Connect with us

Region

Hrvatica bila u Izraelu kad je počeo rat: “NAŠA AMBASADA MI JE SPUSTILA SLUŠALICU”

Mlada Hrvatica ovaj vikend je planirala provod na festivalu koji se održavao u pustinji u južnom dijelu Izraela. Na sreću, ne radi se o techno festivalu na koji su upali militanti Hamasa i ubili 260 ljudi.

Sagovornica Indexa, koja je htjela ostati anonimna, u subotu ujutro je primila poruke izraelske vlade kojima je obaviještena o napadima na Tel Aviv i Jerusalim koji su u međuvremenu eskalirali, a život je do sada izgubilo oko hiljadu ljudi.

Ona je za Index ispričala traumatično iskustvo kroz koje je prolazila posljednja dva dana. Nakon što je iz Hrvatske došla u Tel Aviv, zaputila se u pustinju na festival kada su napadi započeli. Tada je morala odlučiti hoće li ostati u pustinji ili se vratiti u Tel Aviv i pokušati kupiti avionsku kartu kako bi što prije napustila Izrael. Odlučila se za drugu opciju i uspjela napustiti državu, kako kaže, “u zadnji tren”. U međuvremenu su gotovo sve avionske kompanije ukinule vezu s Izraelom, pa je otkazan i let kojim je sinoć trebala doći u Veneciju.

U cijelom tom haosu neumorno je pokušavala stupiti u kontakt s hrvatskom ambasadom, no pomoć, a ni bilo kakvu informaciju od njih nije uspjela dobiti, već joj je pomagao njen prijatelj koji uopšte nije bio u Izraelu. Na kraju je jedva uspjela kupiti kartu za let iz Izraela. Trenutno se nalazi u Berlinu nakon što joj je prijatelj uspio pronaći direktan let kako bio što prije otišla iz Tel Aviva.

Kaže kako je u Tel Aviv došla u petak i da je sve bilo normalno, a onda joj je u subotu ujutro stigla poruka izraelske vlade koja ju je upozorila na napade. U međuvremenu je već bila u pustinji na festivalu.

“Kada sam došla u petak, sve je bilo normalno. Putovala sam javnim prvozom do Tel Aviva, autobusi su normalno funkcionisali, kao i sve drugo. Iz Tel Aviva sam se spustila na festival u pustinju. Svi na festivalu su bili u ogromnom šoku, nas otprilike tristo. Inače, radi se o jako lijepom festivalu na kojemu su bile porodice te mladi i stari.

U subotu u osam i trideset dobila sam prvu poruku izraelske vlade, a naknadno još dvije. Bile su to poruke označene crvenim uskličnicima u kojima je pisalo kako se ponašati u slučaju da dođe do raketiranja. Pisalo je da, u slučaju da smo u zgradi, ostavimo otvorena vrata kako bi drugi ljudi mogli u nju ući, da u slučaju alarma odemo u sklonište, ako smo u zgradi, da legnemo na pod i stavimo ruke na glavu.

Kaže kako joj je cijelo vrijeme pomagao stariji prijatelj koji je već prošao ratno iskustvo. Priča kako sama u tim trenucima, zbog šoka i haosa, nije mogla donositi racionalne odluke. Imala je dva izbora – čekati da se oglasi alarm i otrčati u pustinju iz koje satima nema izlaza ili otići u Tel Aviv, kupiti avionsku kartu i što prije napustiti Izrael.

“Neizmjerno sam zahvalna što imam tako dobre prijatelje oko sebe, koji su mi toliko pomogli. Nazvao me jedan stariji prijatelj koji je bio u Hrvatskoj za vrijeme rata. On mi je sve objašnjavao korak po korak jer nisam znala što činiti. Prvi put sam se našla u ovakvoj situaciji i nisam bila u stanju donijeti bilo kakvu odluku zato što su nam rekli da sve činimo na vlastitu odgovornost, a sve je opasno.

