Ministri za zaštitu životne sredine EU nisu uspjeli da postignu dogovor o obavezujućem cilju za smanjenje emisija štetnog gasa do 2035. godine, pa je usvojena samo neobavezujuća izjava o namjeri, uz najavu daljih razgovora na oktobarskom samitu.

Ministri za zaštitu životne sredine zemalja članica Evropske unije nisu uspjeli da se dogovore o obavezujućem cilju za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2035. godine. Umjesto toga, usvojena je neobavezujuća izjava o namjeri kojom se predviđa smanjenje emisija između 66,25 i 72,5 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine.

Dogovor izostao zbog podjela među članicama
EU je planirala da ovog mjeseca definiše nove klimatske ciljeve za 2035. i 2040. godinu, ali su pojedine članice, uključujući Njemačku, Francusku i Poljsku, zatražile da se o ciljevima prvo izjasne šefovi država ili vlada na samitu u oktobru. Taj potez usporio je pregovore i o cilju za 2035.

Ministri su se danas sastali u Briselu kako bi raspravljali o izmjenama evropskog zakona o klimi i utvrđivanju ciljeva za naredne decenije, ali zbog prethodnih nesuglasica nije postignut konačan dogovor.

Dansko predsjedništvo je, kako bi izbjeglo potpuni zastoj, predložilo kompromis, neobavezujuću izjavu o namjeri, kako bi EU mogla s nekim dokumentom da nastupi na predstojećim međunarodnim skupovima, uključujući Generalnu skupštinu UN i klimatsku konferenciju COP30, koja se u novembru održava u Brazilu.

Rusija je Ukrajini predala tijela 1.000 poginulih vojnika ukrajinske vojske, prenele su danas RIA Novosti pozivajući se na neimenovani izvor iz pregovaračkog tima Rusije.
‘Rusija je predala Ukrajini preko 1.000 tela poginulih vojnika ukrajinskih oružanih snaga, a ukrajinska strana je predala Rusiji 24 tela ruskih vojnika”, rekao je izvor.

U okviru prethodne razmene tela Moskva je Kijevu predala tela 1.000 ukrajinskih vojnika, a Ukrajina je predala tela 19 ruskihi vojnika.

Ruska i ukrajinska strana su u Istanbulu krajem jula održale treću rundu pregovora i dogovoriel nastavak razmene tela poginulih vojnika, kao irazmenu ranjenog i bolesnog vojnog osoblja.

Moskva je najavila spremnost da Kijevu prebaci dodatnih 3.000 tela poginulih vojnika ukrajinskih oružanih snaga, a takođe je predložila razmenu zarobljenika od najmanje 1.200 sa svake strane.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas da će sankcije Ujedinjenih nacija verovatno do kraja meseca ponovo biti uvedene Iranu do jer je ponašanje Teherana tokom poslednje runde razgovora sa evropskim silama, kako je ocenio, bilo “neozbiljno”.

Makron je, govoreći u intervjuu za izraelski Kanal 12, rekao da će takozvani mehanizam brzog vraćanja sankcija biti aktiviran zbog “neozbiljnih poteza Irana u pregovorima”, preneo je Rojters.

Velika Britanija, Francuska i Nemačka, koji čine grupu E3, pokrenule su 30-dnevni proces krajem avgusta za ponovno uvođenje sankcija UN Iranu.

Oni su postavili uslove koje Teheran treba da ispuni tokom septembra kako bi ih ubedili da odlože mehanizam vraćanja sankcija.

Ponuda E3 je da se ponovno uvođenje sankcija odloži do šest meseci kako bi se omogućili ozbiljni pregovori ukoliko Iran ponovo omogući pristup nuklearnim inspektorima Ujedinjenih nacija kako bi procenili zalihe obogaćenog uranijuma, a Teheran bi takođe trebalo da započne razgovore sa SAD.

Savet bezbednosti UNtreba u petak da glasa o
rezoluciji kojom bi se trajno ukinule sankcije UN Iranu, što je korak koji dolazi nakon što je E3 pokrenuo proces.

Prema procenama diplomata, rezolucija verovatno neće dobiti minimalnih devet glasova potrebnih za usvajanje, a ako bi dobila, Sjedinjene Države, Velika Britanija ili Francuska bi stavile veto.