Connect with us

Politika

HRVATI TRAŽE SVOJ DIO KOLAČA! RiTE Gacko prijeti gubitak 200 miliona KM

Rudnik i Termoelektrana Gacko (RiTE) suočeni su sa potencijalno ozbiljnim finansijskim problemima, jer bi mogli da izgube oko 200 miliona KM, a sve zbog neispunjenih investicionih obaveza od prije 40 godina, koje su potpisali sa tadašnjom SR Hrvatskom.

Naime, “Hrvatska elektroprivreda” od RiTE Gacko traži 100 miliona evra i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane, a u narednim redovima ćemo obrazložiti zašto je Gacko uopšte dospjelo u ovu situaciju.

Prvo ćemo se vratiti u osamdesete godine 20. vijeka, kada je odlučeno da će na zapadnom dijelu Gatačkog polja “nići” RiTE Gacko.

Prvi kilovati električne energije jednog od najvećih proizvođača struje, danas u Republici Srpskoj, a tada u SR BiH, proizvedeni su 1983. godine, a sa raznih strana se ulagalo u kapacitete industrijskog giganta.

Pošto je BiH tada, uz Crnu Goru i pokrajinu Kosovo i Metohija, smatrana manje razvijenom republikom, ostale članice SFRJ (Srbija, Hrvatska, Slovenija i Makedonija), investirale su za pomenute jedinice bivše države.

Hrvatska je to činila i u Gacku, pomažući izgradnju Termoelektrane, 1983. godine, a u međusobno potpisanom sporazumu iz tog perioda, RiTE su se obavezale da će joj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje. To je počelo već 1984. godine, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.

Nakon toga, iz Gacka put Hrvatske više nije otišao ni kilovat električne energije, što je “Hrvatskoj elektroprivredi” (HEP) sada dalo za pravo da traži ono što joj se duguje, tj. ono što je ulagala (procjene su da je to bilo 400 miliona njemačkih maraka).

HEP je na tom planu 2017. godine poslao zahtjev za mirnim rješavanjem spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 miliona evra. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se, kako saznajemo, hrvatska strana okrenula drugom rješenju, međunarodnom arbitražnom sporu.

“Na temelju ulaganja u TE Gacko u vrijeme SFRJ, HEP smatra da ima određena prava, uključujući potraživanja na ime obeštećenja”, piše u odgovoru za “Nezavisne novine” iz HEP-a, kojim se direktno potvrđuje da neće odustati od ove priče.

Tvrde da su od 2017. godine tri puta dobijali zahtjev Pravobranilaštva BiH da se produži rok kako bi se izjasnili o zahtjevu, ali da ni nakon toga nije došlo do nagodbe.

“S obzirom na to da je postupak u vezi s ulaganjima HEP-a u TE Gacko u toku, ne možemo iznositi više detalja”, dodali su iz ovog preduzeća.

Da je stvar ozbiljna, govori i činjenica da je Pravobranilaštvo BiH o namjerama HEP-a nedavno obavijestilo i rukovodstvo Rudnika i Termoelektrane Gacko.

Maksim Skoko, vršilac dužnosti direktora RiTE Gacko, potvrdio je “Nezavisnim” da, prema njihovim saznanjima, Hrvatska još nije pokrenula arbitražu, ali i da bi to mogao da bude naredni scenario.

Nije želio da govori o mogućim posljedicama.

“Spor još nije pokrenut i ne bih želio da govorim o posljedicama”, kazao je Skoko.

Slična situacija, podsjećanja radi, Republici Srpskoj dogodila se nedavno, kada je po tužbi “Elektroprivrede Slovenije” za predratno ulaganje u RiTE Ugljevik presuđeno da Slovencima treba isplatiti 67 miliona evra, a da Ugljevik, sve dok bude radio, mora isporučivati trećinu proizvedene struje slovenačkoj kompaniji.

Ipak, Skoko tvrdi da se radi o dva različita samoupravna ugovora.

“Oni nisu identični. Zato kažem da ostavljamo i hipotetički posmatramo to, i bilo bi neozbiljno sa moje strane da sada nešto konkretno komentarišem”, dodao je on.

Sa druge strane, Mlađen Mandić, bivši pravobranilac BiH, a koji je sa te funkcije na samom početku pregovarao o zahtjevu HEP-a, nije optimističan. Smatra da je glavna krivica što su RiTE Gacko uopšte dospjele u ovu situaciju na bivšem rukovodstvu.

“Bio sam tada u toku i pokušao sam da to završim mirnim putem. Međutim, nije bilo saglasnosti, jer su tadašnji rukovodioci RiTE Gacko bili previše optimistični i tvrdoglavi i mislili su da to mogu opovrgnuti svojim argumentima. Ali pravo ne poznaje partiotizam ni emocije. Ako u ovom slučaju dođe do arbitraže, a s obzirom na stanje arbitraže prema Ugljeviku, mislim da će Republika Srpska to izgubiti”, rekao je Mandić za “Nezavisne novine”.

On naglašava da, ukoliko dođe do arbitražnog spora, Srpska će samo za pokretanje spora morati spremiti oko milion i po evra.

“Gacko i Republiku Srpsku spasava samo da se odbije arbitraža”, poručio je Mandić.

Pored Gacka i Ugljevika, Hrvatska i Slovenija su osamdesetih godina prošlog vijeka ulagale i u TE Tuzla i Kakanj, a i oni su morali hrvatskoj strani da plaćaju tu “uslugu”. Međutim, “Elektroprivreda BiH” je oba slučaja uspješno riješila.

“Poslije rata elektroprivreda u BiH se podijelila, osnovana su odvojena preduzeća. ‘Elektroprivreda BiH’ je imala obaveze da plati Sloveniji i Hrvatskoj i mi smo te obaveze usaglašavali od 2002. do 2005. i tada smo izmirili sva potraživanja i tako riješili potencijalne probleme sa kojim se sada suočavaju Gacko i Ugljevik. Ne znam zašto oni to nisu riješili”, rekao je za “Nezavisne” Alen Jerlagić, stručnjak za energetiku.

Politika

ZAKON TRAŽI TRANSPARENTNOST, BUDŽET NUDI MAGLU! Režim opet poseže u džep građana, pod krinkom “stručnih usluga”!

Narodna skupština Republike Srpske u srijedu 26.11. ove godine održaće posebnu sjednicu, na čijem dnevnom redu je drugi rebalans budžeta za 2025. godinu.

U okviru tog rebalansa ima jedna budžetska stavka koja je naročito važna, jer pokazuje kako vladajući režim u višemilionskim iznosima troši novac za svoje interese, a ne u interesu naroda i Republike Srpske.

Da bi se razumjela ta bahatost režima koja je, suštinski gledano, kriminal (zloupotreba službenog položaja) pokriven odlukama Narodne skupštine, treba se vratiti u budžet Republike Srpske za 2025. godinu, koji je Narodna skupština usvojila krajem 2024. godine.

Tim budžetom Ministarstvu za evropske integracije i međunarodnu saradnju odobrena je budžetska stavka “stručne usluge” u iznosu od 2.150.000 KM. Ono što odmah pada u oči je što je toliki novac građana namijenjen da se potroši za krajnje neodređen pojam “stručne usluge”, koji ne znači ništa, jer se ne zna šta su stručne usluge, od koga su one niti za koga.

Stoga je takvo postupanje u normiranju neustavno, protivno ustavnom principu vladavine prava, koje nema kada se ovako važno pitanje trošenja narodnog novca propisuje potpuno neodređenim pojmovima, čime se polaže temelj za kasnije brojne i raznovrsne zloupotrebe u vršenju vlasti prilikom trošenja budžetskog novca.

Nakon tako usvojenog budžeta za 2025. godinu, Narodna skupština je tokom ove godine već usvojila jedan (prvi) rebalans budžeta, kojim je navedenu budžetsku stavku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju sa 2.150.000 KM uvećala za više od deset puta, i to na 21.683.800 KM.

Dakle, za (s)mutne “stručne usluge” režim je sebi dao toliki novac, za koji ni tim rebalansom budžeta nije propisano na koje, odnosno kakve i čije stručne usluge ga režim može trošiti.

