Connect with us

Politika

HOĆE LI RADOJIČIĆ ODVESTI DIO ČLANOVA SNSD-a? “GrO SNSD Banjaluka NAJAVEĆI NEPRIJATELJ sam sebi”

Ankete koje su rađene poslednjih godina pokazuju da Radojičić još uvijek uživa podršku dijela građana Banjaluke.

– Ako bi se na izborima za gradonačelnika ponovo kandidovao Draško Stanivuković dobio bi podršku 37,6 odsto opredijeljenih glasača. Na drugom mjestu sa 26,2 odsto je Radojičić – pokazale su neke od anketa.

Zanimljivo je da je, po tim anketama, Radojičić bio daleko ispred bivših partijskih kolega Vlade Đajića i Srđana Amidžića.

Međutim, da li Radojičić zaista može da računa na toliku podršku Banjalučana ako uzmemo u obzir da je van politike već tri godine i da iza sebe nema stranku niti jaku stranačku infrastrukturu, kao što je imao u SNSD.

Vijest da se Radojičić vraća u politiku izazvao je žestoke potrese u redovima SNSD jer postoji opravdani strah da bi neki od istaknutih funkcionera stranke mogli preći u njegove redove.

I nije to jedini razlog zašto mnoge Radojičićeve dojučerašnje partijske kolege ne gledaju blagonaklono na njegovu objavu o povratku u politiku.

Među brojnim komentarima našli su se i oni kako „uspjeh koji je Radojičić imao može zahvaliti stranci, a ne sebi, te da su mnogi koji su otišli iz stranke shvatili da nisu toliko jaki kao što su bili dok su dio nje“.

Ima li Radojičić snage da “uzme” glasove svojoj dojučerašnjoj stranci, ali i opoziciji, odnosno može li se nadati nekom većem rezultatu na izborima i na koje glasače može računati?

Politički analitičar Nebojša Tojagić ističe za Srpskainfo da je Radojičić sigurno dobro procijenio situaciju prije nego je odlučio da se vrati u politku.

– Sigurno je razgovarao sa ljudima i onim bliskim i onim potencijalno bliskim, čuo dovoljno razloga i za, a vjerovatno i protiv… te se odlučio na povratak u nešto što je njegov domaći teren. Uz veliko iskustvo, dobre kontakte, čistu biografiju, sigurno mu na ruku ide i sadašnje stanje u gradu – smatra Tojagić.

On dodaje da je veći broj onih koji smatraju da aktuelna gradska vlast nije uradila ništa, i da skupštinska većina nije ponudila ništa.

Pukotine u SNSD
Tojagić je siguran da ta grupa ljudi, koja želi nešto, podržava povratak Radojičića i očekuje konkretne prijedloge, programe i ideje, ne samo od njega, nego i od oba bloka koja žele većinu i u narednom sazivu Skupštine grada Banjaluka.

– A upravo tu bi Radojičićev pokret ili stranka mogli biti ti bez kojih stabilna većina neće biti moguća. Što se tiče SNSD mislim da su oni sami sebi, na gradskom nivou, postali najveći neprijatelji. Očito je da unutar SNSD više ne postoje rascjepi već ozbiljne pukotine, koje bi Radojčičev povratak mogao dodatno da poveća – kaže Tojagić.

To što njega nije bilo neko vrijeme, kako dodaje Tojagić, ne znači ništa jer većina stranaka od prošlih izbora nije ništa ni radila.

Tojagić kaže kako stranke očekuju da par mjeseci prije izbora krenu u neku kampanju i obilazak terena u nadi da su članovi i birači zaboravili šta im je obećano uoči prošlih izbora.

– Tih problema Radojičić nema. I ono što je tada obećao nije ni mogao da ispuni jer ga nije bilo u politici. Opet, veliki je broj ljudi kojima je pomogao i koji će se vjerovatno toga i sjetiti kada budu uzeli olovku u oktobru – zaključuje Tojagić.

Politička analitičarka Tanja Topić ističe za Srpskainfo da je, kada jednom izađete iz politike, vrlo teško ponovo se vratiti u taj svijet.

– Međutim, istraživanja govore da je Radojičić u dijelu javnosti i dalje vrlo dobro percipiran i prihvaćen. Mislim da je, takođe, u SNSD ostao dio ljudi koji će svoju podršku dati Radojičiću. E sad, u kojoj mjeri i u kom stepenu, to je vrlo teško odgovoriti – kaže Topićeva.

Ona smatra da je jedan od ključnih faktora koji će uticati na to krug ljudi sa kojim će se pojaviti na političkoj sceni, tačnije, kakvu reputaciju imaju, iz kojeg miljea dolaze i sa kojim kapacitetima raspolažu.

S druge strane, ističe Topićeva, biće važna i ieološka profilisanost tog pokreta ili partije koju Radojičić osnuje.

– Mada, kod nas znamo da ideološka profilacija uopšte ne postoji. Kod nas je primaran interes, kako lični, tako i partijski. To je nešto što određuje samu politčku scenu. Međutim, sasvim je sigurno da je Radojičić uzburkao vodu – napominje Topićeva.

Ona je uvjerena da će Radojičić sigurno moći ostvariti određeni politički rezultat, kao i da će jedan dio članstva SNSD krenuti za njim.

– Ove sve reakcije koje relativizuju Radojičićev povratak u politiku, zapravo govore i o jednoj vrsti nervoze i straha, kao i nemogućnosti procjene koliko on može svima njima zajedno zamutiti vodu – poručuje Topićeva.
Srpskainfo

Related Topics:

Politika

ZAHAROVA ZABRINULA BOŠNJAKE! Pozabavićemo se pitanjem BiH i Kosmeta

Potrparol Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova, izjavila je da će se Rusija, tokom svog mandata, pozabaviti situacijom na Bliskom istoku, ali i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

Rusija je, 1. oktobra, preuzela jednomjesečno predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN. – Prema Povelji UN, ona snosi primarnu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i bezbjednosti – podsjetila je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova na brifingu za novinare.

Ona je navela da će se tokom oktobra održati dva ključna događaja.

Prvi je otvorena debata o situaciji na Bliskom istoku, na kojoj će, između ostalog, biti razmotreno i palestinsko pitanje, a koja će se održati 23. oktobra, dok je drugi otvorena debata na temu “Ujedinjene nacije: Pogled u budućnost”, koja će biti održana 24. oktobra.

Zaharova je istakla da će se tokom svog mandata pozabaviti i pitanjem Bosne i Hercegovine, kao i Kosova i Metohije.

– U okviru mandata planirani su sastanci o Bosni i Hercegovini, Haitiju, Јemenu, Kolumbiji, Libanu, Libiji, regionu Velikih jezera, Siriji, Somaliji, Centralnoafričkoj Republici, regulisanju situacije na Kosovu i Metohiji, saradnji UN i Afričke unije, kao i o temi “Žene, mir i bezbjednost” – navela je ona novinarima.

Zaharova je dodala da je planirano produženje mandata Misije UN na Kosovu i Metohiji, Misije podrške UN u Libiji, sprovođenje referenduma u ​​Zapadnoj Sahari i operacije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

RT Balkan

Nastavi čitati

Politika

ŠKOLA JE NEBITNA! Poljoprivredni inženjer u vrhu Elektro-Bijeljine

Vjerovali ili ne za v.d. izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro- Bijeljini nedavno je imanovan Đoko Vasić, diplomirani inženjer poljopriovrede. Sa te funkcije prethodno je razriješen mašinski inženjer Stevan Sandić, koji je navodno podnio ostavku.

Statutom preduzeća na mjesto izvršnog direktora Sektora za mjerenje i odnose sa korisnicima u Elektro-Bijeljini regulisano je da to budu stručna lica sa završenim Mašinskim ili Elektrotehničkim fakultetom.

Međutim, kada SNSD kadrira nije potrebna struka nego podobnost i poslušnost gazdama.

Tako je i u ovom slučaju, jer Sandić i Vasić dolaze iz Lopara i to, kako saznajemo iz Opštinskog odbora SNSD-a.

Sandić nije izgubio samo direktorsku funkciju, nego i šefa lokalnog SNSD u Loparama.

Đoko Vasić je postao i predsjednik OO SNSD-a u Loparama, pa se otuda može i posmatrati negova funkcija u vrhu Elektro-Bijeljine

A šta poljoprivredni inženjer zna o struji i kakva će njegova uloga biti, zaključite sami?!

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRAJINA ĆE BITI OTROVANA? Trgovska gora pripremljena za nuklearni otpad

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru. U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za finansiranje razgradnje NEK, piše Hina.

Kako prenosi N1 pisanje Hine, projekt uklanjanja građevina iz bivše kasarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište.

Fond za finansiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvataju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje putne infrastrukture unutar same lokacije.

Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.

Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.

Hrvatska ima obavezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, nauci, vojnoj i javnoj upotrebi.

Takođe mora zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, u skaldu sa obavezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenačke vlade.

Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša kasarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine fudbalskog igrališta, na površini od 6.000 kvadratnih metara.

Čerkezovac je na teritoriju Opštine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.

Područje je izolovano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.

“Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerovatnoće potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Takođe, ima dobru prilaznu cestu”, rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.

Fond je krajem maja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirane mašine spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom – barijerom koja sprečava širenje radionuklida u okolinu. Potom će mašine zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.

(N1)

Nastavi čitati

Aktuelno