Svijet
HOĆE LI NESTATI NJUJOJRK, BALTIMOR I VIRDŽINIJA? Istočna obala američkog kontinenta tone brže nego što se prognoziralo

Satelitski snimci pokazuju da veliki gradovi na istočnoj obali kontinenta tonu daleko brže nego što se prognoziralo. Atlantski okean godišnje “guta” između 2 i 5 milimetara tla, a geolozi su zabrinuti da bi veliki gradovi u SAD, poput Njujorka, Baltimora, Virdžinija biča i Norfolka, uskoro mogli u potpunosti da nestanu.
Dijelovi istočne obale američkog kontinenta, na kojoj se nalaze gradovi Njujork, Baltimor, Virdžinija bič i Norfolk poslednjih dana su u fokusu geologa i drugih naučnika. Povod za njihovu brigu leži u problemu slijeganja zemljišta na koje je naučna zajednica ukazala još ranije, a koji su intenzivne oluje, izazvane klimatskim promenama, dodatno ubrzale.
“Neprekidno slijeganje tla na istočnoj obali SAD trebalo bi da izazove zabrinutost”, istakao je glavni autor Lenard Oksenhen u saopštenju za javnost.
Istraživački tim Geološkog zavoda SAD koristio je satelitske snimke i radarske podatke kako bi kreirao digitalne mape terena. Upravo te mape sa maksimalnom preciznošću pokazuju u kojim regijama i gradovima slijeganje tla predstavlja najveći rizik za vitalnu infrastrukturu.
Na udaru su zajednica i vitalni infrastrukturni objekti
Naročito su osetljivi infrastrukturni objekti, poput puteva i željezničkih trasa, aerodromskih pisti, temelja građevinskih objekata i cjevovoda, upozoravaju naučnici u novoj studiji koja je objavljena u magazinu Proceedings of the National Academies of Sciences. “Efekti sleganja u budućnosti su potencijalna oštećenja infrastrukture i povećani rizici od poplava”, objasnio je Oksenhen.
Na osnovu dobijenih podataka, naučnici su ustanovili da veliki dio istočne obale tone najmanje 2 milimetra godišnje, dok pojedine regije duž atlantske obale idu pod vodu i više od 5 milimetara godišnje. Ovakve promjene utiču na više od 2 miliona ljudi i oko 800 hiljada imanja, ističu autori istraživanja.
Stopa globalnog porasta nivoa mora je oko 4 milimetra godišnje
Rekordno visoke temperature na Zemlji samo su jedna od posljedica globalnog zagrijavanja, a ekstremne vremenske (ne)prilike su, po mišljenju ekologa, scenario koji možemo da očekujemo već u najbližoj budućnosti. Požare, poplave i druge ekološke katastrofe biće gotovo nemoguće izbeći. “Većina ljudi još uvek ne zna u kakvoj se opasnosti nalazi”, napisao je klimatski stručnjak Piter Kalmus na platformi Iks.
Dodatan razlog za brigu predstavlja i konstantan porast nivoa svjetskog mora, čija stopa, po procjenama naučnika, trenutno iznosi oko 4 milimetra godišnje. Nimalo optimistične prognoze tiču se skoro polovine svjetske populacije, budući da otprilike toliki broj ljudi živi u gradovima nadomak mora. “Nivo okeana se podiže zabrinjavajućom dinamikom. U posljednjih 100 godina uočen je rast od rekordnih 17 centimetara”, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Svijet
PREMINUO “DOBROĆUDNI SUDIJA”: Gledali ste klipove, svijet osvojio dobrotom

Frank Kaprio, najpoznatiji kao “najdobroćudniji sudija na svijetu”, preminuo je u 88. godini nakon duge borbe s rakom gušterače.
Vijest o njegovoj smrti potresla je milione ljudi širom svijeta koji su ga zavoljeli zbog njegovog jedinstvenog pristupa u vođenju sudnice.
Kaprio je javnosti bio poznat kao domaćin emisije “Caught in Providence”.
Njegova blagost, humor i ljudski pristup razlikovali su ga od drugih sudija. Isječci iz emisije, u kojima je pokazivao empatiju prema običnim ljudima, sakupili su više od milijardu pregleda na društvenim mrežama, prenosi Avaz.
Njegovi trenuci saosjećanja postali su viralni, od trenutka kada je djeci dopuštao da “presude” roditeljima, do slučajeva kada je oprostio kazne onima koji su se našli u životnim nedaćama.
Porodica ga je opisala kao posvećenog supruga, oca, djeda i prijatelja, a guverner Rod Ajlanda Dan Emsike poručio je da je Kaprio bio “više od sudije”, te da je bio simbol ljudskosti i empatije.
Kaprio je iza sebe ostavio gotovo četiri decenije službe u Opštinskom sudu Providencija, a u penziju je otišao 2023. godine. Potekao iz skromne radničke porodice, uvijek je ponavljao da i u institucijama vlasti mora biti mjesta za dobrotu i pravičnost.
Svijet
KONTRAVERZNA ODLUKA: Sud omogućio Trampu da deportuje 60.000 migranata