S njim sam podijelila svoju lokaciju i on me pratio cijelo vrijeme. Bila sam jako zbunjena. Da nije bilo njega, ostala bih u pustinji jer su nam rekli da je to najsigurnije mjesto. Mnogi ljudi su tamo ostali, ali već danas su otkazani gotovo svi letovi i ne znam kako će se oni vratiti kući. Inače, Gaza je od pustinje u kojoj se održavao festival udaljena svega sat i po, a u blizini se nalazi vojna baza.

“Izraelci su nam rekli da je u pustinji sigurno, da ostanemo i držimo se zajedno, a kad se oglasi alarm, da moramo istrčati na stražnji izlaz i trčati u pustinju. To je bila jedina opcija, da satima sjediš i čekaš alarm kako bi otrčao u pustinju iz koje satima nema izlaza”, ispričala nam je.

Na kraju sam se vratila u Tel Aviv i bila u zgradi u kojoj nisu imali sklonište i svakih deset minuta išli smo na stubište. Alarm se oglasi i imaš pet sekundi da istrčiš na stubište. Bacali su rakete, i nekoliko stotina metara od nas je pala jedna, pa se naša cijela zgrada tresla, nakon čega smo čuli Hitnu pomoć. Za mene je to bilo jako intenzivno i imala sam panične napade. Znala sam da spavati neću i da što prije moram otići otamo. Jedina opcija bila je kupiti bilo koji direktan let iz Tel Aviva”, ispričala nam je.

Cijelu je subotu zajedno sa svojim prijateljima iz Hrvatske i Njemačke pokušavala kupiti direktan let za bilo koji grad u Evropi, samo kako bi što prije napustila Izrael. Na kraju je uspjela, ali uz brojne poteškoće.

“Doći do karte bio je ogroman problem. Tražila sam kartu za bilo gdje u Europi a da je ne platim preko tisuću eura jer su cijene letova momentalno skočile. Imam prijatelje u Berlinu i ovo što smo našli je bio prvi i jedini direktni let iz Tel Aviva. Satima sam pokušavala kupiti kartu, cijelim putem dok smo se vraćali iz pustinje u Tel Aviv. Došla bih do kraja procedure kupnje karte i onda bi me izbacilo iz cijelog procesa. Imala sam bukiran let u nedjelju navečer za Veneciju, ali mi je u međuvremenu stigla obavijest da je otkazan i to me slomilo. Nakon toga su nas počeli obavještavati da i druge avionske kompanije otkazuju svoje letove.

Zato su mi kartu pokušali kupiti prijatelji iz drugih zemalja. Jedan od njih, koji je iz Berlina, prošao je cijelu proceduru i njemu su isto otkazali kupnju. Ipak, nakon nekoliko minuta mu je u spam stigao mail s računom za kartu. Momentalno sam se spakirala i otišla na aerodrom koji je bio krcat. Put do aerodroma je bio vrlo traumatičan. Teroristi su bili na cesti i stalno se oglašavao alarm. Nije bilo signala i sve je bilo jako strašno. Nije se moglo razaznati tko je više uplašen.

Svi letovi su kasnili. Atmosfera na aerodromu je bila poput tihe panike. Otišla sam za Berlin u zadnji tren i čula sam danas da ni jedna kompanija više ne leti. Da sam slušala sebe ili svoju grupu s festivala, ostala bih tamo u pustinji zajedno s njima jer oni danas ne mogu nikamo jer su svi letovi otkazani. Na festivalu je do zadnjeg trenutka bilo prekrasno, pozvala sam ljude od tamo da dođu kod mene, da se sklone i pobjegnu bilo gdje od ovoga”, ispričala je Indexu.

“U međuvremenu sam na internetu pronašla nekoliko brojeva hrvatske ambasade, ali nikog nisam uspjela dobiti, a neki brojevi uopće nisu bili aktivni. Prijateljica mi je uspjela nabaviti jedan broj, zvali su me i nekoliko smo sekundi pričali na telefon. Predstavili su se, pitali me gdje se nalazim, na što sam im rekla da sam na putu za aerodrom, nakon čega su mi prekinuli poziv. Pokušala sam ih nazvati preko WhatsAppa jer je u pitanju strani broj, ali nisam ih mogla naći.

