Connect with us

Svijet

HRONOLOGIJA UNIŠTENJA Kako bi izgledao nuklearni rat između Amerike i Rusije (VIDEO)

Simulacija nuklearnog rata, koju su razvili istraživači povezani sa Programom nauke i globalne bezbjednosti Univerziteta Prinston (SGS), pokazuje šta bi se dogodilo u slučaju nuklearnog sukoba između Rusije i NATO, piše Njuzvik.

Riječ je o četvorominutnom audiovizuelnom komadu pod nazivom „Plan A“, koji je prvobitno predstavljen 2017. godine, a od 2019. može se pogledati na Jutjubu.

Interesovanje za ovu užasnu simulaciju, nakon prvobitne fascinacije koju je izazvala, ubrzo je splasnulo. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu i njenih zagonetnih prijetnji nuklearnim arsenalom, video je pogledalo više od milion ljudi.

Кoliko možemo da zaključimo, ovo je najozbiljnija nuklearna kriza od kraja Hladnog rata. Iako je rizik od nuklearnog rata još uvijek kategorisan kao nizak, kriza poput ove sa kojom se trenutno suočavamo često dovodi do pogrešne komunikacije. Sve može da se pogorša činjenicom da postoji vrlo malo aktivnih linija komunikacije između Rusije i SAD/NATO – rekao je za Njuzvik Aleks Glejzer, jedan od kreatora Plana A i vanredni profesor na Prinstonu.

Ali čak i prije ukrajinske krize, Rusija i Sjedinjene Države su polako napuštale dugogodišnje sporazume o kontroli nuklearnog naoružanja, počele su da razvijaju nove vrste nuklearnog oružja i proširile niz okolnosti u kojima se to oružje moglo koristiti.

Plan A pokazuje kako bi lokalizovana nuklearna razmjena mogla brzo da eskalira u globalnu katastrofu. Scenario predstavljen u prilogu zasnovan je na dostupnim dokazima.

– Naš tim je koristio nezavisne procjene trenutnih položaja američkih i ruskih snaga, planova nuklearnog rata i ciljeva nuklearnog oružja. Simulacija je takođe podržana skupovima podataka o trenutno raspoređenom nuklearnom oružju, snazi oružja i mogućim ciljevima za određeno oružje, kao što je kao i borbeni red, procjenjuje koje oružje ide na koje mete. Naravno, nismo imali pristup povjerljivim podacima i često smo koristili ‘jednostavna’ pravila prilikom procjene ciljeva – objasnio je Glaser.

Broj smrtnih slučajeva utvrđen je korišćenjem podataka iz NUКEMAP, onlajn alata koji je razvio Aleks Velerštajn sa Tehnološkog instituta Stivens.

– Procjenjuje se da bi u prvih nekoliko sati sukoba bilo više od 90 miliona mrtvih i povrijeđenih. Stvarni broj poginulih bi bio mnogo veći zbog smrtnih slučajeva izazvanih kolapsom medicinskih sistema, kao i nuklearnim padavinama i drugim dugoročnim efektima, uključujući moguću globalnu nuklearnu zimu – objasnio je Glaser.

Hronologija uništenja
Simulacija počinje u kontekstu konvencionalnog sukoba – Rusija lansira nuklearnu raketu iz baze u blizini grada Кalinjingrada. NATO tada uzvraća vazdušnim napadom nuklearnim oružjem.

Nuklearna razmena ubrzano eskalira u Evropi gde Rusi lansiraju 300 bojevih glava da unište baze NATO-a i zaustave napredovanje savezničkih trupa.

Pošto je veći dio Evrope uništen, NATO lansira oko 600 bojevih glava iz američkih raketa sa kopna i podmornica na ruske nuklearne snage. Prije nego što njeni sistemi naoružanja budu uništeni, Rusija ispaljuje rakete iz drumskih vozila i podmornica.

U završnoj fazi sukoba, i Rusija i NATO gađaju 30 najnaseljenijih gradova i ekonomskih centara svojih protivnika – lansirajući 5 do 10 nuklearnih bojevih glava (u zavisnosti od populacije) na svaku metu.