A onda nas je nakon usvajanja tog prvog rebalansa budžeta nedavno obavijestio The New York Times kako je Vlada Republike Srpske u dužem vremenskom periodu mjesečno plaćala tristo hiljada američkih dolara lobistima povezanim sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugim riječima, Milorad Dodik i njegov režim suludom politikom donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini naprave problem narodu i Republici Srpskoj, a onda posljedice te sulude politike i zloupotrebe vlasti od strane Dodikovog režima bivaju plaćane narodnim parama u milionskim iznosima, i to kojekakvim lobistima kako bi oni svojim vezama omogućili da SAD ukinu sankcije Dodiku i pripadnicima njegovog režima.

Sav taj protivpravni poduhvat režim je plaćao upravo onom višemilionskom i neustavnom budžetskom stavkom Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju, pod firmom “stručnih usluga”, koja je zbog toga uvećana do vrtoglavih milionskih iznosa narodnog novca.

No, ni to nije dovoljno režimu, jer je za 26.11. ove godine zakazao još jednu posebnu sjednicu Narodne skupštine, da bi nametnuo i drugi rebalans budžeta za tekuću 2025. godinu, i u njemu povećanje navedene stavke za tzv. “stručne usluge” sa 21.683.800 KM na 42 miliona KM, kako izvještava domaći internet portal Capital u članku od 24.11. ove godine.

Očigledno je da milioni koje je ovdašnji režim već platio narodnim novcem da bi sebe, a ne Republiku Srpsku, iskupio od posljedica svoje bezglavosti, nisu bili dovoljni nego se ko zna kojim sve lobistima mora platiti još za njihove prljave “stručne usluge”.

Tako se, dakle, pljačka narodni novac iz budžeta Republike Srpske, što je teška zloupotreba vlasti aktuelnog režima.
I niko ne ustaje protiv te zloupotrebe, već se samo nijemo posmatra kako režim za lične potrebe troši narodni novac u ogromnim količinama.

Da poraz svih nas bude još snažniji, podsjetiću na ironiju sadržanu u važećem Zakonu o budžetskom sistemu Republike Srpske, čime završavam ovaj tekst.

Naime, članom 60. tog zakona je propisano da su svi budžetski korisnici dužni da transparentno troše budžetskih novac, a članom 61. tog zakona je propisano da budžetski korisnici moraju namjenski trošiti javni novac.

Međutim, kako će se budžetski novac trošiti transparentno i namjenski ako se u budžetu na neustavan način odredi da se višemilionski iznosi javnog novca troše za krajnje neodređene namjene, pod opskurnim izrazom “stručni usluge”.

Naravno da tu nema niti može biti namjenskog trošenja narodnog novca, već samo njegove zloupotrebe u privatne svrhe.
Protiv takvog neustavnog normiranja budžeta, upotrebom krajnje neodređene odredbe “stručne usluge” koja je antipod pravnoj sigurnosti i vladavini prava, Ustavni sud Republike Srpske nikada nije pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Niti će, iako ima pravo na to.

A to što ministar finansija Republike Srpske (aktuelna Zora Vidović) po članu 61. Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske treba da donese rješenje o inspekcijskoj kontroli NAMJENSKOG korištenja sredstava budžetskih korisnika, je prava ironija.

Jer sve će se u toj kontroli pokriti izrazom “stručne usluge”, pošto taj izraz nije poništio Ustavni sud, niti će, tako da će pod njega budžetski inspektor po nalogu ministra finansija podvesti antinarodno trošenje javnog novca za potrebe režima, s tim što po žalbi (koju može izjaviti samo budžetski korisnik koji je predmet kontrole) protiv rješenja inspektora odlučuje ministar finansija, a Zora Vidović sigurno neće uvažiti žalbu u kojoj bi se budžetski korisnik odvažio da napiše da budžetom Republike nije propisano, kao što nije, da je javnim novcem dozvoljeno plaćanje lobiranja za Milorada Dodika i SAD. Zora bi sasvim izvjesno u tom slučaju sav narodni novac potrošen u te svrhe podvela pod “stručne usluge”.

Eto, tako se odrađuje posao za aktuelni autokratski režim u Republici Srpskoj.

Piše: prof. dr Milan Blagojević

BN TV

Nastavi čitati

Politika

KARAN SLAVIO PRERANO? Stižu glasovi iz inostranstva koji bi mogli sve okrenuti!

Na u nedjelju održanim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, pravo glasa, kao što je poznato imalo je ukupno 1.264.364 birača.

Od toga broja, njih 20.269 mogli su glasati putem pošte i to su glasači koji žive van BiH, a od kojih se 258 prijavilo da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Minhenu, Berlinu, Beču i Beogradu.

S obzirom na to da je CIK BiH glasačima koji glasaju putem pošte, glasačke pakete uputio ranije, do subote, 22. novembra, u poštanski pretinac CIK-a pristigao je 3.191 glasački paket iz inostranstva. Od toga je 1.031 glasački paket stigao s obavijesti da je neuručen.

To znači da je ispunjene glasačke listiće CIK-u iz inostranstva vratilo 2.160 glasača.

CIK BiH će glasačke listiće za glasanje putem pošte primati pet dana nakon održavanja izbora s tim da datum na kovertama kada su poslate mora biti sa žigom na kojem je najkasnije dan održavanja izbora, odnosno 23. novembar.

Glasovi pristigli putem pošte brojaće se u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu i prvo brojanje, kako je rečeno Raportu počet će u srijedu, 26. novembra.

Takođe, u Glavnom centru za brojanje biće prije tih glasova prebrojani i glasovi na nepotvrđenim glasačkim listićima, zatim glasački listići birača koji su glasali u odsustvu, te listići onih glasača koji su glasali putem mobilnog tima.

Inače, na svakim izborima u BiH, određen broj birača ima pravo glasati putem pošte ako ispuni propisane procedure. Godinama je interes za glasanje putem pošte daleko manji od broja birača koji na to imaju pravo ili se registruju za izbore.

No, s obzirom na još uvijek neizbrojane glasačke listiće kojih je nekoliko hiljada, te imajući u vidu da je razlika između kandidata Siniše Karana i Branka Blanuše za predsjednika RS oko deset hiljada, kao i da se traži ponavljanje izbora na nekim biračkim mjestima, pitanje je mogu li ti listići promijeniti izborni rezultat ili će Karan ostati u vodstvu i postati i zvanično predsjednik RS, piše Raport.

Nastavi čitati

Politika

“ZABRINJAVAJUĆE I OPASNO!” Radojičić o sinoćnjem napadu na Stanivukvića i mogućem haosu u 2026.!

Potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska, Igor Radojičić, najoštrije je osudio sinoćnji napad na gradonačelnika Banjaluke i predsjednika Pokreta Sigurna Srpska Draška Stanivukovića, poručivši da se više ne radi o izolovanom incidentu, već o obrascu ponašanja koji prijeti da postane svakodnevica u Republici Srpskoj.

– Prvo moram da kažem da sinoćnji napad predstavlja čin najveće osude. Ovo nije individualno pitanje , ovo je pitanje za čitav naš pokret, za građane Banjaluke i sve ostale građane – istakao je Radojičić.

 

Dodaje da je potpuno neprihvatljivo da bilo ko, a posebno istaknuta politička ličnost, bude fizički napadnuta zbog svojih političkih stavova. Prema njegovim riječima, ovo je još jedan u nizu napada na opozicione prvake koji, kako kaže, uglavnom nisu razjašnjeni i nisu dobili nikakav epilog.

– Ti događaji prijete da postanu matrica ponašanja u Republici Srpskoj. To nas sve zajedno treba zabrinuti – poručio je Radojičić.

Radojičić je naglasio da se napad dogodio odmah nakon završetka jedne izborne kampanje, dok ulazimo u novu.

– Zabrinjavajući je izlazak iz jedne kampanje, a još više zabrinjavajući ulazak u novu, jer smo za jedanaest mjeseci u opštim izborima. Ako je ovakav početak, ne daj Bože, na šta će ličiti izbori 2026. godine – upozorio je Radojičić.

Šta je još rekao, možete da pogledate u videu koji se nalazi u okviru teksta.

Blink

Nastavi čitati

Aktuelno