Connect with us

Politika

HOĆE LI NAROD VJEROVATI? Šta se krije iza najave o prodaji narodnih obveznica

Ministar finansija Zora Vidović rekla je da Republika Srpska od 1. marta počinje s izdavanjem narodnih obveznica, uz pojašnjenje da će svi građani moći te obveznice da kupuju.

Taj projekat je završen prije dvije godine. Mi nismo htjeli da uđemo u to dok god smo imali problema sa finansiranjem. Da se ne kaže evo ih, nemaju para, sada će uzeti od naroda i neće vratiti, rekla je Zora Vidović, gostujući u programu RTRS.

Vlada Srpske, u kojoj funkciju ministra finansija obavlja Zora Vidović, podsjećamo, odrekla se ogromnih novčanih sredstava pa su potraživanja IRB RS, koja su označili kao „nenaplativa“, ponudili na prodaju.

Tako je, na primjer, advokat Miloš Stevanović iz Bijeljine potraživanja od 180 miliona KM kupio za samo 32 miliona KM. To znači da se Vlada Republike Srpske odrekla i niz vodu pustila najmanje 148 miliona narodnog novca.

Da zlo bude još veće, Miloš Stevanović je rekao da nije imao nikakvih problema sa naplatom dugovanja. Advokat Stevanović je inače, ranije za Srpskainfo istakao da je tačno da se dugovanja ubrzano naplaćuju, otkako ih je preuzela njegova “Standard prva”, ali da je to rezultat rada ljudi u njegovoj advokatskoj kancelariji.

– To su sve dobro kolaterizovani krediti, gdje ima dosta hipoteka, ličnih mjenica, povezanih lica, koji su dužni jedni drugima. Tako mi prilično brzo možemo da privedeno kraju ove sporove koji se vode već godinama– rekao je Stevanović.

Naveo je, između ostalog, i primjer zvorničke „Energolinije“, firme povezane sa “Aluminom” i kredita IRB RS zbog kojeg je godinama vođen sudski postupak protiv bivšeg premijera Srpske, Aleksandra Džombića.

– I taj smo kredit uspjeli da naplatimo – poručio je Stevanović.

Dakle, Vlada Republike Srpske je poklonila potraživanja IRB RS u iznosu od 148 miliona, a sad traže novac od građana i to kroz emitovanje narodnih obveznica.

Postavlja se pitanja da li građani imaju povjerenje da svoju ušteđevinu povjere onima koji 180 miliona duga prodaju za mizernih 30 miliona? Zbog toga smo provjerili raspoloženje naroda i pitali neke od građana, koji su, uglavnom, pokazivali nepovjerenje.

Jovanka S. iz Banjaluke tvrdi da ne vjeruje da bi se u ovakvoj BiH uradilo bilo šta što ide u korist naroda.

– Sve je isto, pljačkaju se građani i tako će biti sve dok se ne dignemo i ne izađemo na ulice. Pitam se ko je lud da kupi obveznice od ove Vlade, posebno kad vidim ko su ljudi koji vode Vladu. Da su sposobni imali bi javna preduzeća koja bi zarađivala i punila budžet. Sve je opljačkano, ostalo je još samo da se isprazne džepovi građana – smatra Jovanka.

Dodik jedno, Zora Vidović drugo “Srpska raspolaže sa novcem, ali se ne može transferisati na račune”
Risto R. kaže da je ekonomista i da je slušao ministarku i njeno izlaganje, ali je i on, kako navodi, skeptičan po pitanju bilo čega.

– Mislim da ni sama ministarka ne vjeruje u ono što priča. Istina je da Republika Srpska nema novca, a sve ostale priče o nekom prosperitetu i finansijskoj stabilnosti su bajka za djecu. Nas ekonomiste je teško prevariti. Mislim da je toga svjesna i ministarka –tvrdi Risto, koji kaže da je veći dio radnog vijeka proveo u bankama.

Zoran B. je arhitekta i kaže za Srpskainfo da sigurno neće dati svoj novac Vladi.

– Da mi nije djece i da ne šalju iz inostranstva, ne znam kako bi preživjeli. Uspio sam nešto uštediti i sad da to dam onima koji su nas doveli na prosjački štap? To mogu samo budale. Samo budale mogu da vjeruju ovoj vlasti – poručio je Zoran.

Ekonomista Svetlana Cenić, komentarišući ideju ministra finansija Republike Srpske o izdavanju narodnih obveznica, za Srpskainfo kaže da navedeni prijedlog ne predviđa neki uspjeh.

– Novac koji drže u bankama građani bi mogli investirati u nešto drugo, jer prvenstveno nemaju povjerenja u Vladu Republike Srpske. Ova Vlada je davno izgubila povjerenje građana uništivši banke i uništivši sva javna preduzeća. Ko će im sada vjerovati da će te obveznice uopšte uspjeti? Ja prva ne bih. Da imam ne znam koliko para, ne bih odvojila ništa za to, jer mislim da je to propast – kaže Cenićeva za naš portal.

