Connect with us

Politika

Hoće li sudovi u Srpskoj primjenjivati odluke koje SKUPŠTINA NE PRIZNAJE?

Nakon što je Ustavni sud BiH na posljednjoj sjednici osporio pojedine zakone i akte koje je donosila Republika Srpska, ključno je pitanje da li će i ko će poštovati te odluke Ustavnog suda BiH, što je uvod u “pravnu anarhiju”.

U Narodnoj skupštini Republike Srpske rekli su nam da poštuju Ustav Republike Srpske pa samim tim i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, te da se od trenutka stupanja na snagu tog zakona, odluke Ustavnog suda BiH ne primjenjuju na teritoriji Republike Srpske, niti im se šalju odgovori na zahtjeve podnesene Ustavnom sudu BiH.

“Zakon propisuje da se odluka, kojom su Pravila Ustavnog suda BiH izmjenjena i odluke Ustavnog suda BiH donesene nakon izmjena Pravila Ustavnog suda BiH, neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji Republike Srpske, dok Parlamentarna skupština BiH ne donese Zakon o Ustavnom sudu BiH”, rekli su nam u Narodnoj skupštini Republike Srpske dodajući da su lica koja su dužna da postupaju po odredbama ovog zakona izuzeta od krivične odgovornosti propisane krivičnim zakonodavstvom u BiH.

Podsjećanja radi, na posljednjoj sjednici, Ustavni sud BiH odlučio je da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti. Ova odluka donesena je po zahtjevu Denisa Bećirovića i Željka Komšića, članova Predsjedništva BiH. Tom prilikom, Ustavni sud BiH odlučio je i da pojedine odredbe Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme u Republici Srpskoj nisu u skladu sa Ustavom BiH, a donio je privremenu mjeru i obustavio primjenu Odluke o načinu i uslovima prodaje nekretnina u vlasništvu Republike Srpske koje se nalaze u okviru posebnog područja Jahorina.

Narodna skupština Republike Srpske krajem juna usvojila je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, međutim samo nekoliko dana kasnije Kristijan Šmit taj zakon stavio je van snage i to prije nego što je on stupio na snagu.

Tada, Šmit je poništio i izmjene Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske, u javnosti poznat kao zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika. Kasnije, Milorad Dodik, predsjednik RS, je, uprkos ovoj odluci Šmita, donio ukaz i proglasio oba ova zakona, a Miloš Lukić, v.d direktora “Službenog glasnika Republike Srpske” objavio ih je u “Službenog glasniku RS”, zbog čega je Tužilaštvo BiH protiv njih dvojice podiglo optužnicu koju je kasnije Sud BiH potvrdio i trenutno je u toku suđenje.

Dakle, u suštini, u Republici Srpskoj na snazi je Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske, iako je njega poništo Šmit, međutim, suština problema je u sudovima koji i pored objavljenog zakona u “Službenom glasniku Republike Srpske” primjenjuju odluke Ustavnog suda BiH koje nisu objavljenje u “Službenom glasniku Republike Srpske”.

To se moglo vidjeti u postupku protiv Muharema Štulanovića, profesora na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. On je Republiku Srpsku nazvao genocidnom tvorevinom, a njeno proglašenje 9. januara “okoćenjem”.

Optužnica protiv Štulanovića podignuta je na osnovu Krivičnog zakona Republike Srpske koji se odnosi na povredu ugleda Republike Srpske i njenih naroda. Taj član Krivičnog zakona Republike Srpske u januaru je od strane Ustavnog suda BiH proglašen neustavnim i Siniša Marković, sudija Okružnog suda u Banjaluci, “priznao” je odluku Ustavnog suda BiH uprkos Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji Republike Srpske i optuženog Štulanovića oslobodio optužbe.

“Pošto je nadležnost u vezi sa VSTS-om Sporazumom o prenošenju određenih odgovornosti entiteta kroz osnivanje VSTS BiH prenesena 2004. godine na nivo BiH pod pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika i pošto je Republika Srpska izgubila uticaj u toj sferi, teško je očekivati da će sudovi u Republici Srpskoj implementirati Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH. Jedino rješenje za ovaj problem je povratak nadležnosti u ovom segmentu na nivo Republike Srpske i formiranje visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske. Na ovaj način Republika Srpska bi vratila uticaj na svoje sudije i tužioce i ne bi se dešavale situacije kao što je slučaj sa sudijom Markovićem”, rekao je za “Nezavisne novine” Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Politika

KRESOJEVIĆ: Izvinjavamo se Savi Miniću što smo mu završili karijeru!

Napisao je ovo na društvenim mrežama narodni poslanik PDP-a i član PSS-a, Bojan Kresojević koji je objavio video isječak iz gostovanja na RTRS-u u kojem kaže da Republika Srpska jedina ima Vladu koja zarađuje na građanima u uslovima krize.

-Prihodi od PDV-a rastu 20 feninga po litri zbog povećanja cijene goriva, a povrat akcize iznosi samo 10 feninga. Najjeftinije gorivo je ono što funkcioneri sipaju u službene automobile, jer ga ne plaćaju iz svog džepa – naveo je Kresojević i dodao:

-Vlada je zakazala, zato je u Republici Srpskoj cijena goriva najveća. Gospodin Elek je pokušao braniti neodbranjivo, a ne zna ni koliko iznosi akciza po litri goriva. Milioni iz budžeta potrošeni na marketing nisu dovoljni SNSD-u da zaustave da istina izađe na vidjelo – izjavio je Kresojević

Nastavi čitati

Politika

DA NIJE SMIJEŠNO BILO BI TUŽNO! Investitori iz Singapura “isparili”

Ni četiri mjeseca nakon velike najave o izgradnji vjetroparka kod Trebinja čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i po KM – konkretnih informacija nema.

Ko su investitori, gdje je projekat zapeo i zašto izostaju odgovori – pitanja su na koja ni nakon 4 mjeseca nismo dobili jasne odgovore.

Dok nadležni izbjegavaju kamere, opozicija tvrdi – riječ je o još jednoj predizbornoj priči.

Od najave da će investitori iz Singapura graditi vjetroelektranu u Trebinju do danas – gotovo potpuna tišina.

Na dopis koji smo još u decembru uputili na jedini dostupni mejl firme Zodic energy – odgovor nikada nije stigao. Pokušaji da dobijemo konkretnije informacije vodili su nas do Gradske uprave.

U neformalnom razgovoru, načelnica Odjeljenja za prostorno uređenje Amerisa Zavitan Jeftović rekla nam je da niko iz Gradske uprave Trebinje nije imao direktan kontakt sa firmom iz Singapura, već da je posrednik bio Zoran Butulija.

Ipak, pred kamere nije željela – prvo zbog viroze, a mjesec dana kasnije nije ispunila obećanje da će dati izjavu. Pred kamere nije želio ni Zoran Butulija, koji nam je, takođe u neformalnom razgovoru rekao da je u partnerstvu Zhongbo grupe koja je zvanično ranije odustala od projekta i Zodic energy u Banjaluci registrovana firma koja treba da gradi vjetropark u Trebinju. Butulija nas upućuje na Gu Šoućjena, direktora firme registrovane u Banjaluci.

Na naš upit, Šoiućjen nam je odgovorio da se trenutno nalazi u Kini te da će se vratiti u Banjaluku kroz desetak dana kada možemo dobiti odgovore. Nakon toga komunikacija je prekinuta pa ni nakon mjesec dana nemamo povratnu informaciju.

Sve to otvara niz pitanja – ko zapravo stoji iza projekta, kakva je veza između kineskih, singapurskih, ali i indijske firme sličnog naziva Zodiac energy do koje nas je dovela potraga za informacijama o singapurskoj firmi Zodic energy.

Zbog svega onoga što je ostalo nejasno, opozicija izražava ozbiljnu sumnju da će projekat uopšte biti realizovan, upozoravajući da se slične priče često aktiviraju upravo uoči izbora.

‘‘Tu je umiješano i nama jedno poznato ime firma Net invest iz Beograda na čijem je čelu Zoran Butulija, a koja je inače, gle čuda, davala papiur i neku vrstu opravdanja i procjene vrijednosti Komsar enerdžija kad ga je od Serdarova kupovao Luka Petrović i ERS i kad smo izgubili 300 miliona KM.

Čim vidite jedne te iste firme, ista imena, a već smo zbog njih izgubili stotine miliona maraka, ni ovdje ne možete očekivati ništa dobro. Ja bih volio da se naprave te vjetroelektrane i da Trebinje dobija 15 miliona KM godišnjih prihoda i da imamo nove izvore električne energije ali iskustvo nas uči da nijedan projekat ove vlasti za 20 godina korumpirana vlast nije mogla da završi, a pitanje je do kada će narod da podržava korumpiranu vlast iza koje ostaju samo desetine i stotine miliona KM izgubljenih sudskih sporova‘‘, rekao je za našu televiziju Nebojša Vukanović, lider liste Za pravdu i red.

Da je sve u vezi sa projektom vjetroelektrane u Trebinju od samog starta sumnjivo, smatra i Milica Radovanović. Predsjednik Gradskog odbora Srpske demokratske stranke u Trebinju.

