Connect with us

Region

Hrvatska počela graditi PRELAZ KOD GRADIŠKE

Izgradnja graničnog prelaza na brzoj cesti u završnoj fazi izgradnje kod mosta blizu Gradiške na hrvatskoj strani počeće krajem ove sedmice, potvrđeno je u Ministarstvu finansija Hrvatske za “Nezavisne novine”.

Naime, u ovom Ministarstvu su nam prethodno bili najavili da će 10. aprila izvođač biti uveden u radove, te da je rok izgradnje 12 mjeseci. Sada su nam rekli da je izvođač uveden na gradilište 10. aprila kao po planu, ali da bi radovi trebalo da počnu do kraja ove sedmice.

“U tijeku je doprema potrebnih gradilišnih kontejnera i ograde, a do kraja tjedna, potrebnih strojeva i opreme te građevinske armature. Dakle, po predaji gradilišta izvođaču, radovi teku prema planiranoj dinamici”, rekli su nam oni.

Napomene radi, Hrvatske ceste kao investitor su pri kraju izgradnje prvog dijela brze ceste od novoizgrađenog mosta na Savi kod Gradiške do postojeće ceste ka autoputu Zagreb – Beograd, ali završetak ovih poslova, koje izvodi banjaluči Integral inženjering, neće značiti mnogo ako ne bude izgrađen granični prelaz. Prošle godine su nam u Hrvatskim cesta potvrdili da bi Integral radove mogao zavšiti tokom ovog ljeta, ali, obzirom da se granični prelaz tek počinje graditi, čak i ako do toga dođe cesta neće moći biti otvorena. Prije nekoliko sedmica su nam u ovom hrvatskom preduzeću potvrdili da je došlo do manjih pomijeranja u rokovima, zbog vremenskih prilika.

Ako se ispoštuje rok izgradnje od 12 mjeseci, to znači da brza cesta neće biti otvorena do aprila naredne godine.

Nataša Miletić, portparolka Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske je za Nezavisne podsjetila da je most na Savi kod Gradiške plaćen 20 miliona evra, ali da nije pušten u saobraćaj upravo zato što Hrvatska nije izgradila granični prelaz.

“Takođe i hrvatska strana nije izgradila planiranu pristupnu saobraćajnicu, odnosno brzi put do petlje Okučani. Republika Srpska je ispoštovala svoj dio i završila neophodne aktivnosti, te očekujemo da hrvatska strana ispoštuje svoju obavezu”, rekla nam je ona. Posebno je naglasila da je granični prelaz kod Gradiške je jedan od najznačajnijih za BiH.

“Neupitno je da će nakon izgradnje novog graničnog prelaza kod Gradiške i dionice brzog puta na hrvatskoj strani do petlje Okučani, dionica autoputa Banjaluka – Gradiška postati daleko privlačnija i konkurentnija, pošto će se vezati sa evropskim Koridorom deset, što će implicirati drastično povećanje protoka na istoj i dovesti do mnogo većeg nivoa usluge, imajući u vidu da je dionica autoputa Banjaluka – Gradiška puštena u upotrebu davne 2011. godine”, rekla nam je ona.

Edin Forto, ministar komunikacija i transporta BiH, nam je nedavno rekao da je ovaj prelaz, kao i sličan kod Svilaja, u prioritetu njegovog ministarstva, odnosno dva mosta koja su izgrađena preko Save.

“Oba projekta su podržana grantovima EU. Funkcionalna upotreba oba mosta je, na žalost, još uvijek na čekanju. Trenutno, preko mosta kod Svilaja mogu saobraćati putnička vozila, ali je upotreba za teretni saobraćaj uslovljena stavljanjem u punu upotrebu mosta kod Gradiške. Novi most preko rijeke Save kod Gradiške u potpunosti je spreman za puštanje u promet, ali uslovi sa strane Republike Hrvatske još uvijek nisu ispunjeni. Osnovni problem danas predstavlja neizgrađen granični prelaz, a što je u nadležnosti Ministarstva finansija Republike Hrvatske. Dio pristupne saobraćajnice koji bi omogućio funkcionalan pristup autoputu prema Zagrebu je u poodmakloj fazi gradnje”, rekao je on.

Dodao je da je propuštena prilika što Hrvatska nije pristala da se već izgrađeni granični prelaz s bh. strane koristi kao zajednički, jer se Hrvatska opredijelila ua izgradnju novog vlastitog prelaza.

“Kao resorno ministarstvo, zahtjevamo da se, što je moguće prije, započne i završi izgradnja ovog veoma važnog graničnog prelaza kako bi i most mogao da ispunjava svoju osnovnu funkciju”, rekao nam je on i dodao da je opredjeljenje ministarstva da oba prelaza budu u funkciji tokom ove godine.

Region

ZADARSKI SVEŠTENIK OSUĐEN ZBOG PEDOFILIJE, ranije razriješen dužnosti

Sveštenik na zadarskom području nepravosnažno je osuđen na tri godine i deset mjeseci zatvora zbog više krivičnih djela u vezi sa pedofilijom.

Svešteniku je na teret stavljeno upoznavanje djece s pornografijom, iskorišćavanje djece za pornografiju i pokušaj polne zloupotrebe djeteta mlađeg od petnaest godina.

Osuđenom je produženo trajanje istražnog zatvora zbog opasnosti od ponavljanja djela, saopšteno je iz Opštinskog suda u Zadru, prenosi HRT.

U postupku je zbog zaštite djeteta žrtve, suđenje je održano bez prisustva medija.

Optuženi je odlukom nadbiskupa još u septembru prošle godine razriješenih svih dužnosti, saopštila je Zadarska nadbiskupija.

Dodaju da će nakon pravosnažne presude sprovesti odgovarajući crkveni krivični proces i izražavaju duboko žaljenje i saosjećanje prema žrtvama zlostavljanja.

Pozivaju sve koji imaju saznanja o mogućim slučajevima zlostavljanja da to odmah prijave mjerodavnim institucijama.

Nastavi čitati

Region

ANTIKORUPCIJSKA AKCIJA U HRVATSKOJ: Među uhapšenima i bivši direktor klinike

Na području Zagreba, Velike Gorice i Kutine jutros je uhapšeno nekoliko lica osumnjičenih za korupciju, a istragom je obuhvaćeno i nekoliko pravnih lica, saopšteno je iz hrvatske policije.

“Osumnjičeni će nakon provođenja hitnih dokaznih radnji biti predati u pritvorsku policijsku jedinicu”, dodaje se u saopštenju.

Uhapšena lica osumnjičena su za krivična djela u vezi sa izvođenjem građevinskih radova u jednoj zdravstvenoj ustanovi u Zagrebu.

Među uhapšenima je i Vladimir Grošić, bivši direktor Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Jankomiru, saznaje portal “Indeks”.

Krajem oktobra Gradska uprava Zagreba objavila je da je Grošić razriješen dužnosti zbog utvrđenih nepravilnosti u postupcima nabavke i izvršenja ugovora na objektu Dnevne bolnice za zavisnosti Klinike “Sveti Ivan”.

Nastavi čitati

Region

CIJENA PREKO MILIJARDU EVRA: Evo zašto je dobro da kupac Naftne industrije Srbije bude iz Azije

Kupac NIS-a je pred vratima, što se može zaključiti prema posljednjim vijestima i porukama kako ruskih većinskih vlasnika, tako i predstavnika Srbije.

Pregovori su u toku, o kupcu i cijeni se još spekuliše, a moglo bi da se dogodi i da od prodajne cijene Kremlj ne vidi ni cent bar ne u dogledno vrijeme. Evo i zašto.

Tržišna vrijednost NIS-a iznosila je oko milijardu evra prije obustavljanja trgovanja na berzi sredinom januara. Realna vrijednost je još veća, a prema procjenama tržišnih eksperata kreće se između tri i četiri milijarde evra. Podsjećanja radi, 2008. godine revizorska kuća Dilojt, koju je angažovala Vlada Srbije, procijenila je da je vrijednost po prinosnom metodu bila 2,2 milijarde evra za 100 odsto vlasništva NIS-a bez rudnog bogatstva.

Ipak, čak i ako se prodaja NIS-a uspješno završi moglo bi se dogoditi da Rusija od kupoprodajne sume ne vidi ni – cent.

Razlog čuči u američkim sankcijama. Prema pravilima Kancelarije za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC), SAD ne dozvoljavaju da ruska država, blokirani entiteti ili sankcionisane institucije ostvare finansijsku korist od bilo kakve prodaje imovine ili udjela koji podleže američkim sankcijama. To važi i za NIS.

Gdje će onda završiti pare od prodaje NIS-a
Sva potencijalna sredstva od prodaje morala bi da budu uplaćena na blok specijalni račun na kojem je novac zamrznut i kojim upravlja američka strana. Ovakva sredstva formalno pripadaju prodavcu, ali njima ne može da se raspolaže sve dok OFAC ne donese drugačiju odluku.

Postoji mogućnost i da će olakšani način da Rusi naplate ovu prodaju odrediti i kupca njihovog dijela u NIS-u.

Naime, u aktuelnim okolnostima, ova transakcija je za potencijalne evropske kupce otežana zbog izbacivanja pojedinih ruskih banaka iz SWIFT-a, dok su SAD uvele „full-blocking sankcije“. To znači da američke firme i banke ne smiju uopšte da posluju sa ruskim bankama, a njihov novac i imovina su zamrznuti.

Ipak, priča bi bila lakša za neke azijske potencijalne partnere za koje ne važi SWIFT.

Drugim riječima, ako dođe do ove transakcije vredne preko milijardu evra, Rusija neće moći da podigne, preusmjeri ili upotrebi taj novac ukoliko je kupac iz Evrope.

Ovaj mehanizam dio je šireg režima sankcija uvedenog poslije početka rata u Ukrajini. Sličan model primjenjuje se i na druge ruske državne kompanije i entitete čija je imovina pod kontrolom američkog regulatora.

Posebnim aktima i reakcijama pojedinačnih poslovnih eniteta, odnosno donošenjem hitnih zakonskih mjera, ovo bi moglo i da se revidira – s podsjećanjem da OFAC za sve mora da da saglasnost.

U tom smislu, OFAC je i dozvolio licencu ruskim vlasnicima u vezi NIS-a do 13. februara, baš pod pretpostavkom da u tom roku može da se završi potencijalna transakcija. Tako to bar tumače sagovornici Blic Biznisa.

Bojan Stanić, iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) ocijenio je za Blic Biznis da period do 13. februara otvara prostor za dodatne pregovore i potencijalne uplate kupca.

– Ostaje otvoreno pitanje da li je upravo za taj datum vezano eventualno uvođenje novih sankcija, ne samo za NIS, već i za druge kompanije ili sektore važnih za našu privredu. To vrijeme može biti iskorišćeno i za razgovore o drugim temama, uključujući i pitanje snabdjevanja gasom, ali i plaćanje ukoliko se nađe kupac – kaže Stanić.

Opasnost od sekundarnih sankcija
Iako je prodaja ruskog udjela u NIS-u jedna od ključnih tačaka u pregovorima koji su u toku, postoji i opasnost od tzv. sekundarnih sankcija po sve subjekte koji posluju sa onima koji su pod sankcijama.

To se odnosi i na srpske institucije, poput NBS koja je dobila upozorenje o mogućnosti sekundarnih sankcija zbog NIS-a. To je potvrdila i Jorgovanka Tabaković, guverner Narodne banke Srbije, za Blic Biznis.

– Dobili smo upozorenje kao entitet koji sarađuje sa poslovnim entitetom koji je pod sankcijama. To za nas jeste ozbiljno upozorenje – rekla je Tabaković u srijedu na predstavljanju izvještaja o inflaciji.

Prema njenim riječima, upozorenje je stiglo u vrijeme dok je dio administracije američkog OFAC bio u svojoj blokadi rada, pa NBS na upite nije dobila i precizno objašnjenje šta bi sve te sekundarne sankcije obuhvatile.

– Nismo mogli da dobijemo preciznije objašnjenje, ali ozbiljno shvatamo to upozorenje. Nadam se da ih neće biti jer bi to značilo blokadu svih plaćanja – navela je ona.

U tom smislu, srpska vlada je bila spremna i na specijalnu operaciju ako bi do transakcije došlo, odnosno ako bi Srbija otkupila NIS.

Šta bi značila “specijalna operacija” u plaćanju
Na pitanje Blica šta znači „specijalna operacija“ koju je pominjao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sjednici vlade o Naftnoj industriji Srbije i sankcijama prema toj kompaniji protekle sedmice, riječima:

– Jorgovanka, ono o čemu smo svojevremeno pričali, o specijalnoj operaciji, to ćemo morati da izvedemo ako budemo morali sami da platimo – Tabaković je rekla da je specijalna operacija specijalna i o njoj se ne govori.

– NBS ima 29,4 milijarde evra deviznih rezervi i ima tehnički problem jer u trezoru nema dovoljno prostora za skladištenje zlata, ali se upravo radi na iznalaženju tehničkog rješenja i za to – rekla je Tabaković.

Istakla je da „vanredne okolnosti traže i vanredna rješenja“, ali i da joj nije jasno zašto Srbija nije podoban kupac.

– Ne mogu čudu da se načudim zašto Srbija nije dovoljno dobar kupac za NIS – rekla je Tabaković.

Nastavi čitati

Aktuelno