Savezni Apelacioni sud Sjedinjenih Američkih Država omogućio je administraciji predsjednika Donalda Trampa da ukine privremenu zaštitu od deportacije i radne dozvole za više od 60.000 imigranata iz Nikaragve, Hondurasa i Nepala.
Presuda Apelacionog suda za deveti okružni sud odmah ukida zaštitu za državljane Nepala, čiji je status istekao 5. avgusta, dok zaštita za imigrante iz Hondurasa i Nikaragve prestaje 8. septembra, prenio je AP.
Troje sudija potpisnika odluke nije navelo pravno obrazloženje.
Portparolka Ministarstva za unutrašnju bezbjednost Triša Meklaflin ocijenila je da odluka jača integritet imigracionog sistema i sprečava korišćenje privremenog statusa kao “de fakto sistema azila”.
Ahilan Arulanantam sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu, predstavnik jedne od grupa koje su podnijele tužbu, kritikovao je sud, jer nije dao obrazloženje i ocijenio je da odluka “sankcioniše vladino preuzimanje moći”.
Ranije je američka okružna sutkinja Trina Tompson u julu privremeno blokirala administraciju da ukine zaštitu, ocijenivši da je odluka vjerovatno motivisana “rasnom netrpeljivošću”, prenosi Tanjug.
Svijet
ZELENSKI POPUSTIO: „Spremni smo za sastanak sa Putinom, ali on ne smije da bude održan u Moskvi“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da je Ukrajina spremna za bilateralni sastanak sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali da on ne može da bude održan u Moskvi.
Odmah sam odgovorio na bilateralni sastanak. Spremni smo. Ali šta ako „Rusi“ nisu spremni? Evropljani su pokrenuli ovo pitanje. Ako „Rusi“ nisu spremni, onda bismo željeli da vidimo snažnu reakciju Sjedinjenih Država na ovo, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare, prenio je Unian.
On je dodao da bi pripremu sastanka sa ruske strane koordinisali američki zvaničnici, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i potpredsjednika Džej Di Vensa.
Ukrajina očekuje definisanje bezbjednosnih garancija u roku od sedam do deset dana, a nakon uspješnog bilateralnog susreta, planiran je trilateralni sastanak sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.
Tramp je potvrdio da su u toku pripreme za sastanak Zelenskog i Putina i istakao da direktni dijalog lidera predstavlja ključni korak.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija ne isključuje ni bilateralne ni trilateralne pregovore, ali da oni moraju da budu “pažljivo pripremljeni”.
-
Politika2 dana ago
DODIKU ODUZIMAJU DIPLOMATSKI PASOŠ? Ima 15 dana da ga vrati
-
Politika2 dana ago
DODIK “Ja sam predsjednik Republike Srpske, PIŠITE ŠTA HOĆETE”
-
Politika2 dana ago
DAROVI IZ PALATE IZOSTALI – Dodik dijeli ono ŠTO JE NJEGOVO?
-
Politika2 dana ago
ŽELJKA PONOVO PREGLASANA! Predsjedništvo BiH usvojilo budžet
-
Politika2 dana ago
Ponizili borce – povećanje svega 30 FENINGA!
-
Politika2 dana ago
STEVANDIĆ “Srpska borbom nastala, borbom će opstati”
-
Banjaluka1 dan ago
JOVANA KISIN OPET SVAKOJ ČORBI MIROĐIJA! Pravila SCENE u Sokolskom domu braneći čovjeka SNSD-a!
-
Region1 dan ago
VUČEVIĆ “Danas širom Srbije OKUPLJANJA GRAĐANA protiv blokada”