Connect with us

Društvo

Hoće li se poslanici PREDOMISLITI oko zabrane pušenja u zatvorenom?

Da li će se poslanici predomisliti u vezi sa zabranom pušenja u zatvorenom? Ovo je suštinsko pitanje koje svoj epilog treba da dobije na jednoj od narednih sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, a nakon što je Ana Trišić Babić, vršilac dužnosti predsjednika Republike Srpske, 21. januara 2026. odbila da potpiše ukaz o proglašenju zakona kojim se uvodi navedena zabrana te ga je vratila u Narodnu skupštinu Republike Srpske, gdje će se o njemu poslanici ponovo izjašnjavati.

Šta se dešava sa zabranom pušenja u zatvorenom u RS
Zakon o zabrani pušenja u zatvorenom vraćen je u NS RS nakon što je 21. januara 2026. Ana Trišić Babić odbila da potpiše ukaz.
Poslanici će se ponovo izjasniti na jednoj od narednih sjednica, bez rasprave – samo “za” ili “protiv”.
Ako zakon ponovo dobije podršku, predsjednik RS bi po Ustavu morao da ga potpiše, a potom bi se išlo u izmjene i dopune.
Ključne zamjerke su “drakonske” kazne i pitanje posebnih prostorija za pušače (posebno u ugostiteljstvu).
Dva scenarija
Činjenica je da je zakon vraćen ka tome da on sada neće biti usvojen, te da će se ići na doradu ili potpuno novi tekst, kažu za “Nezavisne novine” odlično upućeni u ovu problematiku.

Međutim, postoji i drugi scenario, a to je da zakon ponovo dobije podršku poslanika, a onda bi u tom slučaju predsjednik Republike Srpske morao po Ustavu Republike Srpske da ga potpiše.

Ako bi se to desilo, naša saznanja govore da bi se onda odmah krenulo u izmjene i dopune tog zakona ili pravilnika u sklopu njega, kako bi se ispravili nedostaci.

Nema rasprave u NS RS
U Narodnu skupštinu RS nije dostavljeno obrazloženje zašto je Ana Trišić Babić vratila u skupštinsku proceduru zakon o zabrani pušenja u zatvorenom, a kako pojašnjavaju iz ove institucije – to i nije obavezno.

“Zakon će biti razmatran vjerovatno na narednoj redovnoj sjednici, ne na ovoj koja se nastavlja ove sedmice”, ističu iz NS RS.

Nadalje, pojašnjavaju da o zakonu tada neće biti rasprave, već će se poslanici samo izjasniti o tome da li su za ili protiv da se zakon usvoji.

“Ako se bude protiv ide se u novu proceduru, što je vjerovatno od nacrta pa nadalje. Ako bude usvojen, ide na potpis, odnosno ukaz o proglašenju, a onda se kasnije mijenja kroz izmjene zakona”, pojašnjava naš izvor.

Zašto je zakon povučen?
Odbijanje potpisa na ukaz o proglašenju zakona Ana Trišić Babić pravdala je riječima da su kaznene odredbe koje su njime predviđene bile “prestroge i nesrazmjerne fazi u kojoj se zakon uvodi” te da je cilj da se kroz dodatne konsultacije dođe do kompletnijeg i sveobuhvatnijeg rješenja koje će obezbijediti punu zaštitu nepušača.

“Razgovarali smo o tome da se nakon usvajanja zakona počne sa pripremama za izmjene i dopune zakona u dijelu kaznene politike”, poručila je Trišić Babićeva nakon sastanka sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenom Šeranićem.

Sudeći po ovoj izjavi realniji je gorepomenuti scenario dva, a to je da zakon ponovo bude usvojen kao što je bio 24. decembra 2025. pa da se odmah ide u izmjene i dopune.

Drakonske kazne
Kad već pominjemo kazne, one su u ovom zakonu drakonske pa je tako predviđeno da se kaznom od 1.000 do 2.000 KM kazni fizičko lice ako puši duvan, duvanske i ostale proizvode za pušenje u zatvorenom javnom prostoru, a da se pravno lice kazni od 3.000 do 6.000 KM.

Ostali problemi
No, suština problema nije bila samo u kaznenim odredbama.

Javnost, ali i pojedini poslanici bili su nezadovoljni činjenicom što se zakonom ne predviđaju posebne prostorije za pušače u ustanovama, zgradama, a pogotovo u ugostiteljskim objektima, što je izričito odbijeno, uprkos brojnim amandmanima po tom pitanju. Iako je zakonom definisano da će ministar zdravlja i socijalne zaštite donijeti pravilnik o uslovima koji se odnose na prostorije namijenjene za pušenje i prostor u kojem je dozvoljeno pušenje, nezadovoljstvo je bilo ogromno, ali nije urodilo plodom.

Ministarstvo nije dorađivalo ništa
Da li je bilo šta od navedenih nedostataka uzeto ili će biti uzeto u obzir pitanja su kojima se nije bavilo Ministarstvo zdravlja. Kako nezvanično saznajemo, njima nije dostavljen nikakav zahtjev za doradu spornog zakona.

“Po proceduri i ne treba da dobijemo. Skupština postupa po tome, ne mi. Da li se sada djeluje amandmanima ili ne, nismo sigurni. Ali što se tiče Ministarstva kao obrađivača mi tu nemamo šta raditi. Onaj dio u saopštenju gdje se reklo da se ide u dodatne konsultacije – to je, u suštini, onaj razgovor predsjednice i ministra Šeranića. Najširi mogući opseg koji se tiče konsultacija po tom zakonu je prošao, i u nacrtu, javnoj raspravi, prijedlogu, čitavu je proceduru prošao od onoga što je Ministarstvo imalo kao obavezu kao obrađivač. Ovo je sada nešto što radi predsjednik Republike Srpske, da traži nova objašnjenja, na šta ima pravo”, kaže izvor “Nezavisnih” iz Ministarstva zdravlja.

Vučinić: Poslanici da odbiju zakon
Đorđe Vučinić, poslanik u Klubu Za pravdu i red u NS RS, i koji je od početka protiv ovog zakona, očekuje da poslanici promijene svoje mišljenje i odbiju da ga usvoje i drugi put.

“Po dosadašnjoj praksi svi zakoni koje vrati predsjednik Republike Srpske budu odbačeni od strane Skupštine. Drago mi je što je javni pritisak urodio plodom. Zakon ima više manjkavosti i diskriminatoran je. Ovo je pobjeda jer se pokazalo da nije sve savršeno kako su oni prikazali, nisu u pitanju samo ugostiteljski objekti, već sigurno ima sedam-osam razloga zašto bi zakon, mislim, pao i na Ustavnom sudu RS”, rekao je Vučinić za “Nezavisne”.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nakon hladnog jutra, moguća slaba kiša

U Republici Srpskoj i FBiH će, nakon vedrog i hladnog jutra, biti pretežno sunčano vrijeme.

Ujutru će na jugozapadu i u višim predjelima biti slabog mraza, a oko rijeka i po kotlinama prolazne magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana će na istoku doći do naoblačenja, mjestimično je moguća vrlo slaba kiša, dok će uveče u većini krajeva biti pretežno oblačno, ali bez padavina.

Duvaće slab, promjenljiv ili vjetar sjevernih smjerova, a u Hercegovini tokom jutra umjerena do pojačana bura.

Minimalna temperatura vazduha biće od minus jedan do pet, na jugu do osam stepeni, u višim predjelima od minus tri, a maksimalna od 15 na istoku do 22 na sjeveru i zapadu, u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

STRUJA U BIH PREJEFTINA? Stručnjak poručuje: “Poskupljenje neminovno”

Električna energija u BiH moraće poskupjeti kako bi se obezbijedio novac za održavanje i modernizaciju elektroenergetskog sistema, smatra Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, koji upozorava da država istovremeno mora zaštititi građane koji ne mogu podnijeti veće račune.

Prema njegovim riječima, elektroenergetski sektor suočava se s ozbiljnim problemima, od nedovoljnih ulaganja u mrežu do sve većeg broja solarnih i vjetroelektrana, čiju proizvodnju postojeća infrastruktura neće moći neograničeno prihvatati.

Posebno upozorava da su za modernizaciju distributivne mreže u naredne tri godine potrebne oko tri milijarde KM.

Zašto Bajramović smatra da struja mora poskupjeti?

Bajramović je u razgovoru za BHRT ocijenio da je cijena električne energije za domaćinstva i dalje preniska u odnosu na troškove proizvodnje, nabavke i prenosa.

“Cijena električne energije za javnu potrošnju i dalje je preniska”, rekao je Bajramović.

Smatra da sadašnji način formiranja cijena ne obezbjeđuje dovoljno novca za održavanje postojeće infrastrukture, a posebno ne za ulaganja koja će biti potrebna u narednim godinama.

“Po meni je to neminovnost”, rekao je govoreći o korekciji cijena električne energije.

Ipak, naglašava da poskupljenje ne smije pasti na teret građana koji već teško plaćaju račune.

“Nadležna ministarstva i vlade moraju voditi računa o tome da zaštite ugrožene kupce, između ostalog i kroz određene sisteme beneficija”, poručio je.

Njegove izjave predstavljaju stručnu procjenu, a ne najavu konkretne odluke nadležnih institucija o novim cijenama struje.

Za elektroenergetsku mrežu potrebne tri milijarde KM

Jedan od najvećih problema jeste stanje prenosne i distributivne mreže.

Prema procjenama koje je iznio Bajramović, u naredne četiri godine BiH bi godišnje mogla dobijati između 500 i 600 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

Međutim, pitanje je može li postojeća mreža prihvatiti toliku proizvodnju.

“Mislim da elektroenergetska mreža, ni prenosna ni distributivna, nisu u potpunosti spremne da prihvate te nove količine”, upozorio je Bajramović.

Na mrežu je već priključeno oko 1.600 megavata varijabilnih obnovljivih izvora, dok su, prema njegovim riječima, granične vrijednosti prenosne mreže približno 2.000 megavata.

To znači da bi dalji rast proizvodnje iz solarnih i vjetroelektrana mogao predstavljati ozbiljan izazov ukoliko se na vrijeme ne izgrade novi kapaciteti za prenos i distribuciju električne energije.

Za modernizaciju distributivne mreže, prema procjenama koje je naveo, u naredne tri godine potrebno je oko tri milijarde KM.

BiH više nije siguran izvoznik struje

Bajramović upozorava i na promjene u proizvodnji električne energije.

Bosna i Hercegovina, koja je godinama imala značajnu ulogu izvoznika, sada se suočava s periodima u kojima domaće elektroprivrede moraju uvoziti struju.

Kao jedan od uzroka navodi izostanak odgovarajuće razvojne politike, ali i probleme u rudnicima i proizvodnji uglja.

Smatra da je potrebno realnije uskladiti cijene uglja i električne energije s troškovima proizvodnje, uz zaštitu položaja rudara.

Istovremeno, ulaganja ne mogu biti usmjerena samo na nove elektrane.

Potrebni su novi dalekovodi, modernizacija distributivnih sistema, baterijska skladišta energije i tehnologije koje će omogućiti stabilno snabdijevanje i kada proizvodnja iz obnovljivih izvora varira.

Nedostaje i radnika

Pored novca i infrastrukture, sve veći problem predstavlja nedostatak stručnog kadra.

“Mislim da stručne snage, inženjera, tehničara i majstora, imamo sve manje i da i s tim možemo doći u problem u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bajramović.

Dodatni pritisak na elektroenergetski sektor donose evropska pravila o emisijama ugljen-dioksida, uključujući mehanizam CBAM, koji utiče na uslove plasmana određenih proizvoda na tržište Evropske unije.

Dugoročno, BiH će morati da smanjuje oslanjanje na termoelektrane i razvija zamjenske proizvodne kapacitete, ali Bajramović upozorava da se takva promjena mora planirati zajedno s razvojem mreže.

Šta će biti ako se ulaganja nastave odgađati?

O izazovima energetskog sektora biće riječi i na petom savjetovanju BH Komiteta CIGRE u Mostaru, na kojem je najavljeno oko 80 stručnih radova i više od 300 učesnika.

Među temama su obnovljivi izvori energije, pametne mreže, baterijski sistemi i energetska tranzicija.

Bajramović smatra da BiH ima stručni i razvojni potencijal za modernizaciju, ali da je neophodno da nadležni konačno počnu s ulaganjima.

“Mislim da Bosna i Hercegovina ima kapacitet, samo treba krenuti u pravcu razvoja koji su stručnjaci postavili”, zaključio je.

Nastavi čitati

Društvo

TRAŽI SE PRIVREMENO RJEŠENJE ZA VOZAČE IZ BIH: Da li će Slovenija uvesti vize po uzoru na Hrvatsku?

Slovenija smatra da pitanje boravka profesionalnih vozača iz BiH u šengenskom prostoru treba da se rješava na nivou EU, rečeno je na sastanku predsjednika Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravka Marinkovića i slovenačkog ambasadora Damijana Sedara.

Marinković i Sedar razgovarali su u Sarajevu o problematici primjene pravila kojima se boravak profesionalnih vozača u šengenskom prostoru ograničava na 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana, te o posljedicama ovog ograničenja po međunarodni transport i spoljnotrgovinsko poslovanje.

U fokusu razgovora bili su izazovi s kojima se suočavaju prevoznici, ali i šire posljedice po izvoznike, uvoznike i kompanije čije poslovanje zavisi od redovne i pravovremene isporuke robe, saopšteno je iz Komore.

Na sastanku je istaknuto da se Slovenija nalazi među pet najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH, zbog čega je nesmetano odvijanje transporta od zajedničkog interesa.

Naglašeno je da bi rješavanje ovog pitanja donijelo obostranu korist, budući da ograničenja s kojima se suočavaju domaći prevoznici utiču i na slovenačke kompanije povezane sa tržištem BiH kroz trgovinu, proizvodnju i lance snabdijevanja.

Ukazano je da ova problematika prevazilazi okvire transportnog sektora i utiče na poštovanje ugovorenih rokova, troškove poslovanja i konkurentnost privrede obje zemlje.

Marinković i direktor Sektora za transport i komunikacije pri Spoljnotrgovinskoj komori Zijad Sinanović naglasili su potrebu da bude uvažena specifičnost posla profesionalnih vozača, čiji je boravak u šengenskom prostoru vezan za obavljanje međunarodnih transportnih operacija.

Cilj sastanka bio je da se, uz nastavak aktivnosti na uspostavljanju trajnog i usklađenog evropskog rješenja, sagledaju i mogućnosti koje bi u međuvremenu olakšale poslovanje prevoznika i privrednika obje zemlje, po uzoru na Hrvatsku.

Hrvatska je omogućila izdavanje dugotrajnih viza tipa D profesionalnim vozačima u međunarodnom prevozu, radi regulisanja njihovog dužeg boravka na svojoj teritoriji.

Nastavi čitati

Aktuelno