Connect with us

Društvo

Hoće li vještačka inteligencija DIJELITI OTKAZE U BIH?

Vještačka inteligencija, nedugo nakon što je lansirana, “uselila” se u dio kompanija u BiH, pa već obavlja neke zadatke umjesto radnika, ali za sada niko ne očekuje da će zbog nje poslodavci početi da dijele otkaze zaposlenima.

Jedno od najvažnijih tehnoloških dostignuća našeg doba, prema riječima poslodavaca, primjenjuje se u BiH, primjera radi, u administrativnim poslovima, gdje umjesto ljudi piše mailove, radi prezentacije itd.

Ove tvrdnje potkovane su i podacima institucija koje se bave brojkama, pa je tako Agencija za statistiku BiH saopštila da 6,4 odsto preduzeća u BiH koristi tehnologiju vještačke inteligencije.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kaže da je već razgovarao sa kolegama, te se uvjerio da su zaista preduzeća u Srpskoj već počela da koriste vještačku inteligenciju, ali u skromnom obliku, u smislu pomoćnih administrativnih djelatnosti.

“Još uvijek je to na izuzetno niskom nivou. Da li će se sve više koristiti? Ja sam prilično siguran da hoće, naročito u određenim djelatnostima kao što su administrativne i uslužne, te finansijske usluge. Pritom prvenstveno mislim na IT usluge, gdje će veoma brzo da zavlada korištenje vještačke inteligencije. A sada je kolege s kojim sam komunicirao već značajno koriste u pisanju dopisa, odnosno e-mailova i pravljenju prezentacija”, rekao je Škrebić za “Nezavisne novine”.

Svaka nova tehnologija, podsjeća Škrebić, izaziva bojazan da će ljudi ostajati bez posla, ali on ne vjeruje da će vještačka inteligencija napraviti takav problem.

“U svakom slučaju, vještačka inteligencija će dovesti do toga da poslovanje firme bude značajno rentabilnije, ali će se, u isto vrijeme, stvarati i neke druge djelatnosti gdje će biti potrebe za radnom snagom”, naglasio je Škrebić.

Da se u dijelu poslovne zajednice uveliko priča o vještačkoj inteligenciji, a ona donekle i koristi, uvjerio je se i Žarko Cvijić, direktor banjalučke kompanije koja se bavi istraživanjem tržišta. Štaviše, on nam je ispričao za primjer radnika od kojeg je zatraženo da što više koristi ovu naprednu tehnologiju.

“Jednostavnije rečeno, znam za preduzeće gdje poslodavci traže od radnika da što više koriste vještačku inteligenciju, jer uprava kompanije smatra da to utiče na povećanje njihove produktivnosti”, rekao je Cvijić za “Nezavisne novine”.

On pritom dodaje da vještačka inteligencija sigurno nije najvažniji faktor niti može biti stub bilo kojeg radnog procesa, ali može biti jako važan alat koji koriste zaposleni, ali i menadžmenti.

“Ne vjerujem da će sve veći stepen korištenja vještačke inteligencije u bh. kompanijama, a što je neminovnost, rezultirati masovnim otkazima, ali sam siguran da će neke pozicije u okviru poslovnih subjekata, koje sada imamo, postati nepotrebne, što znači da će radnici biti preusmjeravani na neka druga zaduženja”, pojašnjava Cvijić.

Ekonomista Igor Gavran smatra da BiH dovoljno zaostaje u ovoj oblasti da trenutno nema opasnosti da vještačka inteligencija direktno zamijeni radnike u većini sektora u skoroj budućnosti. Međutim…

“Uticaj razvoja vještačke inteligencije kod naše konkurencije izvan BiH koja postaje naprednija i efikasnija zahvaljujući tome indirektno ugrožava i radna mjesta u BiH. Jer, ako svi napreduju u tom smjeru, smanjuju vlastite troškove i povećavaju efikasnost, onda će bh. privreda i radnici na jedan ili drugi način biti pogođeni”, ocjenjuje Gavran.

Privreda će, dodaje on, ili morati i sama uvoditi takve inovacije ili gubiti tržište, a radnici će biti na gubitku u svakom scenariju.

“Dugoročno, ni BiH ni bilo ko drugi neće moći poslovati konkurentno bez korištenja vještačke inteligencije i sigurno će rasti broj radnika koje tehnologija ‘zamjenjuje’. Kapitalizam nema odgovor na ovaj problem jer ga ne vidi kao problem – bitan je jedino profit vlasnika kapitala, a radnici su tek nužno zlo, dok ih tehnološki razvoj ne zamijeni, ali pošto su ti radnici istovremeno i glasači na izborima, vlade će morati nešto učiniti po ovom pitanju”, prognozira Gavran.

Za sada se, zaključuje, ne vidi ozbiljna namjera da se u većem obimu i izvan eksperimentalnih testiranja uvode mjere poput univerzalnog dohotka i sličnih poteza koji garantuju svim građanima prihode bez obzira na radni status.

“Socijalističke ekonomije bi mogle mnogo lakše prevladati ovaj problem jer privatni sektor i profit nisu ključni faktori u ovim društvima. Ali u BiH je još uvijek mnogo rizika za gubitak radnih mjesta i mimo vještačke inteligencije jer je ekonomska situacija loša i nama je potrebno prevladati elementarne probleme i poduzeti ekonomske reforme koje su drugi davno poduzeli i došli do nivoa na kojem je vještačka inteligencija najveći izazov”

Related Topics:

Društvo

FANTASTIČNA IDEJA! Kuvar Goran pravi čips od šarana! SVE “PLANULO” U JEDNOM DANU

Veliki broj Srba danas slavi, ali takođe veliki broj ide u goste. Sveti Nikola jedna je od najrasprostranjenijih slava kod Srba, a ono što je nepisano pravilo jeste da je slavska trpeza posna.

Na meniju nikako nisu pečenje, čvarci i ruska salata već riba, povrće i posni kolači. Kako bi trpeza bila bogata, u jednoj ribarnici u Čačku osmislili su nesvakdašnji specijalitet čips od šarana.

“Čips od šarana je ovih dana u postu zadivio naše građane koji je izuzetnog kvaliteta, a mi dugo radimo ovaj posao odlučili smo se da umjesto čvaraka Čačku u postu ponudimo čips. Ovaj specijalitet se može služiti na slavskoj trpezi i kao predjelo i kao glavno jelo, ali može i uz neko piće. Imamo naše posebne soseve i začine koje služimo uz ove čvarke od šarana”, rekao je za RINU Goran Perendija, profesionalni kuvar iz ribarnice u Čačku.
On je istakao da je prepoznao potrebu da grad na Moravi dobije nešto novo, imajući u vidu da su kroz njegove ruke prošle i riječne i morske ribe koje su, možda i nepoznate ovom podneblju.

“Dugo godina sam u ovom poslu, radio sam kao profesionalni kuvar od Grčke, preko raznih ostrva, kao što je ostrvo Sveti Nikola, brojna mjesta u Crnoj Gori, a u Italiji sam se izuzetno usavršio kada su u pitanju riblji specijaliteti. Napomenuo bih da se ovdje koriste brancin, orada što me zaista zadivilo. Brancin je izuzetnog kvaliteta, kao i orada, ljudi vole morske ribe čime sam pozitivno iznenađen, jer nemaju cijenu kada je u pitanju dobrobit za ljudsko zdravlje, takođe i losos se dosta koristi u Čačku. Kroz svoju karijeru u restoranima, imao sam priliku da spremam i ajkulu u čemu sam uživao, to je golf, jedna manja vrsta ajkule od nekih 30 kilograma”, pojasnio je Goran.

Imajući u vidu da je post, da je danas i jedna od najvećih slava Sveti Nikola, potražnja za ribom u Čačku je ogromna, ali može se reći i da je cena pristupačna.
Linker
“Imam utisak da je u posljednje vrijeme sve veća potražnja za svim vrstama ribe, čini se da su ljudi sve više počeli da brinu o tome da se zdravije hrane. Što se tiče šarana, mi ovdje imamo šaran koji košta 790 dinara i to očišćen, inače sva riba u našoj ribarnici je očišćena”, zaključio je Goran.

Dakle, ono što su čvarci, odnosno bombone od praseta na mrsnoj, to je sada čips od šarana na posnoj trpezi, piše Rina.

Nastavi čitati

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Aktuelno