Connect with us

Društvo

Zabrana pušenja u kafićima ugasiće 50 % UGOSTITELJA! CIGARETE SU PROBLEM, A ALKOHOL I KOCKA NISU?

Prijedlog Zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duvanskih i ostalih proizvoda za pušenje, koji će se naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske 16. decembra, donosi najrigoroznije mjere do sada – potpunu zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima.

Dok vlast poručuje da je cilj zaštita zdravlja stanovništva, dio javnosti ističe da je upravo izbor prioriteta najveći problem. Jer, pušenje se proglašava gotovo najvećim društvenim zlom, dok se alkohol i kockarski aparati, koji bukvalno stoje u svakom drugom kafiću, i dalje tolerišu bez ikakvih ograničenja.

Od skupih izdvojenih prostorija – do potpune zabrane

Prvobitni nacrt zakona predviđao je posebne, zatvorene prostorije za pušače uz skupu ventilaciju. Međutim, ugostitelji su tokom javne rasprave jasno poručili da je to neizvodivo i preskupo za sektor koji se već dugo bori za opstanak.

Umjesto toga, predložili su – i prihvaćeno je – potpuno ukidanje pušenja unutar objekata.

„Izuzeci su komplikovani, finansijski zahtjevni i ne donose suštinsku zaštitu zdravlja. Spremni smo prihvatiti potpunu zabranu, čak i po cijenu nižih prihoda, jer je zdravlje gostiju na prvom mjestu.“ – poručili su iz HORECA-e.

Ministarstvo zdravlja: Obaveza je zaštititi građane

U obrazloženju zakona navodi se da je cilj poboljšanje zdravlja stanovništva, podizanje svijesti o štetnosti pušenja i stvaranje okruženja bez duvanskog dima:

„Pravo svakog građanina je da živi i radi u okolini bez duvanskog dima. Odgovornost zakonodavca je da eliminiše sve oblike štetnog djelovanja duvanskog proizvoda.“

Međutim – šta je sa alkoholom i kockom?

Ovo je tačka koja je izazvala najveće reakcije. Građani s pravom postavljaju pitanje:

Zašto je cigareta problem, ali je potpuno normalno točiti litrE alkohola svakog dana u svakom lokalu?
Zašto je zabranjeno zapaliti cigaretu, ali nije zabranjeno staviti aparat za kockanje u pola kafana u RS?

Jer upravo ove dvije pojave – alkohol i kockanje – stvaraju društvene posljedice neuporedivo veće od pušenja u zatvorenom prostoru:

  • porodično nasilje

  • socijalni i finansijski kolaps porodica

  • zavisnost

  • dugovi i kriminal

  • zdravstveni troškovi višestruko veći

Ali – nikakav zakon o njihovoj zabrani nije ni na vidiku.

Zbog toga mnogi zaključuju da se zabrana pušenja donosi selektivno, dok se mnogo opasniji poroci prećutno podstiču, jer donose ogroman profit.

Građani: „Ako je pušenje problem, onda zabranite sve što šteti, a ne samo cigarete“

Primjedbe građana su oštre:

  • „Neka nama cigarete smetaju, a droga, nasilje, kocka i alkohol nikad neće dočekati kazne kao najteža krivična djela.“

  • „Aparat za kocku u svakom drugom kafiću je OK? Alkohol OK? Ovo je diskriminacija.“

  • „Udarate samo na ono što je najlakše zabraniti – a najveći problemi ostaju netaknuti.“

Mnogi upozoravaju da bi ovakav zakon mogao zatvoriti i do 50% ugostiteljskih objekata.

Predlog kompromisa: Neka ugostitelj sam izabere tip objekta

Sve je više glasova koji podržavaju ideju da se ugostiteljima ostavi mogućnost da sami odluče:

  • da li će biti pušački ili nepušački objekat

  • da to bude jasno označeno na ulazu

  • i da građani sami biraju gdje žele da idu

„Kafići nisu obaveza. Ali izbor treba postojati – i za vlasnike, i za goste.“

Zakon o zabrani pušenja predstavljen je kao briga za zdravlje građana. Međutim, teško je izbjeći utisak da se napada samo jedan porok, dok se drugi – alkohol i kockanje posebno jer je dostupno maloljetnicima, koji razaraju porodice i zajednice – ostavljaju netaknuti.

