ispred nje su samo Stanivuković, Drinić, Savić Banjac, Kresojević i Zoran Savanović.

Tanja Vukomanović, koja je bila četvrta na listi, dobila je 2.010 glasova, odnosno manje od Kresojevića, Savanovića i Basare.

Uprkos tome, upravo je Vukomanovićeva zbog prvobitnog redosljeda liste znatno bliža eventualnom narednom mandatu od njih.

Kako je prošla Tanja Palačković

Zanimljiv je i rezultat Tanje Palačković, jednog od poznatijih banjalučkih imena na listi.

FOTO: BL PORTAL

Palačković je sa devetog mjesta osvojila 1.816 glasova i završila kao osma po broju preferencija unutar PSS-a.

Ispred nje su, osim prve trojke, završili Kresojević, Zoran Savanović, Basara i Vukomanovićeva.

Iza Palačković ostao je, između ostalih, Dragan Milanović, peti kandidat na listi, koji je dobio 1.009 glasova.

Upravo ti rezultati najbolje pokazuju koliko se redoslijed koji su napravili birači razlikuje od redoslijeda na samoj kandidatskoj listi.

PSS prema trenutnoj projekciji osvaja tri direktna mandata u izbornoj jedinici tri, a konačna raspodjela zavisiće od završnih rezultata i statusa izabranih kandidata.

Iako se nalaze na čelu javnih preduzeća sa stotinama, pa i hiljadama zaposlenih, pojedini direktori nisu se proslavili na izbornim listama. Neki od njih osvojili su tek nekoliko stotina glasova, pa se postavlja pitanje da li su za njih glasali i svi zaposleni i njihove porodice.

Najveći debakl u izbornoj trci doživjela je vršilac dužnosti direktora „Aerodroma Republike Srpske“  Valentina Kecman koja je kao kandidat Ujedinjene Srpske za poslanika u Narodnoj skupštini RS imala svega 507 glasova.

Ni v.d. direktora „Šuma Srpske“ Blaško Kaurin koji je kao kandidat Socijalističke partije za Predstavnički dom Parlamenta BiH ne može se pohvaliti rezultatom s obzirom na to da je dobio svega 2.377 glasova. To znači da za njega nisu glasali ni svi radnici preduzeća na čijem se čelu nalazi.

Iako znatno bolji od Kecmanove, zavidan broj glasova nije ostvario ni njen stranački kolega i direktor „Pošta Srpske“ Miladin Radović koji je takođe kao kandidat za poslanika u NS RS imao 2.411 glasova.

Zanimljivi su rezultati čelnih ljudi „Elektroprivrede RS“.

Iako se ovo preduzeće nalazi u ogromnim dugovima koje na kraju kroz više cijene struje plaćaju privreda i građani, većina direktora koji rukovode ovim sistemom, imala je značajnu podršku birača.

Najmanji broj glasova među njima imao je vršilac dužnosti direktora Rudnika i termoelektrane „Gacko“ Maksim Skoko koji je kao kandidat SPS-a za  poslanika u NS RS dobio 2.829 glasova, a slijedi ga v.d. direktora „HE na Drini“ Nedeljko Perišić sa 3.411 glasova.

Vršilac dužnosti direktora „Elektrodistribucije Pale“ Aco Stanišić bio je kandidat SNSD-a za poslanika u NS RS i osvojio je 5.821 glas, dok je njegov stranački kolega Miroslav Janković koji je inače vršilac dužnosti direktora „Puteva Srpske“ osvojio 6.333 glasa kao kandidat za poslanika za NS RS.

Budući da se „Elektroprivreda Republike Srpske“ samo ove godine zadužila više od 100 miliona maraka, da često nemaju novca čak ni da isplate dobavljače i da nerijetko posežu za visokokamatnim brzim pozajmicama iznenađuje rezultat vršioca dužnosti ovog javnog preduzeća Luke Petrovića koji je kao kandidat za poslanika za NS RS osvojio 6.815 glasova.

Značajan broj glasova dobili su i v.d. direktora RiTE „Ugljevik“ Žarko Novaković i to 6.831 te v.d. direktora „Elektro Bijeljina“ Bojan Savić koji je osvojio 7.021 glas, obojica kao kandidati SNSD-a za poslanika u NS RS.

Direktor „Voda Republike Srpske“  Miroslav Milovanović je dobio 8.776 glasova kao kandidat SNSD-a za poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Najbolji rezultat od svih direktora javnih preduzeća ostvario je svakako Radovan Višković vršilac dužnosti „Autoputeva Republike Srpske“ koji je kao kandidat SNSD-a za Predstavnički dom Parlamenta BiH osvojio čak 13.736 glasova.

Viškovića ni afera  kojoj se našao njegov šef obebzjeđenja Milan Vulinović Majk, a koji je osumnjičen da je službenim vozilom prevozio kokain nije koštala glasova.

Ovakav rasplet pokazuje da birači ne ocjenjuju poslovanje preduzeća već stranačku mašineriju, jer su upravo SNSD-ovi direktori osvojili najveći broj glasova, bez obzira na dubioze u kojima se preduzeća na čijem su čelu nalaze ili afere u kojima su se spominjali.

CAPITAL