Nakon toliko propalih projekata i para koje su imali, dodaje ona, aktuelna vlast u Srpskoj pokazala se kao pravi “ekspert” za uništavanje svega što je vrijedno.

– Njima je “Lutrija” bila u minusu. Njima se “Šume Republike Srpske” raspadaju. Sad neko treba da im vjeruje u te obveznice?! To je potez očajnika i hajde da igramo na patriotizam. Daj da vidimo koliko će Dodikova djeca i rodbina da kupe tih obveznica – pita Cenićeva.

Predsjednica Narodnog fronta i profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, Jelena Trivić, za Srpskainfo kaže da ideja o narodnim obveznicama kao takva nije loša i da je ne treba osuđivati na propast u startu, ali da tu ima mnogo “ali”.

– Prvo, Vlada je stvorila utisak da banke i druge finansijske institucije nisu zainteresovane za kupovinu obveznica, a razlog je nepovjerenje u Vladu. Onda idemo ka tome da je samom najavom narodnih obveznica Vlada to nepovjerenje produbila, jer šalje poruku: “Narode, spasite vi budžet” – kaže ona.

Ideja narodnih obveznica, dodaje Trivićeva, bila bi dobra da nije ovako loš kontekst u kojem se sve ovo plasira.

– Još jedno pitanje je ko će kupovati obveznice, to jest, koji dio naroda ima raspoloživih sredstava. Prosječna plata pokriva pola sindikalne potrošačke korpe. Raspoloživih sredstava dijela građana ima, to smo čuli kada se prijetilo bankama, a evo, sad ćemo vidjeti da li su ljudi u uslovima kada to banke nisu, zbog nepovjerenja, raspoloženi da ulažu u narodne obveznice i tako kreditiraju Vladu – ističe Trivićeva, prenosi Srpskainfo.

Related Topics:

Politika

BODIROGA PROZIVA VIŠKOVIĆA “Koliko stotina miliona i zašto dajemo Rašidu?!”

Premijeru Radovane Viškoviću, poreski obveznici čekaju vaš odgovor na pitanje da li je druga tranša obaveza prema Rašidu Serdarovu uplaćena na račun jednog fizičkog lica i da li je u pitanju iznos od 30 miliona evra?

Ovo je na X nalogu objavio šef poslaničkog kluba SDS u NSRS Ognjen Bodiroga.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske uplatila prvu tranšu za otkup koncesije kiparskoj firmi “Comsar Energy Group Limited” od 58,6 miliona maraka u aprilu ove godine.

Bodiroga ima nekoliko pitanja za Viškovića i očekuje odgovore:

1) Početkom 2024. godine ste potpisali memorandum sa kineskom kompanijom kojim je predviđeno da će kineska Eksim banka obezbijediti zajam od 100 milona evra za rekonstrukciju puta Foča-Šćepan Polje, šta je sa tim novcem?

2) Da li Petar Đokić ima krivičnu prijavu zbog ugovora koji je potpisan sa Кinom, a tiče se izgradnje tri hidroelektrane na rijeci Bistici, i da li imate potvrdu Savjeta za državnu pomoć koja je potreba da bi se realizovao kredit od 75 milona evra za završetak izgradnje pomenutih hidroelektrana?

3) Šta je sa brzom cestom Bijeljina-Trebinje koja je obećana u kampanji 2014.godine?

4) Zašto se ne radi rekonstrukcija puta Foča-Tjentište koju ste obećali prošle godine?

“Na ova pitanja premijeru građani Republike Srpske očekuju odgovore, ali vaša politika se očigledno svela na onaj čuveni citat: ,,Narode vjerujte nama, a ne svojim očima”, konstatovao je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ O ISPLATI 200 MILIONA KM narodnog novca “Viaductu”: NEĆETE NAM PREVIŠE NAŠKODITI!

Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, nametanjem odluke o isplati novca Viaductu, zadire u budžet Republike Srpske, te da će Srpska preživjeti njegov udar.

“Poreski obveznici i svi stanovnici Srpske moraju da znaju na koji račun će se proslijediti sredstva u slučaju “Viaduct””, naglasio je on.

Premijer podsjeća da je po međunarodnim sporazumima tužena BiH i da je ona ta koja treba da izvrši arbitažu, a da poslije toga ide odštetni zahtjev prema Republici Srpskoj.

“Republika Srpska je predlagala da se obaveza prema ‘Viaductu’ isplati iz dobiti Centralne banke BiH, jer je Centralna banka vlasništvo oba entiteta i imamo puno pravo da raspoređujemo i dobit koja se ostvari. Međutim ono što vrijedi za sve druge zemlje ne vrijedi za BiH”, naveo je Višković za RTRS.

