Connect with us

Svijet

HRONOLOGIJA UNIŠTENJA Kako bi izgledao nuklearni rat između Amerike i Rusije (VIDEO)

Simulacija nuklearnog rata, koju su razvili istraživači povezani sa Programom nauke i globalne bezbjednosti Univerziteta Prinston (SGS), pokazuje šta bi se dogodilo u slučaju nuklearnog sukoba između Rusije i NATO, piše Njuzvik.

Riječ je o četvorominutnom audiovizuelnom komadu pod nazivom „Plan A“, koji je prvobitno predstavljen 2017. godine, a od 2019. može se pogledati na Jutjubu.

Interesovanje za ovu užasnu simulaciju, nakon prvobitne fascinacije koju je izazvala, ubrzo je splasnulo. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu i njenih zagonetnih prijetnji nuklearnim arsenalom, video je pogledalo više od milion ljudi.

Кoliko možemo da zaključimo, ovo je najozbiljnija nuklearna kriza od kraja Hladnog rata. Iako je rizik od nuklearnog rata još uvijek kategorisan kao nizak, kriza poput ove sa kojom se trenutno suočavamo često dovodi do pogrešne komunikacije. Sve može da se pogorša činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD/NATO – rekao je za Njuzvik Aleks Glejzer, jedan od kreatora Plana A i vanredni profesor na Prinstonu.

Ali čak i prije ukrajinske krize, Rusija i Sjedinjene Države su polako napuštale dugogodišnje sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, počele su da razvijaju nove vrste nuklearnog oružja i proširile niz okolnosti u kojima se to oružje moglo koristiti.

Plan A pokazuje kako bi lokalizovana nuklearna razmjena mogla brzo da eskalira u globalnu katastrofu. Scenario predstavljen u prilogu zasnovan je na dostupnim dokazima.

– Naš tim je koristio nezavisne procjene trenutnih položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je takođe podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao što je kao i borbeni red, procjenjuje koje oružje ide na koje mete. Naravno, nismo imali pristup povjerljivim podacima i često smo koristili ‘jednostavna’ pravila prilikom procjene ciljeva – objasnio je Glaser.

Broj smrtnih slučajeva utvrđen je korišćenjem podataka iz NUКEMAP, onlajn alata koji je razvio Aleks Velerštajn sa Tehnološkog instituta Stivens.

– Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih. Stvarni broj poginulih bi bio mnogo veći zbog smrtnih slučajeva izazvanih kolapsom medicinskih sistema, kao i nuklearnim padavinama i drugim dugoročnim efektima, uključujući moguću globalnu nuklearnu zimu – objasnio je Glaser.

Hronologija uništenja
Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba – Rusija lansira nuklearnu raketu iz baze u blizini grada Кalinjingrada. NATO tada uzvraća vazdušnim napadom nuklearnim oružjem.

Nuklearna razmena ubrzano eskalira u Evropi gde Rusi lansiraju 300 bojevih glava da unište baze NATO-a i zaustave napredovanje savezničkih trupa.

Pošto je veći dio Evrope uništen, NATO lansira oko 600 bojevih glava iz američkih raketa sa kopna i podmornica na ruske nuklearne snage. Prije nego što njeni sistemi naoružanja budu uništeni, Rusija ispaljuje rakete iz drumskih vozila i podmornica.

U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i ekonomskih centara svojih protivnika – lansirajući 5 do 10 nuklearnih bojevih glava (u zavisnosti od populacije) na svaku metu.

– Ako nuklearni rat počne, biće veoma teško spriječiti da on preraste u sveopšti nuklearni rat – rekao je Glejzer.

Moguće je i da nuklearna razmjena ostane “ograničena”, odnosno da druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, ali bi se u tom slučaju sigurno stvorio nepodnošljiv pritisak na donosioce odluka da “odgovore na isti način”, prenosi Jutarnji list.

– Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi nezamislive. Ne bih ni želio da spekulišem koliko će dugo čovječanstvu biti potrebno da se oporavi od toga – zaključio je Glejzer i upozorio na studiju koja je pokazala da bi pet milijardi ljudi umrlo u slučaju nuklearnog sukoba između SAD i Rusije.

Related Topics:

Svijet

TRAMP SPREMA DRASTIČAN POTEZ! “Započeću najveću deportaciju u američkoj istoriji”

Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp obećao je danas da će odmah po preuzimanju funkcije 20. januara započeti „najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji“, kao i da će predložiti da se TikToku još neko vreme ne uvede zabrana.
„Prvog dana u Ovalnoj kancelariji, potpisaću istorijski niz izvršnih naredbi kojima ćemo zatvoriti granicu za ilegalne imigrante i zaustaviti invaziju u našu zemlju.Na taj isti dan, započećemo najveću operaciju deportacije u američkoj istoriji, veću čak i od one koju je sproveo predsjednik Dvajt Ajzenhauer“, izjavio je Tramp na konferenciji u Arizoni, prenio je Njujork post.

On je imenovao Toma Homana za svog „pograničnog cara“ koji će voditi ovu misiju.

Tramp je, takođe, zahvalio TikToku, čija matična kompanija BajtDens ima rok do 19. januara 2025. godine da ili proda platformu ili se suoči sa zabranom aplikacije za dijeljenje video sadržaja na Gugl i Epl prodavnicama aplikacija u SAD.

„Mislim da ćemo morati da počnemo da razmišljamo o TikToku. Imali smo sjajan odziv sa milijardama pregleda…i bilo je tako lijepo to vidjeti. Rekao sam, moramo da zadržimo ovu stvar još malo“, dodao je Tramp.

Nastavi čitati

Svijet

EVO KOLIKO NAM JE JOS OSTALO! Ogroman asteroid juri ka zemlji

NASA je izdala upozorenje o ogromnom asteroidu koji prolazi pored Zemlje 24 decembra.

 Ovaj “posetilac iz kosmosa” nazvan asteroid 2024 KSN1 proletjeće pored Zemlje na udaljenosti od 4.480.000 milja odnosno 7.21 miliona kilometara.

“Biće veoma daleko oko 18 puta dalje od Zemlje nego što je Mjesec tako da sa ovom predviđenom putanjom neće doći dovoljno blizu da udari u Zemlju” rekao je za Dejli mejl astronom iz Kraljevske opservatorije Grinvič Džes Li.

Asteroid je uočen tek 12. decembra kada su NASA i planetarni odbrambeni sistemi Evropske svemirske agencije (ESA) primjetili njegovo približavanje. Poslije izračunavanja njegove orbite agencije su navele da je riječ o “bliskom susretu” što znači da se očekuje da će proći u krugu od 75 miliona kilometara od Zemlje.

Procijenjeno je da je veličina asteroida od 29 do 70 metara u prečniku odnosno da je veličine zgrade od 10 spratova. Pritom ako bi 2024 KSN1 pogodio našu planetu udario bi je silom koja je ekvivalentna eksploziji 12 miliona tona TNT-a i srvanio bi površinu od 2.000 kvadratnih kilometara.

2024 KSN1 će doći do svoje najbliže tačke Zemlji u 02:56 po Gričiću (GMT) ujutro na katolički Badnji dan. Na osnovu veličine asteroida i njegove udaljenosti od Zemlje ESA ovo ocenjuje samo kao “veoma čest” događaj i nije uključila 2024 KSN1 na “listu rizika” objekata s vjerovatnoćom sudara sa našom planetom.

To znači da uprkos prolasku na dodirnoj udaljenosti na skali Sunčevog sistema nema apsolutno nikakve šanse da ovaj asteroid udari Zemlju.

Na ovoj udaljenosti asteroid neće biti vidljiv čak ni astronomima amaterima koji koriste sopstveni teleskop. Ipak čak i za relativno mali asteroid posljedice potencijalnog udara bile bi razorne. Ipak njegovo putovanje velikom brzinom od 14.743 kilometra uznemirilo je pojedine naučnike dok drugi kažu da je tako “blizak pristup” savršena prilika da prikupe vrijedne podatke o ovim svemirskim stenama i njihovom porijeklu. Kako NASA pomno prati 2024 KSN1 to je pravovremeni podsjetnik koliko je važna planetarna odbrana.

Asteroid 2024 KSN1 je možda najveći od predstojećih svemirskih posetilaca. Prema mišljenju stručnjaka ovog puta nema opasnosti za Zemlju. Asteroid Voč kontrolna tabla u okviru NASA odličan je alat za praćenje svemirskih stena koje se previše približavaju našoj planeti. Prelaskom miša iznad imena asteroida korisnici mogu saznati njegovu veličinu i tačnu udaljenost od Zemlje.

“Ako želite da ovo uporedite sa prethodnim udarom asteroida događaj u Tunguskoj oblasti u Rusiji 1908. uključivao je asteroid koji je bio otprilike slične veličine ovom. Eksplodirao je iznad zemlje i srušio 80 miliona stabala. Procjene poređenja energije su se kretale od 3-30 megatona TNT-a” istakao je Li.

Nakon svečanog pojavljivanja sljedeće nedelje 2024 KSN1 se neće ponovo približiti Zemlji do januara 2032. Tokom ovog prolaza stena će se još više približiti dostižući minimalnu udaljenost od 47 miliona kilometara. Ovaj asteroid će najbliže Zemlji ponovo proći u decembru 2106. godine kada će proletjeti na udaljenosti od samo 34 miliona kilometara.

Na sam katolički Božić još veći asteroid po imenu 2021 BA2 proći će izuzetno blizu Zemlje. Na osnovu njene svjetlosti ESA procjenjuje da bi ova svemirska stena mogla da bude veličine između 30 i 70 metara u prečniku što je čini potencijalnim “ubicom gradova”. U 21:19 po GMT na katolički Božić 2021 BA2 će biti na svojoj najbližoj tački Zemlji proći će na samo 276 miliona kilometara od nje.

Kako je to više od sedam puta veća udaljenost nego do Mjeseca svemirske agencije ne predviđaju rizik od sudara između asteroida i planete. Sljedeći zaista veliki asteroid će proći pored Zemlje tek 5. januara 2025. godine kada će asteroid od 400 metara proći blizu naše planete. Svemirska stena veličine Ajfelove kule proletjeće pored Zemlje brzinom od gotovo 80.000 kilometara na sat dostižući svoju najbližu tačku na udaljenosti od samo 368 miliona km od Zemlje. Nijedan od ovih pet asteroida kako su istakli iz NASA ne predstavlja prijetnju za Zemlju.

Prema NASA kontrolnoj tabli Asteroid Voč “objekat veći od oko 150 metara koji se može približiti Zemlji na ovu udaljenost naziva se potencijalno opasan objekat. Prosječna udaljenost između Zemlje i Mjeseca je oko 239.000 milja (385.000 kilometara)”. Iako prelet KSN1 2024. ne znači katastrofu NASA nas podsjeća zašto moramo da nastavimo da pratimo asteroide poput ovog. Cilj nije samo sprečavanje potencijalnih prijetnji već i otkrivanje tajni o ranim danima Sunčevog sistema, prenosi B92.

Nastavi čitati

Svijet

NEPRIJATELJ ĆE ZAŽALITI! Putin ozbiljno zaprijetio zbog Kazanja

Neprijatelji koji pokušavaju da nanesu štetu Rusiji na bilo koji način će zažaliti, poručio je predsjednik Rusije Vladimir Putin komentarišući napad na Kazanj.

 „Ko god i kako god pokušavao da kod nas nešto razruši, susrešće se sa višestruko većim razaranjima i zažaliće za to što je pokušao da uradi u našoj zemlji“, rekao je predsjednik na konferenciji.

Putin je uvjeren da će sva šteta biti sanirana u Tatarstanu nakon jučerašnjeg napada ukrajinskih dronova.

Predsjednik je prilikom ceremonije otvaranja objekata vazdušne i putne infrastrukture u regionima putem video-veze, istakao da je za šest godina u Rusiji je izgrađeno i popravljeno više od 150.000 kilometara puteva.

U Rusiji će tokom šest godina biti modernizovano najmanje 75 aerodroma, a za ove svrhe biće izdvojeno više od dvije milijarde evra, kako je naveo u svom obraćanju na konferenciji.

Neophodno je aktivnije povećati direktan vazdušni saobraćaj između ruskih regiona, ocijenio je on.</span>

Podsjetio je i da se aktivno radi na projektu modernog auto-puta oko Azovskog mora, koje je postalo unutrašnje more Rusije

Najavio je još jedan novi objekat, odnosno brzu saobraćajnicu ka Krimskom mostu na Krasnodarskoj teritoriji u dužini od 120 kilometara. Time će se obezbijediti nesmetan saobraćaj od Sankt Peterburga preko Moskve, Krasnodara, Simferopolja do Sevastopolja.

Juče je, kao posljedica napada dronovima na Kazanj, uvedena vanredna situacija u ovom ruskom regionu.

Nastavi čitati

Aktuelno