– Ako nuklearni rat počne, biće veoma teško spriječiti da on preraste u sveopšti nuklearni rat – rekao je Glejzer.

Moguće je i da nuklearna razmjena ostane “ograničena”, odnosno da druga strana odstupi ili odgovori samo konvencionalnim oružjem, ali bi se u tom slučaju sigurno stvorio nepodnošljiv pritisak na donosioce odluka da “odgovore na isti način”, prenosi Jutarnji list.

– Posljedice nuklearnog rata za život na Zemlji bile bi nezamislive. Ne bih ni želio da spekulišem koliko će dugo čovječanstvu biti potrebno da se oporavi od toga – zaključio je Glejzer i upozorio na studiju koja je pokazala da bi pet milijardi ljudi umrlo u slučaju nuklearnog sukoba između SAD i Rusije.

Related Topics:

Svijet

JEDVA SASTAVLJAJU KRAJ SA KRAJEM: Ovo su najslabije plaćena zanimanja u Njemačkoj

U Njemačkoj su mnoga zanimanja toliko loše plaćena da radnici jedva sastavljaju kraj s krajem sa svojim mjesečnim prihodima.

Prema saopštenju Saveznog zavoda za statistiku kao odgovor na zahtjev grupe “Sahra Vagenkneht Alijansa” (BSW) u Bundestagu, poslovi čišćenja su među najslabije plaćenim zanimanjima u Njemačkoj, sa prosečnom bruto platom za puno radno vrijeme od 2.493 evra, objavili su nemački mediji.

Neadekvatna nadoknada

Poslovi u poljoprivredi su odmah iza njih, sa prosječnom bruto platom u Njemačkoj od 2.531 evra mjesečno. Poslovi u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu takođe nisu baš dobro plaćeni, sa prosječnom bruto platom od 2.634 evra, javljaju njemački mediji.

Zapanjujuće je da mnogi nisko plaćeni poslovi uključuju i sistematski relevantne i svakodnevne aktivnosti. Ovi poslovi su neophodni za funkcionisanje društva, ali često dobijaju neadekvatnu nadoknadu.

Šta možete učiniti povodom niskih plata?

Ne postoji opšta izjava o tome koliko novca je osobi potrebno za život. Svaka osoba mora donijeti ovu odluku na osnovu svog individualnog načina života. Važno je da prihod bude dovoljan za pokrivanje osnovnih potreba kao što su smještaj, adekvatna hrana i društvene interakcije, piše Feniks magazin.

Jedan od načina za borbu protiv niskih plata jeste uspostavljanje minimalne satnice. Prema podacima Njemačke konfederacije sindikata, ona trenutno iznosi 12,82 evra, prenosi Blic.

Druga opcija je bezuslovni osnovni dohodak, u kojem svi građani dobijaju neoporezivi iznos novca, bez obzira na svoju profesionalnu djelatnost, pišu njemački mediji. Ovaj osnovni dohodak je namijenjen zaštiti samozaposlenih, podršci ljudima u njihovim karijernim izborima i smanjenju tereta za radnike sa niskim platama. Međutim, postoje neki izazovi u sprovođenju ove ideje u Njemačkoj.

Nastavi čitati

Svijet

U HAGU USPOSTAVLJENA “PRAKSA BLAGIH KAZNI”: Za zločince OVK skoro su prepolovljene

Specijalni sud u Hagu postepeno uspostavlja praksu blagih kazni za osuđene bivše pripadnike terorističke OVK zbog ratnih zločina 1998. i 1999. godine na Kosovu i Metohiji, pišu beogradske ”Večernje novosti”.

Ovaj sud, službenog naziva ”Specijalna vijeća Kosova”, poslije Saljiha Mustafe znatno je smanjio kaznu i drugom osuđenom Albancu Pjeteru Šalji, a očekuje se da bude još ublažena.

Beogradski dnevnik piše da se već sada da uočiti obrazac po kojem rade strane sudije, da prvostepena presuda koju izreknu zločincu iz takozvane OVK bude realna i odgovarajuća za teške zločine, koje je počinio i koji su dokazani tokom suđenja.

Onda po žalbama drugostepena presuda potvrdi sve te strahovite zločine, zanemarljivo modifikuje poneku činjenicu, okrivljenog proglasi krivim, ali smanji mu prvostepeno izrečenu kaznu.

Nakon žalbe na visinu te pravosnažne kazne sudsko vijeće na kraju smanji i tu ublaženu sankciju.

Kazna na kraju bude skoro prepolovljena, ali, kako pišu ”Večerenje novosti”, u praksi će biti još manja jer će svaki osuđenik poslije dvije trećine izdržane kazne imati pravo da traži uslovni otpust iz zatvora, za šta već nema sumnje da će biti i odobren.

Tako je skoro prepolovljena kazna Saljihu Mustafi, osuđenom na 26 godina zatvora za teške ratne zločine u logoru u selu Zlaš na Kosovu i Metohiji 1999. godine nad albanskim civilima, koji nisu podržavali terorističku OVK.

Nakon žalbe na presudu kazna mu je smanjena na 22 godine, a nakon nove žalbe na visinu kazne osuđen je na 15 godina zatvora – kazna mu je umanjena za čak 11 godina.

Kako je u pritvoru već pet godina, za još pet, 2030. godine moći će da traži uslovni otpust i tako izađe na slobodu poslije samo 10 godina zatvora, na koji je osuđen zbog teških ratnih zločina.

List piše da se isti scenario uočava i kod Šalje, koji je za ratne zločine, proizvoljno lišavanje slobode, mučenja i ubistvo albanskih civila u fabrici metala u gradu Kukeš na sjeveru Albanije, koja je bila pretvorena u ilegalni zatvor, osuđen prvo na 18 godina zatvora.

Nakon žalbe na tu presudu kazna mu je prije nekoliko dana smanjena na 13 godina zatvora, a za koji mjesec može se očekivati da mu djelimično prihvate žalbu i još smanje kaznu.

Advokat Predrag Milovančević, koji je pred Haškim tribunalom branio okrivljene Srbe izjavio je za ”Novosti” da je isti taj model ranije korišten prema optuženim Hrvatima.

U toj instituciji sudi i četvorici vođa takozvane OVK – Hašimu Tačiji, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju. I ovo, kao i suđenja Šalji i Mustafi prate zastrašivanja svjedoka i odavanja identiteta zaštićenih svjedoka.

Nastavi čitati

Svijet

EU postigla dogovor o sankcijama Rusiji, SLOVAČKA POVLAČI VETO

Evropska unija je postigla dogovor o 18. paketu sankcija prema Rusiji, kojim je predviđen niz mjera usmjerenih protiv ruske naftne i energetske industrije, objavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas.

Ona je napisala na platformi X da je EU upravo odobrila jedan od svojih najjačih paketa sankcija prema Rusiji do sada.

Kalas je navela da je cilj sankcija da zaustavljanje agresije na Ukrajinu postane jedini put za Rusiju.

Evropska komisija je prošlog mjeseca predložila 18. paket sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu 2022. godine, usmjerene na energetske prihode Moskve, banke i vojnu industriju.

Predloženi paket je uključio promjenljivo ograničenje cijene ruske nafte od 15 odsto ispod prosečne tržišne cijene sirove nafte u prethodna tri mjeseca, rekle su ranije diplomate EU.

Prijedlogom se, takođe, zabranjuju transakcije sa ruskim gasovodima Sjeverni tok, a zabrana važi i za banke koje se bave zaobilaženjem sankcija.

Slovačka je nekoliko puta do sada stavila veto na paket kako bi pokušala da dobije ustupke u odvojenom planu za postepeno ukidanje ruske nafte i gasa, koji, za razliku od sankcija, ne zahtijeva jednoglasnu podršku zemalja EU.

Međutim, premijer te zemlje Robert Fico rekao je sinoć da će Slovačka danas prestati da blokira usvajanje 18. paketa sankcija Evropske unije protiv Rusije jer bi to, kako je naveo, bilo kontraproduktivno u ovom trenutku.

I Malta je ranije izrazila rezerve u vezi sa predloženim ograničenjem cijene ruske nafte, ali je vlada te zemlje, prema navodima evropskih diplomata, saopštila da će danas podržati nove sankcije.

Nastavi čitati

Aktuelno