Ne znam što bih rekla na tu cijelu situaciju, jako sam zbunjena. Ne mogu vjerovati da sam bila u Tel Avivu usred signala i da mi se poziv samo tako prekinuo. Njihov WhatsApp nisam našla, a zaustaviti nekoga u toj panici i pitati ga za poziv je bilo doslovno nemoguće”, ispričala nam je.

Na koncu kaže kako je zahvalna za porodicu i prijatelje koji su se toliko angažovali da joj pomognu. Dok su jedni činili sve da ju uspiju spojiti s nekim iz hrvatske ambasade, drugi su joj pokušavali kupiti avionsku kartu. Na kraju su i uspjeli.

“Svima želim takve prijatelje i obitelj, svi zaslužuju imati takve ljude oko sebe. Prijatelji su me zvali i govorili da će mi uplatiti novac za kartu i za sve drugo potrebno. Otkad sam stigla u Berlin, cijelo sam vrijeme na internetu, u kontaktu s prijateljima iz Izraela. Pokušavamo im kupiti karte da što prije odu otamo. Za sada je bilo neuspješno. Samo kompanija EL AL Izrael leti”, ispričala je Indexu mlada Hrvatica.

O nemogućnosti komunikacije Hrvata u Izraelu s hrvatskom ambasadom Index je poslao upit Ministarstvu unutarnjih poslova RH.

Related Topics:

Region

DUNAV NA ISTORIJSKOM MINIMUMU: Vanredno u Vojvodini, hidroelektrane rade smanjenim kapacitetom

Zbog istorijski niskog vodostaja Dunava pokrenute su hitne mjere u Srbiji, dok je vanredna situacija uvedena u dijelu Vojvodine. Hidroelektrane rade smanjenim kapacitetom, a Mađarska se priprema za potpuno zaustavljanje nuklearne elektrane Pakš.

Država preduzima hitne mjere zbog istorijski niskog vodostaja Dunava. Vanredno u dijelu Vojvodine, ugrožena plovidba, usjevi, energetika. Zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog vodostaja Dunava, letnja potrošnja električne energije dostigla nivoe karakteristične za zimski period. Ministarka Đedović Handanović apelovala je na građane da struju koriste racionalno i štede kad god je to moguće. Proizvodnja u nuklearnoj elektrani Pakš potpuno će se zaustaviti u naredna 24 do 72 sata.

Iako je Dunav već na istorijskom minimumu, nadležni upozoravaju da bi vodostaj narednih dana mogao dodatno da opadne za još dvadesetak centimetara. Vanredna situacija već je uvedena u dijelu Vojvodine.

Država preduzima hitne mjere, kako bi se obezbedio dotok vode do crpnih stanica i nesmetano funkcionisanje sistema Dunav–Tisa–Dunav.

Zbog opadanja nivoa Dunava, ugrožavanja navodnjavanja usjeva, ali i potencijalnog ugrožavanja rada Hidrocentrale “Đerdap”, gdje je dotok vode blizu istorijskog minimuma, ponovo je zasjedao Republički štab za vanredne situacije.

Na štabu za vanredne situacije razmatrana je aktuelna meteorološka i hidrološka situacija u Srbiji, imajući u vidu najavljeni dugotrajni toplotni talas, izrazito visok rizik od požara na otvorenom prostoru i vodostaj na Dunavu i drugim vodotocima koji su na istorijskom minimumu.

Proizvodnja u Pakšu staje u naredna 24 do 72 sata

Pored očekivanog obustavljanja rada nuklearne elektrane Pakš, došlo je do gubitka dodatnih 400 megavata kapaciteta zbog kvara u termoelektrani Dunamenti, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar, što bi, kako je naveo, od ponedjeljka moglo da dovede do krize u snabdijevanju energijom bez presedana u Mađarskoj.

Mađar je u objavi na Fejsbuku takođe potvrdio da će se, zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, proizvodnja u nuklearnoj elektrani Pakš potpuno zaustaviti u naredna 24 do 72 sata, što se nikada ranije nije dogodilo.

Đedović Handanović apeluje na građane da racionalno troše struju

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je, zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog vodostaja Dunava, ljetnja potrošnja električne energije dostigla nivoe karakteristične za zimski period i apelovala na građane da energiju koriste racionalno i štede kad god je to moguće.

“Očekujemo da se potrošnja električne energije poveća već od sljedeće nedelje na 100 do 105 gigavat-sati dnevno. U zimskom periodu je to na dnevnom nivou između 110 i 115 gigavat-sati kad je najveći konzum i kad su najniže temperature. To nam govori da se potrošnja izjednačila ljeti i zimi i to nije slučaj samo ove godine, tako je bilo i prethodnih godina. Zbog toga apelujem na sve građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju, da se ne rasipaju, jer sve to treba da se proizvede i dopremi, a na sve to utiču prirodni uslovi“, rekla je Đedović Handanović za Tanjug.

Hidroelektrane rade smanjenim kapacitetima

Objašnjava da trenutni prirodni uslovi ne dozvoljavaju dovoljan dotok zbog čega hidroelektrane rade smanjenim kapacitetima. Kaže da identične izazove imaju i zemlje u okruženju što stvara dodatni pritisak na energetski sektor čitavog region.

“Dotoci na Drini su znatno ispod prosjeka, imamo određenih izazova i sa hlađenjem termoelektrane u Kostolcu. Sve to nas tjera na veliki oprez, prije svega zbog situacije sa vodostajima, ali i zbog proizvodnje električne energije“, rekla je ministarka.

Ona ističe da je, uprkos velikoj potrošnji, sistem siguran i stabilan. “U ovom trenutku nema rizika od preopterećenja mreže. Postoji regionalni izazov jer se Mađarska, Rumunija i Bugarska suočavaju sa izazovima u njihovom energetskom sektoru, zbog hlađenja nuklearnih elektrana i zbog toga smo na oprezu, kao i Elektromreža Srbije”, kaže Đedović Handanović.

Nastavi čitati

Region

CRVENE ZASTAVE I DALJE STOJE: Na pojedinim plažama u Crnoj Gori zabranjeno kupanje

Nadležne službe u Crnoj Gori prethodno su bile zabranile kupanje na više lokacija u Baru i Budvi nakon što su analize pokazale da kvalitet morske vode nije bio bezbjedan za kupače.

Na tim mjestima bile su istaknute crvene zastavice, a građanima i turistima preporučeno je da ne ulaze u more do dobijanja novih rezultata ispitivanja.

Ponovljene analize uzoraka uzetih 28. jula pokazale su da je sad more na Slovenskoj plaži u Budvi, kao i na lokacijama Žukotrlica 2 i Žukotrlica 3 u Baru, ponovo bezbjedno za kupanje. Ipak, zabrana je i dalje na snazi na kupalištu Pržno u Budvi, gdje je kvalitet vode ostao nezadovoljavajući.

“Rezultati ponovljenih analiza kvaliteta morske vode, uzetih 28. 7. 2026. godine na lokacijama na kojima je tokom prethodnog redovnog ispitivanja utvrđen loš kvalitet vode, pokazali su odličan kvalitet za oba ispitivana parametra na lokaciji vode za kupanje ‘Slovenska plaža 01’ u opštini Budva, kao i kvalitet od dobrog do zadovoljavajućeg za oba parametra na lokacijama vode za kupanje ‘Žukotrlica 02’ i ‘Žukotrlica 03’ u opštini Bar. Ovi rezultati potvrđuju da je kvalitet morske vode na navedenim lokacijama bezbjedan za kupanje i rekreaciju”, navodi se u saopštenju nadležnih.

Na lokaciji “Pržno” u opštini Budva kvalitet morske vode i dalje je loš, zbog čega je, prema njihovim riječima, na kupalištima u okviru ove lokacije i dalje na snazi zabrana kupanja, uz istaknutu crvenu zastavicu.

Iz Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore navode da su rezultati analiza dostavljeni Inspekciji za vode, koja će, kako ističu, u okviru svojih nadležnosti preduzeti dalje mjere i aktivnosti.

“Institut za biologiju mora nastavlja sa uzimanjem uzoraka morske vode na lokaciji ‘Pržno’, a javnost će blagovremeno biti obaviještena o rezultatima narednih analiza”, zaključuje se u saopštenju, piše Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Društvo

KOLIKO CIGARETA SMIJETE PRENIJETI IZ BiH U EU? Kazne mogu biti paprene!

Građani koji putuju iz BiH prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim državama Evropske unije često pitaju koliko cigareta ili duvana smiju ponijeti bez plaćanja carine, PDV-a i akciza.

Najvažnije je znati da se pravila primjenjuju na granici na kojoj putnik prvi put ulazi u carinsko područje Evropske unije, a ne prema državi koja je njegovo konačno odredište.

Osoba koja iz BiH automobilom ili autobusom ulazi u Hrvatsku bez plaćanja uvoznih davanja može unijeti najviše 40 cigareta, odnosno dvije standardne kutije cigareta. Umjesto cigareta može se unijeti 20 cigarilosa, 10 cigara ili 50 grama duvana za pušenje. Dozvoljena je i proporcionalna kombinacija različitih duvanskih proizvoda, ali se ukupno propisano oslobođenje ne smije prekoračiti. Ovo pravo ima svaki putnik koji je navršio 17 godina, piše GPMaljevac.

To znači da putnik koji automobilom iz BiH prelazi granicu s Hrvatskom ne može bez plaćanja davanja unijeti jednu šteku od 200 cigareta, iako putuje dalje prema Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj.

Hrvatska je u tom slučaju prva država Evropske unije u koju ulazi i na njenoj se granici primjenjuje hrvatski limit od 40 cigareta po osobi. Evropska unija državama članicama dopušta primjenu višeg limita od 200 ili nižeg limita od 40 cigareta, a Hrvatska niži limit primjenjuje na putnike koji dolaze putnim, željezničkim i drugim kopnenim prevozom.

Viši limit u Hrvatskoj vrijedi za putnike koji iz treće zemlje dolaze avionom. Putnik stariji od 17 godina tada može bez uvoznih davanja unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje. Zbog toga nije isto dolazi li osoba iz BiH automobilom preko graničnog prelaza ili avionom iz države koja nije članica Evropske unije.

Putnik može unijeti i više od 40 cigareta, ali veću količinu mora sam prijaviti carinskom službeniku prije početka kontrole. Hrvatska carina navodi da je unos većih količina dopušten ako ih unosi osoba starija od 17 godina, sama ih prevozi, roba je namijenjena njenim ličnim potrebama i na nju se obračunaju carina, PDV i akcize. Prekoračenje dozvoljene količine zato nije automatski krijumčarenje ako je roba uredno prijavljena i ako su ispunjeni ostali uslovi.

Problem nastaje kada putnik cariniku ne prijavi višak, cigarete sakrije u vozilu, prtljagu ili odjeći ili pokuša ostaviti utisak da nema robe koju mora prijaviti. U takvom slučaju roba može biti oduzeta, mogu biti obračunata neplaćena davanja, a protiv osobe može biti pokrenut prekršajni postupak. Visina kazne nije ista za svako prekoračenje i ne postoji jedinstvena kazna koja vrijedi u cijeloj Evropskoj uniji. Kazna zavisi od države ulaska, količine, vrijednosti robe, načina na koji je roba pronađena, ranijih prekršaja i procjene je li riječ o robi za lične ili komercijalne potrebe.

Hrvatska carina je u posljednjim slučajevima za ozbiljnije pokušaje nezakonitog unosa izricala kazne od nekoliko hiljada evra. Za 3.400 skrivenih cigareta jednom je vozaču izrečena kazna od 5.100 evra, od čega je platio dvije trećine, odnosno 3.400 evra, dok su cigarete oduzete. U drugom slučaju, za nezakonit unos 8.800 cigareta izrečena je kazna od 10.500 evra, a sva pronađena roba je oduzeta.

Posebna, još stroža pravila mogu se odnositi na stanovnike pogranične zone, radnike u pograničnom području i članove posada koji granicu prelaze u sklopu svog posla. Njima je pri svakodnevnom pograničnom prometu predviđeno oslobođenje za najviše 25 cigareta, 10 cigarilosa, pet cigara ili 25 grama duvana za pušenje. Ova ograničenja ne moraju se primjeniti ako putnik carinskim službenicima dokaže da putuje dalje od pogranične zone ili da se vraća s područja izvan pogranične zone, na primjer računom izdatim izvan tog područja.

Ako više punoljetnih osoba putuje u istom vozilu, svaka osoba ima vlastito količinsko oslobođenje. Tako bi, na primjer, četiri putnika starija od 17 godina pri ulasku u Hrvatsku pojedinačno mogla imati po 40 cigareta. Međutim, cigarete se ne bi trebale skrivati niti predstavljati kao zajednička količina jednog putnika, jer carinik procjenjuje kome roba pripada, je li namijenjena za ličnu upotrebu i postoje li znakovi da se unosi radi prodaje.

U julu 2026. godine hrvatski carinici su na graničnom prelazu Slavonski Brod pronašli pet kilograma skrivenog sitno rezanog duvana. Budući da je vozač ranije već počinio sličan prekršaj, izrečena mu je kazna od 5.130 evra. U slučaju pronalaska 21.600 cigareta u kamp-vozilu dvojici prekrilaca izrečene su kazne od 13.000 i 16.000 evra, uz oduzimanje robe i naplatu dodatnih troškova.

Ovi iznosi odnose se na velike i skrivene količine te ih ne treba poistovjećivati s putnikom koji je prijavio nekoliko kutija više od dozvoljenog limita. Ipak, pokazuju da pokušaj skrivanja cigareta može dovesti do oduzimanja robe, naplate akcize, visokih novčanih kazni, a u težim slučajevima i privremenog ili trajnog oduzimanja vozila kojim je roba prevožena.

Slovenija pri direktnom ulasku iz države koja nije članica Europske unije primjenjuje viši limit od 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duvana za pušenje po putniku starijem od 17 godina. Međutim, putnik iz BiH koji prema Sloveniji putuje preko Hrvatske već je u Evropsku uniju ušao na hrvatskoj granici. Zbog toga ne može hrvatskim carinicima objašnjavati da mu je konačno odredište Slovenija i pozivati se na slovenski limit od 200 cigareta.

Austrija takođe kod direktnog dolaska iz države izvan Evropske unije uglavnom dopušta unos 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara ili 250 grama duhana za pušenje po osobi starijoj od 17 godina. Austrijska carina izričito upozorava da putnici koji dolaze preko druge države članice moraju poštovati pravila države preko koje su ušli u Evropsku uniju.

Kada su cigarete već legalno kupljene u jednoj državi Evropske unije i putnik putuje u drugu članicu, primjenjuju se druga pravila. Evropska unija kao orijentacijsku količinu za ličnu upotrebu navodi 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara ili kilogram duvana. To nisu količine koje se iz BiH mogu unijeti bez davanja, niti predstavljaju zagarantirano pravo na prenošenje osam šteka. Carina i kod putovanja između članica može tražiti dokaz da je roba kupljena za lične potrebe, a ne za prodaju, te uzeti u obzir račune, pakovanje, način prevoza i ukupnu količinu.

Najjednostavnije pravilo za putnike iz BiH koji automobilom ili autobusom ulaze preko Hrvatske glasi: najviše 40 cigareta, odnosno dvije kutije, po osobi starijoj od 17 godina. Sve iznad te količine treba prijaviti carinskom službeniku i ne pokušavati sakriti, čak ni kada se radi o jednoj šteki namijenjenoj za vlastitu upotrebu.

Nastavi čitati

Aktuelno