Connect with us

Svijet

HOĆE LI NESTATI NJUJOJRK, BALTIMOR I VIRDŽINIJA? Istočna obala američkog kontinenta tone brže nego što se prognoziralo

Satelitski snimci pokazuju da veliki gradovi na istočnoj obali kontinenta tonu daleko brže nego što se prognoziralo. Atlantski okean godišnje “guta” između 2 i 5 milimetara tla, a geolozi su zabrinuti da bi veliki gradovi u SAD, poput Njujorka, Baltimora, Virdžinija biča i Norfolka, uskoro mogli u potpunosti da nestanu.
Dijelovi istočne obale američkog kontinenta, na kojoj se nalaze gradovi Njujork, Baltimor, Virdžinija bič i Norfolk poslednjih dana su u fokusu geologa i drugih naučnika. Povod za njihovu brigu leži u problemu slijeganja zemljišta na koje je naučna zajednica ukazala još ranije, a koji su intenzivne oluje, izazvane klimatskim promenama, dodatno ubrzale.

“Neprekidno slijeganje tla na istočnoj obali SAD trebalo bi da izazove zabrinutost”, istakao je glavni autor Lenard Oksenhen u saopštenju za javnost.

Istraživački tim Geološkog zavoda SAD koristio je satelitske snimke i radarske podatke kako bi kreirao digitalne mape terena. Upravo te mape sa maksimalnom preciznošću pokazuju u kojim regijama i gradovima slijeganje tla predstavlja najveći rizik za vitalnu infrastrukturu.

Na udaru su zajednica i vitalni infrastrukturni objekti

Naročito su osetljivi infrastrukturni objekti, poput puteva i željezničkih trasa, aerodromskih pisti, temelja građevinskih objekata i cjevovoda, upozoravaju naučnici u novoj studiji koja je objavljena u magazinu Proceedings of the National Academies of Sciences. “Efekti sleganja u budućnosti su potencijalna oštećenja infrastrukture i povećani rizici od poplava”, objasnio je Oksenhen.

Na osnovu dobijenih podataka, naučnici su ustanovili da veliki dio istočne obale tone najmanje 2 milimetra godišnje, dok pojedine regije duž atlantske obale idu pod vodu i više od 5 milimetara godišnje. Ovakve promjene utiču na više od 2 miliona ljudi i oko 800 hiljada imanja, ističu autori istraživanja.

Stopa globalnog porasta nivoa mora je oko 4 milimetra godišnje

Rekordno visoke temperature na Zemlji samo su jedna od posljedica globalnog zagrijavanja, a ekstremne vremenske (ne)prilike su, po mišljenju ekologa, scenario koji možemo da očekujemo već u najbližoj budućnosti. Požare, poplave i druge ekološke katastrofe biće gotovo nemoguće izbeći. “Većina ljudi još uvek ne zna u kakvoj se opasnosti nalazi”, napisao je klimatski stručnjak Piter Kalmus na platformi Iks.

Dodatan razlog za brigu predstavlja i konstantan porast nivoa svjetskog mora, čija stopa, po procjenama naučnika, trenutno iznosi oko 4 milimetra godišnje. Nimalo optimistične prognoze tiču se skoro polovine svjetske populacije, budući da otprilike toliki broj ljudi živi u gradovima nadomak mora. “Nivo okeana se podiže zabrinjavajućom dinamikom. U posljednjih 100 godina uočen je rast od rekordnih 17 centimetara”, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.

Related Topics:

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno