Region
Hrvatska počela graditi PRELAZ KOD GRADIŠKE
Izgradnja graničnog prelaza na brzoj cesti u završnoj fazi izgradnje kod mosta blizu Gradiške na hrvatskoj strani počeće krajem ove sedmice, potvrđeno je u Ministarstvu finansija Hrvatske za “Nezavisne novine”.
Naime, u ovom Ministarstvu su nam prethodno bili najavili da će 10. aprila izvođač biti uveden u radove, te da je rok izgradnje 12 mjeseci. Sada su nam rekli da je izvođač uveden na gradilište 10. aprila kao po planu, ali da bi radovi trebalo da počnu do kraja ove sedmice.
“U tijeku je doprema potrebnih gradilišnih kontejnera i ograde, a do kraja tjedna, potrebnih strojeva i opreme te građevinske armature. Dakle, po predaji gradilišta izvođaču, radovi teku prema planiranoj dinamici”, rekli su nam oni.
Napomene radi, Hrvatske ceste kao investitor su pri kraju izgradnje prvog dijela brze ceste od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do postojeće ceste ka autoputu Zagreb – Beograd, ali završetak ovih poslova, koje izvodi banjaluči Integral inženjering, neće značiti mnogo ako ne bude izgrađen granični prelaz. Prošle godine su nam u Hrvatskim cesta potvrdili da bi Integral radove mogao zavšiti tokom ovog ljeta, ali, obzirom da se granični prelaz tek počinje graditi, čak i ako do toga dođe cesta neće moći biti otvorena. Prije nekoliko sedmica su nam u ovom hrvatskom preduzeću potvrdili da je došlo do manjih pomijeranja u rokovima, zbog vremenskih prilika.
Ako se ispoštuje rok izgradnje od 12 mjeseci, to znači da brza cesta neće biti otvorena do aprila naredne godine.
Nataša Miletić, portparolka Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske je za Nezavisne podsjetila da je most na Savi kod Gradiške plaćen 20 miliona evra, ali da nije pušten u saobraćaj upravo zato što Hrvatska nije izgradila granični prelaz.
“Takođe i hrvatska strana nije izgradila planiranu pristupnu saobraćajnicu, odnosno brzi put do petlje Okučani. Republika Srpska je ispoštovala svoj dio i završila neophodne aktivnosti, te očekujemo da hrvatska strana ispoštuje svoju obavezu”, rekla nam je ona. Posebno je naglasila da je granični prelaz kod Gradiške je jedan od najznačajnijih za BiH.
“Neupitno je da će nakon izgradnje novog graničnog prelaza kod Gradiške i dionice brzog puta na hrvatskoj strani do petlje Okučani, dionica autoputa Banjaluka – Gradiška postati daleko privlačnija i konkurentnija, pošto će se vezati sa evropskim Koridorom deset, što će implicirati drastično povećanje protoka na istoj i dovesti do mnogo većeg nivoa usluge, imajući u vidu da je dionica autoputa Banjaluka – Gradiška puštena u upotrebu davne 2011. godine”, rekla nam je ona.
Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, nam je nedavno rekao da je ovaj prelaz, kao i sličan kod Svilaja, u prioritetu njegovog ministarstva, odnosno dva mosta koja su izgrađena preko Save.
“Oba projekta su podržana grantovima EU. Funkcionalna upotreba oba mosta je, na žalost, još uvijek na čekanju. Trenutno, preko mosta kod Svilaja mogu saobraćati putnička vozila, ali je upotreba za teretni saobraćaj uslovljena stavljanjem u punu upotrebu mosta kod Gradiške. Novi most preko rijeke Save kod Gradiške u potpunosti je spreman za puštanje u promet, ali uslovi sa strane Republike Hrvatske još uvijek nisu ispunjeni. Osnovni problem danas predstavlja neizgrađen granični prelaz, a što je u nadležnosti Ministarstva finansija Republike Hrvatske. Dio pristupne saobraćajnice koji bi omogućio funkcionalan pristup autoputu prema Zagrebu je u poodmakloj fazi gradnje”, rekao je on.
Dodao je da je propuštena prilika što Hrvatska nije pristala da se već izgrađeni granični prelaz s bh. strane koristi kao zajednički, jer se Hrvatska opredijelila ua izgradnju novog vlastitog prelaza.
“Kao resorno ministarstvo, zahtjevamo da se, što je moguće prije, započne i završi izgradnja ovog veoma važnog graničnog prelaza kako bi i most mogao da ispunjava svoju osnovnu funkciju”, rekao nam je on i dodao da je opredjeljenje ministarstva da oba prelaza budu u funkciji tokom ove godine.
Region
POZNATI REZULTATI REFERENDUMA: Slovenci rekli “ne” eutanaziji, zakon se poništava
Slovenački birači većinom su odbili zakon o potpomognutom samoubistvu, poništivši zakon iz jula, dok inicijator referenduma ističe pobjedu kulture života nad kultom smrti.
Slovenački birači na referendumu održanom juče većinski su odbili zakon o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života, čime će zakon usvojen u parlamentu u julu ove godine biti poništen.
Prema neslužbenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva, s 99,8 odsto prebrojanih glasova protiv zakona je glasalo više od 368.000 birača, odnosno 53,4 odsto izašlih. Za zakon je glasalo nešto više od 321.000 birača, odnosno 46,6 odsto.
Time je ispunjen i zakonski kvorum, jer je za odbacivanje zakona moralo glasati najmanje 339.205 birača. Na referendum je izašlo 40,91 odsto od ukupno 1,7 miliona osoba s pravom glasa.
U većini izbornih jedinica zakon je odbijen, a jedina iznimka bila je centralna Ljubljana, gdje je prevagnula podrška njegovom donošenju. Riječ je o 34. referendumu u istoriji nezavisne Slovenije, na kojem su biračka mjesta zatvorena u 19 časova, nakon čega su objavljeni prvi neslužbeni podaci.
Inicijator referenduma i čelnik Pokreta za djecu Aleš Primc rezultat je proglasio “velikom pobjedom saosjećanja i solidarnosti”. Zahvalio je građanima, ljekarima, vjerskim zajednicama i političkim strankama koje su podržale inicijativu, ističući da je “kultura života pobijedila kult smrti”. Rekao je da je poruka birača jasna i da država mora obezbijediti uslove u kojima će bolesni, invalidni i stariji imati dostupnu zdravstvenu i palijativnu zaštitu, a ne put ka potpomognutom okončanju života.
Odbijeni zakon predviđao je mogućnost potpomognutog samoubistva za punoljetne pacijente koji ispunjavaju stroge medicinske kriterijume. Pacijent bi morao dvaput izraziti želju ljekaru, nakon čega bi zahtjev procjenjivao nezavisni ljekar i psihijatar. Zdravstveni radnici zadržali bi pravo priziva savijesti. Potpomognuto okončanje života ne bi bilo dozvoljeno osobama mlađim od 18 godina, kao ni u slučajevima neizdržive patnje izazvane mentalnom bolešću. Eutanazija, odnosno smrt uz direktnu pomoć njegovatelja, ostala bi zabranjena.
Referendum tako poništava zakon iz jula, iako je na savetodavnom referendumu 2024. godine pravo na potpomognuto samoubistvo podržalo 55 odsto birača.
Region
VULIN O IDEJI BELGIJSKOG PREMIJERA! EU po modelu srpskog svijeta
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin upitao je da li ideja srpskog svijeta i dalje zvuči nemoguće i opasno, nakon što se belgijski premijer Bart de Vever založio za ujedinjenje Belgije i Holandije, rekavši da ne odustaje od svog sna da svi koji govore holandskim jezikom žive u jednoj državi.