‘‘Naše vlasti nama pričaju o milionskim iznosima koje planiraju dati firmi koja maltene ne postoji, mi nemamo nikakve transparentne podatke o njihovom poslovanju. Dakle, kako ste vi u stanju da nekome date milionski posao nekome za koga ne znate da li je uopšte kredibilan i sposoban da ispuni bilo šta od očekivanja koja vi imate.

Naš narod očigledno nije ni zainteresovan, mi brinemo brojne druge brige, kako da preživimo od dana do dana, kako da platimo gorivo, račune za struju i ostalo tako da mi o nekim firmama iz Singapura i milionskim iznosima koje poslove im dodjelujemo uopšte nemamo vremena da se njima bavimo‘‘, smatra Milica Radovanović.

Bez odgovora nadležnih, bez jasnih investitora i sa sve više nelogičnosti – priča o vjetroparku za sada više liči na političko obećanje nego na konkretan projekat

Reklo bi se da je priču o trebinjskom vjetroparku odnio vjetar – ali je izvjesno da će je isti taj vjetar ponovo donijeti prvom prilikom, i to baš u vrijeme predizborne kampanje. A dok se nadležni kriju iza izgovora i izbjegavaju javnost, ostaje stara izreka – ko želi, nađe način, a ko neće, nađe izgovor.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

REVIZORI ANALIZIRALI DODIKOV BUDŽET! Više od 60 miliona KM potrošeno ne može se objasniti gdje?!

Revizori u Republici Srpskoj češljali su između ostalog i finansijsku dokumentaciju Službe predsjednika Republike Srpske za cijelu prošlu godinu. Većinom 2025. godine na funkciji predsjednika Republike Srpske nalazio se Milorad Dodik. Njega je tek 22. oktobra te godine na ovoj funkciji (kao vršilac dužnosti) naslijedila Ana Trišić-Babić.

Smještaj i putovanja

U izvještaju kojeg potpisuje glavna revizorka Božana Trninić navodi se da Služba predsjednika Republike Srpske u kontekstu finansijske revizije za 2025. godinu dobija pozitivnu ocjenu.

Tako ova revizija, kako je navela, nije našla ništa sporno u domenu raspisanih jabavki u ukupnom iznosu od 2,7 miliona KM, iako su čak sklopljena 23 direktna sporazuma.

Riječ je o najnetransparentnijem obliku javnu nabavke.

Služba predsjednika Republike Srpske kojom je veći dio 2025. godine šef bio Dodik, kako se navodi, imala je rashode od 83.709.101 KM. Samo na lična primanja otišlo je skoro pet miliona KM odnosno 4.935.163 КM.

Rashodi po osnovu korištenja roba i usluga iskazani su u iznosu od 66.826.135 КM.

Čine ih rashodi po osnovu zakupa, utroška energije, komunalnih, komunikacionih i transportnih usluga, režijskog materijala, putovanja i sl.

Na putovanja i smještaj otišlo je skoro pola miliona KM, a na korištenje mobilnih telefona u prošloj godini spiskano je 115.158 KM.

Posebno je zanimljiv nalaz revizora koji konstatuje da je “pojeo” najveći dio rashoda odnosno skoro 62 miliona KM.

“Ostali neklasifikovani rashodi iskazani su u iznosu od 61.925.703 КM, a odnose se na rashode za stručno usavršavanje zaposlenih (7.036 КM), rashode za bruto naknade za rad van radnog odnosa (1.005.211 КM), po osnovu reprezentacije (257.672 КM), za poreze, doprinose i neporeske naknade na teret poslodavca (18.048 КM) i ostale nepomenute rashode (60.637.736 КM)”, ističe se u izvještaju.

Pripadnicima MUP-a za osiguranje otišlo 137.955 KM

“Nepomenuti” rashodi od 60.637.736 KM koji čine više od 70 posto od ukupnih rashoda od 83.709.101 KM nisu dalje elaborirani u ovom izvještaju.

Zanimljiva je i struktura naknada za rad određenim saradnicima.

“Rashodi za bruto naknade za rad van radnog odnosa odnose se na senatorski dodatak članovima Senata Republike Srpske (31.880 КM), funkcionalni dodatak savjetnicima koji su angažovani bez zasnivanja radnog odnosa u Službi predsjednika (430.147 КM), rashode za bruto naknade po ugovoru o djelu (405.229 КM) i naknade angažovanim pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za poslove obezbjeđenja predsjednika Republike (137.955 КM)”, istaknuto je u izvještaju.

(Fokus.ba) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno