Connect with us

Politika

HRVATI TRAŽE SVOJ DIO KOLAČA! RiTE Gacko prijeti gubitak 200 miliona KM

Rudnik i Termoelektrana Gacko (RiTE) suočeni su sa potencijalno ozbiljnim finansijskim problemima, jer bi mogli da izgube oko 200 miliona KM, a sve zbog neispunjenih investicionih obaveza od prije 40 godina, koje su potpisali sa tadašnjom SR Hrvatskom.

Naime, “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane, a u narednim redovima ćemo obrazložiti zašto je Gacko uopšte dospjelo u ovu situaciju.

Prvo ćemo se vratiti u osamdesete godine 20. vijeka, kada je odlučeno da će na zapadnom dijelu Gatačkog polja “nići” RiTE Gacko.

Prvi kilovati električne energije jednog od najvećih proizvođača struje, danas u Republici Srpskoj, a tada u SR BiH, proizvedeni su 1983. godine, a sa raznih strana se ulagalo u kapacitete industrijskog giganta.

Pošto je BiH tada, uz Crnu Goru i pokrajinu Kosovo i Metohija, smatrana manje razvijenom republikom, ostale članice SFRJ (Srbija, Hrvatska, Slovenija i Makedonija), investirale su za pomenute jedinice bivše države.

Hrvatska je to činila i u Gacku, pomažući izgradnju Termoelektrane, 1983. godine, a u međusobno potpisanom sporazumu iz tog perioda, RiTE su se obavezale da će joj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje. To je počelo već 1984. godine, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

Nakon toga, iz Gacka put Hrvatske više nije otišao ni kilovat električne energije, što je “Hrvatskoj elektroprivredi” (HEP) sada dalo za pravo da traži ono što joj se duguje, tj. ono što je ulagala (procjene su da je to bilo 400 miliona njemačkih maraka).

HEP je na tom planu 2017. godine poslao zahtjev za mirnim rješavanjem spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se, kako saznajemo, hrvatska strana okrenula drugom rješenju, međunarodnom arbitražnom sporu.

“Na temelju ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja”, piše u odgovoru za “Nezavisne novine” iz HEP-a, kojim se direktno potvrđuje da neće odustati od ove priče.

Tvrde da su od 2017. godine tri puta dobijali zahtjev Pravobranilaštva BiH da se produži rok kako bi se izjasnili o zahtjevu, ali da ni nakon toga nije došlo do nagodbe.

“S obzirom na to da je postupak u vezi s ulaganjima HEP-a u TE Gacko u toku, ne možemo iznositi više detalja”, dodali su iz ovog preduzeća.

Da je stvar ozbiljna, govori i činjenica da je Pravobranilaštvo BiH o namjerama HEP-a nedavno obavijestilo i rukovodstvo Rudnika i Termoelektrane Gacko.

Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko, potvrdio je “Nezavisnim” da, prema njihovim saznanjima, Hrvatska još nije pokrenula arbitražu, ali i da bi to mogao da bude naredni scenario.

Nije želio da govori o mogućim posljedicama.

“Spor još nije pokrenut i ne bih želio da govorim o posljedicama”, kazao je Skoko.

Slična situacija, podsjećanja radi, Republici Srpskoj dogodila se nedavno, kada je po tužbi “Elektroprivrede Slovenije” za predratno ulaganje u RiTE Ugljevik presuđeno da Slovencima treba isplatiti 67 miliona evra, a da Ugljevik, sve dok bude radio, mora isporučivati trećinu proizvedene struje slovenačkoj kompaniji.

Ipak, Skoko tvrdi da se radi o dva različita samoupravna ugovora.

“Oni nisu identični. Zato kažem da ostavljamo i hipotetički posmatramo to, i bilo bi neozbiljno sa moje strane da sada nešto konkretno komentarišem”, dodao je on.

Sa druge strane, Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, a koji je sa te funkcije na samom početku pregovarao o zahtjevu HEP-a, nije optimističan. Smatra da je glavna krivica što su RiTE Gacko uopšte dospjele u ovu situaciju na bivšem rukovodstvu.

“Bio sam tada u toku i pokušao sam da to završim mirnim putem. Međutim, nije bilo saglasnosti, jer su tadašnji rukovodioci RiTE Gacko bili previše optimistični i tvrdoglavi i mislili su da to mogu opovrgnuti svojim argumentima. Ali pravo ne poznaje partiotizam ni emocije. Ako u ovom slučaju dođe do arbitraže, a s obzirom na stanje arbitraže prema Ugljeviku, mislim da će Republika Srpska to izgubiti”, rekao je Mandić za “Nezavisne novine”.

On naglašava da, ukoliko dođe do arbitražnog spora, Srpska će samo za pokretanje spora morati spremiti oko milion i po evra.

“Gacko i Republiku Srpsku spasava samo da se odbije arbitraža”, poručio je Mandić.

Pored Gacka i Ugljevika, Hrvatska i Slovenija su osamdesetih godina prošlog vijeka ulagale i u TE Tuzla i Kakanj, a i oni su morali hrvatskoj strani da plaćaju tu “uslugu”. Međutim, “Elektroprivreda BiH” je oba slučaja uspješno riješila.

“Poslije rata elektroprivreda u BiH se podijelila, osnovana su odvojena preduzeća. ‘Elektroprivreda BiH’ je imala obaveze da plati Sloveniji i Hrvatskoj i mi smo te obaveze usaglašavali od 2002. do 2005. i tada smo izmirili sva potraživanja i tako riješili potencijalne probleme sa kojim se sada suočavaju Gacko i Ugljevik. Ne znam zašto oni to nisu riješili”, rekao je za “Nezavisne” Alen Jerlagić, stručnjak za energetiku.

Politika

OŠTRA PORUKA IZ LJUBINJA: “Mazalica svjesno obmanjuje građane”

A tada, gospodine Mazalica, Vas nije bilo. Niste ni pozvali, ni pomogli – ni Ljubinju, ni Berkovićima, ni Bileći, ni Stocu. Smatram da ste tada imali priliku da pokažete odgovornost i solidarnost, ali ste ćutali”, navodi se u saopštenju.

Načelnik opštine Ljubinje, Stevo Drapuć oštro je reagovao na izjave SNSD-ovog poslanika Srđana Mazalice u NSRS.

“Sa velikim ogorčenjem i razočaranjem reagujem na istup narodnog poslanika SNSD-a, Srđana Mazalice, u Narodnoj skupštini Republike Srpske, u kojem sam prozvan zbog prijema članova Predsjedništva BiH, Željka Komšića i Šefika Džaferovića, u aprilu 2022. godine”, navedeno je u saopštenju.

Drapić podsjeća javnost da se ta posjeta dogodila 23. aprila 2022. godine, samo dan nakon razornog zemljotresa koji je pogodio našu opštinu i nanio velike materijalne štete.

“Kao odgovoran čovjek i načelnik, u interesu građana Ljubinja, primio sam ih u zvaničnoj posjeti. Uradio sam to tada, a uradio bih isto i danas.

Rezultat te posjete bila je direktna finansijska podrška našoj opštini u iznosu od milion konvertibilnih maraka – pomoć koja je došla onda kada je bila najpotrebnija.

A tada, gospodine Mazalica, Vas nije bilo. Niste ni pozvali, ni pomogli – ni Ljubinju, ni Berkovićima, ni Bileći, ni Stocu. Smatram da ste tada imali priliku da pokažete odgovornost i solidarnost, ali ste ćutali”, navodi se u saopštenju.

Vrata Ljubinja su i biće otvorena za sve dobronamjerne ljude, kako navodi,. bez obzira na njihovu političku ili nacionalnu pripadnost.

“Dobrodošli su oni koji dolaze s poštovanjem i željom da pomognu, a ne oni koji po kafanama smišljaju stranačke strategije i ignorišu potrebe naroda.

Gospodine Mazalica, kod nas u Hercegovini i dalje se zna da se čovjek procjenjuje i po svojim precima. Ja sam sin Slobodana Drapića, unuk Steve Drapića i potomak Nikole Drapića – raspitajte se ko su bili ti ljudi.

Svjedok sam i rata i mira, i svoj patriotizam sam dokazao djelima, ne riječima. Ljubinjci to znaju a jedino je njihovo mišljenje meni važno. Vi, gospodine Mazalica, to pravo da mi sudite – nemate.

Nemate i zbog još jednog razloga, a to je što ste Vi očigledno nasljednik one ideologije koja je nanijela mnogo zla mom narodu i mojim precima. Vi određivati ko je patriota – nećete!”, ističe se u saopštenju.

Nećemo, kako navode, dozvoliti da se sitnostranačke agende i prazne političke parole stave ispred interesa građana Ljubinja.

“Nećemo ćutati pred pokušajima omalovažavanja našeg rada – rada koji se temelji na poštenju, transparentnosti i borbi za opšte dobro. I nećemo Vam dozvoliti da zatvorite vrata Ljubinja, kao što zatvarate vrata Republike Srpske”, stoji u reaovanju načelnika opštine Ljubinje.

Nastavi čitati

Politika

CRNADAK: Neću prisustvovati Dodikovom govoru u NSRS

Potpredsjednik PDP-a Igor Crnadak izjavio je da neće prisustvovati današnjem govoru predsjednika RS Milorada Dodika povodom 30 godina Dejtona.

“Zbog namjere vladajuće većine da se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske usvoji zakon kojim će se zabraniti finansiranje političkih partija iz budžeta, kao narodni poslanik sam donio odluku da, u znak protesta, ne prisustvujem prvoj tački dnevnog reda, govoru predsjednika SNSD Milorada Dodika, povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma”, napisao je Crnadak na Fejsbuku.

Pomenuti zakon je, kaže, “silovanje demokratije, direktan napad na kritičko mišljenje i slobodu govora, kao i pokazatelj beskrupuloznosti vladajućeg režima”.

“Njihov postupak je kao kada bi neko u stanu imao požar, pa odlučio da zbog toga zapali cijelu zgradu. Nezapamćen izliv bijesa SNSD-a i US prema opoziciji možda ne možemo zaustaviti glasanjem, ali možemo biti jasni i glasni u nazivanju stvari pravim imenom”, kaže.

Ovim zakonom se, ističe Crnadak, legalizuje vođenje političke kampanje prljavim novcem i dozvoljava se da korupcija i zvanično utiče na pobjednika sledećih izbora.

“Na ovaj način želim da sačuvam dostojanstvo i bar ne pomažem onome ko direktno juriša protiv mene i ljudi koje predstavljam”, kaže na kraju.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obratiće se danas na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Posebna sjednica je počela sinoć kada su poslanici usvojili dnevni red, a nastavak je zakazan za danas u 10 časova.

Predsjednik Srpske će se obratiti u okviru prve tačke dnevnog reda, a nakon toga nije predviđena skupštinska rasprava, niti glasanje.

Druga tačka dnevnog reda je Prijedlog zakona o finansiranju političkih organizacija po hitnom postupku, a treća imenovanje vršioca dužnosti glavnog revizora Glavne službe za reviziju javnog sektora Srpske i njegovog zamjenika na prijedlog predsjednika Republike.

Nastavi čitati

Politika

DODIK PO SVOM “Srpska politički čvrsta, EKONOMSKI STABILNA i traži poštovanje Dejtona”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je, kako je rekao, “zloupotreba nelegitimnog Kristijana Šmita, sudova i tužilaštava dovela do ustavne krize u BiH”, te naglasio da Srpska sa pravom diže glas, zahtijevajući da se poštuje međunarodni sporazum onako kako je napisan.

Dodik je rekao da iz ustavne krize treba izađi.

– Mi u Republici Srpskoj nismo nikakva pobunjenička ekipa i mi hoćemo da se poštuje naše pravo koje je zagarantovano međunarodnim ugovorom – rekao je Dodik.

On je naglasio da je Republika Srpska strana potpisnica Aneksa četiri Ustava BiH, koji predviđa da se mnoge stvari u BiH mogu promijeniti, ali samo ako se dogovre entiteti.
– Od otetih nadležnosti Republici Srpskoj, samo jedna ima dogovorena, a to su Oružane snage BiH – napomenuo je Dodik na konferenciji za novinare u pauzi “Jahorina ekonomskog foruma”.

On je napomenuo da Republika Srpska sada ima malo mirniju situaciju što se tiče međunarodnog faktora, ali i veoma dinamičnu u odnosima u BiH.
Dodik je rekao da Republika Srpska politički nepokoloebljiva u zahtjevu da se poštuje međunarodni sporazum onako kako je napisan.

– Mi koji poštujemo međunarodni sporazum, mi smo kao loši momci, a oni koji ga ruše, oni su kao dobri!? – naveo je Dodik.

Dodik je rekao da Republika Srpska nije za unitarnu i centralističku BiH, te da je sve što se do sada radilo vodilo u tom pravcu.

Govoreći o ekonomiji, Dodik je istako da statistika dovoljno govori o uspjehu Republike Srpske.

– Statistika kaže da imamo rast 2,9 odsto. Poslije Srbije to je najveći rast. Republika Srpska ima investicije dvije milijarde i osamsto miliona KM.

Podigli smo domaći proizvod sa 16 na 18 milijardi KM. Planiramo da ga dovedemo što je prije moguće na 20 milijardi KM, a do 2030. godine da idemo na 30 milijardi KM – rekao je Dodik.

Dodik je rekao da je prosječna plata u Republici Srpskoj, bez posljednjeg povećanja 740 evra.

– Mi smatramo da je to veliki uspjeh, imajući u vidu okolnosti u kojima radimo. Srpska je solventna – rekao je Dodik i dodao da Republika Srpska ima najniži budžetski deficit u regionu.

On je naveo da je Republika Srpska izgradila bolnice, puteve, elektrane.

– Imamo ozbiljan broj kapaciteta izgrađenih u oblasti energetike, gardimo nove hidroelektrane, termoelektrane, “Bistrica” se odvija po planu, “Buk Bijelu” želimo da napravimo sa Srbijom – rekao je Dodik.

Srna

Nastavi čitati

Aktuelno