On je upitao da li i sada ideja srpskog sveta, ujedinjenja Srbije i Republike Srpske i zajedničke države svih koji govore srpskim jezikom i dalje zvuču nemoguće, opasno, destabilizujuće?
“Hoće li i De Vever pod sankcije, hoće li /evropski komesar za proširenje EU/ Marta Kos i njega da isključi iz Vlade? Evropske integracije po modelu srpskog sveta, veseli se srpski rode!”, izjavio je Vulin.
Region
NIŠTA BEZ KEŠA! Slovenija upisuje pravo na plaćanje gotovinom u Ustav
Narodna skupština Slovenije odobrila je Ustavni zakon o izmjeni trećeg poglavlja Ustava sa 67 glasova za i jednim protiv, na osnovu kojeg će se pravo plaćanja gotovinom upisati u Ustav. Inicijativu za to dala je udruženje „Povezani smo“, koje je u novembru 2023. godine Narodnoj skupštini predalo 56.267 potpisa za unošenje ovog prava u Ustav.
Očekuje se da će Narodna skupština zakon proglasiti 1. decembra.
Kako objašnjavaju iz udruženja, cilj je jasna zaštita fizičke gotovine. Prema njihovom uvjerenju, pojam gotovina uvijek se mora odnositi na novac u fizičkom obliku. Time se sprječava da se digitalni oblici novca, poput elektronskog novca, kriptovaluta ili digitalnog eura, u budućnosti tumače kao gotovina. Ustavno povjerenstvo Narodne skupštine zatim je pripremilo radni tekst prijedloga ustavnog zakona. Nakon odobrenja, Ustavu će biti dodat novi član 74, koji će glasiti da svako ima pravo da koristi gotovinu u bankarskom i drugom pravnom prometu, u skladu sa zakonom.
Za odobrenje je bila potrebna dvotrećinska većina svih poslanika. U današnjoj raspravi poslanici su, između ostalog, naglasili važnost gotovine u kriznim situacijama i sa aspekta zaštite privatnosti.
U tom procesu Vlada je skrenula pažnju na pravne aspekte koji se tiču isključive nadležnosti Evropske unije u oblasti monetarne politike. Stoga je pozdravila odluku Skupštine da najnoviji prijedlog pošalje Evropskoj centralnoj banci (ECB) na mišljenje, kao i činjenicu da je ECB prepoznala glavni cilj prijedloga – jačanje dostupnosti i prihvatanja gotovine u Sloveniji. Linker
„Ovo je pravo koje uživa široku javnu i političku podršku i ima značajnu simboličku i praktičnu vrijednost“, naglasila je danas državna sekretarka u Ministarstvu finansija Gordana Pipan, prenosi Bankar.
-
Društvo2 dana agoHOROR NA UKC -u! Cijelu smjenu ostavljena GLADNA I ŽEDNA! Sin pacijentkinje ogorčen na osoblje! (VIDEO)
-
Politika2 dana agoJOŠ JEDNA LAŽ REŽIMA! Ništa od povećanja penzija
-
Politika2 dana agoGORICA DODIK OPTUŽILA OPOZICIJU I VLAST DA RADE PROTIV DODIKOVIH?! Ko su “ONI” i da li su u Srbiji?
-
Politika2 dana agoČOVIĆ TVRDI “BiH može napredovati samo uz TRI ENTITETA”
-
Svijet3 dana agoUKRAJINA JE ZAVRŠENA PRIČA? Tramp poručio Zelenskom “IMATE ROK DO 27. NOVEMBRA”
-
Hronika2 dana ago“TO JE BUDUĆI SILOVATELJ” Učiteljica prijavila policiji učenika prvog razreda ZBOG PIPKANJA
-
Politika22 sata agoHOĆE LI NAJVEĆI GRAD PRESUDITI? Blanuša ubjedljivo vodi u Banjaluci
-
Politika24 sata agoPrvi rezultati izbora za predsjednika Republike Srpske