Podsjetio je da od strane Delegacije EU u BiH nisu dobili konkretne odgovore po ovom pitanju, te da je očigledno da su oni podržali su nametnutu Šmitovu odluku.

“Odgovori na pitanja o ‘Viaductu’, upućena šefu Delegacije Evropske unije u BiH, su izbjegnuta kao da nisu ni postavljena Ako je to slovenačka firma zašto se sredstva ne uplate na tamošnji račun. Koja zemlja stoji iza svega?”, upitao je Višković.

Najavio je da Srpska preko pravnih timova istražuje način kako pojedince iz BiH tužiti za štetu koju su načinili građanima BiH.

“Šmit je samo u jednom danu sa svojim nametnutim odlukama uzeto Srpskoj oko 200 miliona KM ali poručujem i njemu i svima drugima da ćemo mi preživjeti i ovaj udar na Republiku Srpsku i nećete nam previše naškoditi ali budite sigurni da ćete odgovarati za sva ova pitanja na koja smo tražili odgovore. I nećemo prestati da pitamo sve dok postoji Kancelarija OHR i ambasador EU u BiH koji je dužan da građanima Srpske pruži odgovore”, naveo je premijer Srpske.

“Evropske države izbacuju nove tehnologije za provođenje izbora”

Višković se ovom prilikom dotakao i druge odluke koju je nametnuo Šmit, a koja se, podsjetimo odnosi da 112,5 miliona KM iz profita Centralne banke BiH bude ustupljeno za modernizaciju izbornog procesa.

Premijer je kazao da evropske zemlje izbacuju tu opremu i ne koriste je jer se nije pokazala kao dobra već više predmet mogućih spekulacija.

“Na prošlim izborima ta oprema je tesno korištena u Doboju i Zvorniku gdje navodno izborni rezultati nisu korektni, i ništa se spektakularno nije desilo osim što je SNSD imao bolje rezultate nego kada nije bilo opreme”, naveo je Višković.

Istakao je i da ne isključuje mogućnost da BiH u nekom trenutku nije trebala nabaviti opremu za unapređenje izbornog procesa, ali poučen dosadašnjim iskustvom on sumnja u manipulaciju u cijeli proces.

“Posebno što se svi podaci slivaju na jedno mjesto i ne može se vjerovati da se neće nešto loše uraditi po Republiku Srpku.Zato izražavamo sumnju u namjere nabavke te opreme. Po dosadašnjim iskustvima mislim da smo više nego u pravu”, naglasio je Višković.

Nastavi čitati

Politika

Kresojević upitao: Kako lobiranje u Americi može biti važnije od VRTIĆA?

Za koga se lobira u Americi iz sredstava namjenjenih za vrtiće?

Upitao je ovo Narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević.

– Objavljen je novi ugovor za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama sa kompanijom “MO Strategies, Inc.” u mjesečnom iznosu od 10.000$ – naveo je Kresojević.

On je istakao da se postavlja pitanje u čije se ime i za čije interese zapravo lobira, s obzirom na to da vlast o tome ćuti.

– Postavlja se pitanje za čije interese se lobira u Americi, ako vlast o tome ćuti. Ako se lobiranje sprovodi sa ciljem unapređenja privrednih odnosa sa SAD, tada bi vlast sa ponosom iznosila ove informacije – poručio je Kresojević.

Međutim, prema njegovim riječima, sve ukazuje na suprotno, a kao dokaz navodi i nedavno najavljene carine koje SAD uvode na robu iz Bosne i Hercegovine.

– Ali očigledno to nije slučaj. Najavljene američke carine za robu koja dolazi iz Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srpske to najbolje potvrđuju – dodao je on.

Posebno je problematično, tvrdi Kresojević, to što se ugovor o lobiranju finansira sredstvima preusmjerenim sa budžetske stavke za izgradnju vrtića.

– Postavlja se pitanje kakvo lobiranje u Americi može imati prioritet u odnosu na vrtiće? Jer sredstva u rebalansu budžeta, iz kojih se finansira ovaj ugovor, obezbjeđena su umanjenjem sredstava namjenjenih za izgradnju vrtića – naglasio je.

Kresojević upozorava da je u rebalansu budžeta, koji je donesen usred godine, vlast odlučila da izdvoji gotovo 50 miliona KM za lobiranje, što smatra neprihvatljivim.

– Posve je neobično da je, na pola godine, rebalansom, vlast odluči da obezbjedi skoro 50 miliona KM za lobiranje. Za koga? – upitao je Kresojević.

Na kraju, zaključio je da je prioritet trenutne vlasti ostanak na funkcijama, dok se zanemaruje budućnost djece.

– Dok druge nacije sve ulažu za budućnost djece, naša vlast sve daje za ostanak na funkcijama – zaključio je Kresojević.

Nastavi čitati

Aktuelno