Ako se već uvodi red, onda bi trebalo uvesti potpun i dosljedan red, a ne selektivno kažnjavati ono što je najlakše, dok se najveći problemi guraju pod tepih.

Ostaje da se vidi hoće li 16. decembra RS zaista postati potpuno „nepušačka zona“ – ili će ugostiteljstvo doživjeti najveći udar u posljednjoj deceniji.

Banjaluka24

Related Topics:

Društvo

MASOVNA PRODAJA DRŽAVNIH OBVEZNICA: Šta sprema IRB Republike Srpske?

Investiciono – razvojna banka (IRB) Republike Srpske pokrenula je intenzivan ciklus prodaje državnih obveznica vrijednih gotovo 30 miliona marka.

IRB od aprila 2023. nije prodavao obveznice koje je emitovala Republika Srpska, da bi sada, za nešto više od mjesec dana objavio četiri oglasa u kojem nudi 29.290 ovih dužničkih hartija od vrijednosti.

Tako je 30. aprila oglasio prodaju 15.000 obveznica iz 52. emisije na koje je kamata bila šest odsto, a koje na naplatu dospijevaju u oktobru 2029. godine.

Ubrzo zatim, 5. maja na prodaju su ponuđene obveznice iz 30 emisije, njih 3.790.

Kamata na ove obveznice je četiri odsto a rok dospijeća im je jul naredne godine.

Krajem maja uprava banke oglašava prodaju 2.470 obveznica, vrijednih 2,47 miliona KM iz 47. emisije.

Tom emisijom se Vlada Republike Srpske zadužila za nepunih 40 miliona maraka i kamatu od šest odsto.

Posljednju ponudu IRB je objavio jutros.

Riječ je o paketu obveznica iz 47, 52. i 53. emisije koje dospijevaju 2029. godine sa kamatom od takođe šest odsto.

Podsjećamo, IRB je nedavno najavio da od 1. juna kreće sa direktnim plasmanima kredita, a proširena je kategorija korisnika kao i maksimalni iznosi za kupovinu prve stambene jedinice.

capital.ba

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE DIVLJAJU, VLAST ĆUTI: Koliko košta život u Republici Srpskoj?

Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak. Kada to pomnožimo sa četiri člana porodice, dolazimo do cifre od preko 650 KM mjesečno – samo za jedan jutarnji obrok u pekari.

A šta je sa svim ostalim obrocima i osnovnim životnim namirnicama bez kojih se ne može?

Ovo je realnost sa kojom se svakodnevno suočavaju građani Republike Srpske, dok prebiraju po novčanicima pokušavajući da prežive od prvog do prvog u mjesecu.

Svaki odlazak u market je novi šok

Dovoljno je da prošetate između rafova u bilo kojoj prodavnici da biste shvatili koliko je novca potrebno za najosnovnije potrebe. Prema trenutnom stanju, cijene izgledaju ovako:

Mlijeko (1 litar): 2,60 KM

Pavlaka (300 grama): 2,80 KM

Krem sir (200 grama): 4,00 KM

Pileća salama: 4,30 KM

Kilogram pilećeg filea: 13,00 KM

Banane (1 kilogram): 3,00 KM

Slana kašica za bebu: 3,40 KM

Slatka (voćna) kašica za bebu: oko 2,40 KM

Sir (300 grama): 5,80 KM

Kafa (200 grama): 7,20 KM

Ulje (1 litar): 3,54 KM

Brašno (10 kilograma): 12,00 KM

Kada se ovaj spisak stavi na papir, jasno je da za jednu sasvim običnu nabavku, koja uključuje tek osnovno meso poput piletine čija je cijena dostigla 13 – 15 KM po kilogramu, građani moraju izdvojiti pozamašnu svotu novca.

Borba za goli opstanak

Uzmimo u obzir prosječnu četveročlanu porodicu. Djeci su svakodnevno potrebni mlijeko, voće, užine za školu (ili hrana za bebe), dok su brašno, ulje, kafa, sir i meso redovni artikli u svakom domaćinstvu.

Ako porodica za skroman doručak i večeru (mlijeko, salama, sir, pavlaka, hljeb) potroši samo 15 KM dnevno, to je 450 KM mjesečno.

Ako za ručak (uz piletinu od 13 KM po kilogramu, plus povrće i ulje) izdvoje u prosjeku 25 do 30 KM dnevno, to je dodatnih 750 do 900 KM mjesečno.

Dodajte na to kafu, voće, sredstva za higijenu i svakodnevne potrebe za najmlađe (gdje samo jedna slana kašica košta 3,40 KM, a slatka oko 2,40 KM).

Brzom računicom dolazimo do zaključka da je jednoj prosječnoj četveročlanoj porodici potrebno između 1.300 i 1.600 KM mjesečno isključivo za hranu i osnovne namirnice.

Kada se u obzir uzme porodica u kojoj, na primjer, jedan roditelj radi sa srednjom spremom za minimalac, a drugi je nezaposlen ili takođe na minimalcu, oni su u konstantnom i dubokom minusu.

Čak i sa dvije minimalne plate sa srednjom spremom, što ukupno iznosi 2.200 KM, porodici nakon kupovine hrane ostane svega nekoliko stotina maraka. A gdje su troškovi stanovanja, struja, voda, grijanje, odjeća, obuća, lijekovi, oprema za školu ili prevoz?

Vlast zamajava narod

I dok se javni prostor svakodnevno zatrpava “visokom politikom”, nacionalnim temama, prepucavanjima i raspravama koje nemaju apsolutno nikakve veze sa stvarnim životom običnog čovjeka, građani se tiho guše pod teretom poskupljenja.

Narod se svjesno zamajava apstraktnim političkim krizama kako se ne bi vidjelo sa čim se zapravo suočava svaki građanin u Republici Srpskoj čim kroči u prodavnicu.

Ovo su životna pitanja o kojima bi trebalo da se priča svakoga dana. I ne samo da se priča, već da se hitno i ozbiljno pristupi rješavanju problema, ublažavanju ove ekonomske krize i konkretnoj zaštiti stanovništva – jer to je upravo ono za šta je narod ove političare i birao.

Vlast ćuti dok cijene divljaju. Umjesto sistemskih rješenja, ograničavanja marži na osnovne životne namirnice i adekvatnih subvencija koje bi zaštitile standard građana, prepušteni smo sami sebi i slobodnom tržištu koje odavno ne poznaje milost.

Kada je dosta?

Pitanje koje se sada glasno postavlja jeste – kada je dosta? Ima li kraja ovim svakodnevnim poskupljenjima i, još važnije, ima li kraja strpljenju građana?

Hoće li narod i dalje ćutke stezati kaiš, ili će konačno preuzeti rješavanje ovih egzistencijalnih problema u svoje ruke? Građani imaju izbor.

Mogu na više načina, kroz javni pritisak i građanski aktivizam, već danas zatražiti jasnu odgovornost onih koje su izabrali.

Ili će, s druge strane, i dalje čekati izbore, pa taj ključni potez za promjene povući sami, tamo gdje političare jedino i boli – olovkom na glasačkom listiću.

Vrijeme je za buđenje, jer puko preživljavanje više ne može i ne smije biti jedini cilj.

Nastavi čitati

Društvo

ADMINISTRATIVNI KOLAPS? Izdavanje viza i dozvola za boravak zaustavljeno u BiH

Tehnički problemi sa softverom za obradu biometrijskih podataka koji su se pojavili u prethodne tri sedmice izazvali su probleme sa zahtjevima za izdavanje viza i boravka stranim državljanima u BiH.

Sistem je djelimično pao zbog čega mnogim stranim državljanima, BiH nije mogla izdati odgovarajuće dokumente za boravak.

O svemu se oglasilo Ministarstvo bezbjednosti BiH koje ističe da su problem identifikovali i da bi trebao biti brzo uklonjen, piše Klix.

– Obavještavamo javnost da je identifikovan problem u radu softvera za obradu biometrijskih podataka. Nadležne službe Ministarstva bezbjednosti BiH, u saradnji sa međunarodnim partnerima i Delegacijom Evropske unije u BiH, intenzivno rade na otklanjanju uočenog problema kako bi se sistem što prije vratio u punu funkcionalnost – kazali su.

Iz ministarstva nisu precizirali kada bi problem mogao biti riješen.

– Prema trenutnim procjenama, očekuje se da će poteškoće biti otklonjene u najkraćem mogućem roku, nakon čega će se nesmetano nastaviti proces uzimanja i obrade biometrijskih podataka u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine – naveli su.

Ministarstvo bezbjednosti BiH će, kako navode, javnost blagovremeno informisati o svim relevantnim informacijama i nastavku procesa uzimanja i obrade biometrijskih podataka.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno