Connect with us

Društvo

I BiH izložena “savezničkoj” ŠPIJUNAŽI?

BiH bi mogla biti jedna od evropskih zemalja koja je rizikovala da bude izložena špijunaži dozvoljavajući NATO stručnjacima, prije svega američkim i britanskim timovima za sajber zaštitu, da nadgledaju i pristupaju osjetljivim mrežama i povjerljivim podacima.

Na ovu mogućnost ukazuju sagovornici “Glasa Srpske” iz obavještajnih krugova, navodeći da bi trebalo ozbiljno shvatiti nedavna upozorenja generala Ejmerika Bonmezona, šefa francuske komande za sajber odbranu objavljena u listu “Mond”. Bonmezon je istakao da pojačane aktivnosti američkih timova za sajber zaštitu na evropskim mrežama zbog sprečavanja ruskog malignog uticaja i širenja dezinformacija “postaju sve agresivnije” te da je sve više američkih specijalizovanih timova koji se šalju da pomognu zemljama ranjivim na ruske sajber napade.

Francuski list je u tekstu objavljenom prije nekoliko dana prenio svjedočenje ovog generala, koje je održano iza zatvorenih vrata u parlamentarnom Odboru za odbranu. Prema pisanju “Monda”, Bonmezon je tom prilikom upozorio da se saveznici Vašingtona izlažu mogućoj špijunaži, jer dopuštaju američkim sajber stručnjacima da pristupaju povjerljivim podacima. List dalje navodi da kada neka država stranoj sili, čak i savezničkoj, dozvoljava pristup ovim najosjetljivijim resursima, to predstavlja otvorena vrata za operacije prikupljanja obavještajnih podataka, dakle za špijunažu što je, kako je navedeno u ovom tekstu, posebno problematično u zemljama istočne Evrope.

Inače, prema Američkoj sajber komandi, partnerska država može zatražiti da njeni timovi organizuju takozvane napredne operacije lova na mreži zemlje domaćina. Prema podacima objavljenim na sajtu ove organizacije, ova komanda je do avgusta 2022. godine izvela 35 takvih operacija u 18 zemalja, uključujući Estoniju, Litvaniju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Ukrajinu.

Iako na ovom spisku nema BiH, sagovornici “Glasa” navode kako mjesecima unazad u zemlji postoji jedna omanja grupa britanskih vojnih stručnjaka koja je poslata pod izgovorom da “podrže misiju NATO saveza, stabilnost i bezbjednost, ali i pomognu BiH da se što bolje suprotstavi zloćudnom ruskom uticaju”.

Tadašnji britanski premijer Boris Džonson, tada je poručio kako bi dolazak ovih vojnih stručnjaka trebalo da ojača odbranu BiH od sajber napada koji, kako je naveo, mogu naštetiti ljudima unutar i van BiH.

– Britanija će blisko sarađivati s državnim institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija – rekao je tada britanski premijer, dodajući da je do ovog slanja britanskih vojnika došlo nakon zahtjeva NATO štaba u Sarajevu.

On je dodao da se ne smije dozvoliti da “zapadni Balkan postane još jedno igralište za Putinove pogubne namjere”.

– Ovi vojni stručnjaci su mjesecima prisutni u BiH. Znamo da su Britanci najbliži saradnici Amerike, ali i da su ovi balkanski prostori prepušteni Londonu kao zona uticaja. Da li prisluškuju i špijuniraju? Pa vjerovatno. Koga? Valjda one političare koji nisu na fonu britanske spoljne politike. Doduše i ubijeđen sam da to nije u mjeri u kojoj se sprovodi u nekim drugim zemljama. Mislim da im je Srbija daleko interesantnija – istakao je izvor “Glasa Srpske”.

Moćna mašinerija

Francuski general Ejmerik Bonmezon je tokom svjedočenja, prema pisanju lista “Mond”, upozorio i da američki timovi u upadima “idu prilično daleko” i da ne bi trebalo zaboraviti da, iako štite, služe i spoljnoj politici svoje zemlje.

– Rizik je utoliko veći što američki instrumenti kontrole spadaju među najefikasnije, ali i najnametljivije u zapadnom bloku – istakao je general, a prenio ovaj uticajni francuski list.

Related Topics:

Društvo

POZNATI SVI DETALJI: Evo kada budući studenti polažu prijemni na Univerzitetu u Banjaluci

Prijemni ispit za upis na prvi ciklusa studija na Univerzitetu u Banjaluci u akademskoj 2026/27. godini biće održan 29. juna, dok će konkurs za upis biti objavljen 10. juna, rečeno je Srni u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Iz ovog univerziteta su naveli da će prijem dokumenata za polaganje prijemnog ispita trajati od 22. do 26. juna, a da je upis primljenih kandidata u prvom upisnom roku planiran od 6. do 10. jula.

Kandidati će i ove godine imati mogućnost da prijavu za upis podnesu elektronskim putem posredstvom informacionog sistema E-UPIS, koji je dostupan na zvaničnoj internet stranici Univerziteta u Banjaluci.

Budući studenti će u tekstu konkursa moći da pronađu sve potrebne informacije o uslovima upisa, broju raspoloživih mjesta na studijskim programima, potrebnoj dokumentaciji, kao i načinu polaganja prijemnog ispita i kriterijumima za rangiranje kandidata.

Konkurs će biti objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta, a kandidati će blagovremeno biti informisani i o svim drugim aktivnostima u vezi sa upisom.

Drugi upisni rok biće organizovan na fakultetima i Akademiji umjetnosti na kojima nakon prvog upisnog roka ostane slobodnih mjesta.

Objavljivanje konkursa u drugom upisnom roku predviđeno je 12. avgusta. Prijem dokumenata za upis trajaće od 24. do 28. avgusta, prijemni ispit biće održan 31. avgusta, a upis primljenih kandidata od 7. do 11. septembra.

Iz ove visokoškolske ustanove su pozvali zainteresovane maturante i druge kandidate da prate zvanične informacije o upisu i da na vrijeme pripreme neophodnu dokumentaciju za prijavu na konkurs.

Univerzitet u Banjaluci je najveća visokoškolska ustanova u Republici Srpskoj, koja kroz svoje fakultete i Akademiju umjetnosti obrazuje studente u različitim naučnim i umjetničkim oblastima.

Svake godine ova visokoškolska ustanova privlači veliki broj kandidata iz Republike Srpske, FBiH i regiona.

Agencije

Nastavi čitati

Društvo

RODITELJIMA KOJI ODBIJU VAKCINACIJU PRIJETI KAZNA DO 1.000 KM: Inspektorat Srpske kontroliše imunizaciju djece

Inspektorat Republike Srpske kontroliše obaveznu imunizaciju djece.

Uslučaju da zdravstvena ustanova dostavi podatke o roditelju koji odbija vakcinaciju, roditelji se službeno pozivaju da se izjasne da li i dalje odbijaju vakcinaciju, pri čemu se još jednom ukazuje na rizik od nevakcinisanja, a predviđene su i novčane kazne.

Za RTRS portparol Inspektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić istakla je da kazna za roditelji koji odbijaju vakcinaciju iznosi od 100 do 1.000 KM.

– Domovi zdravlja dužni su da prate vakcinalni status djeteta i dostavljaju podatke inspekciji. U 40 slučajeva je bilo prekršajnih postupaka protiv roditelja u protekloj godini – dodala je ona.

Nastavi čitati

Društvo

RiTE UGLJEVIK KREĆE U NOVU EMISIJU AKCIJA: Pokušaj da se pokrije višemilionski dug Slovencima

Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ krenula je u petu emisiju akcija kojom pokušava da prikupi 25,65 miliona maraka za plaćanje duga slovenačkom „Elektrogospodarstvu“, a po osnovu izgubljene arbitraže.

Upis i uplata akcija počinje 8. juna, a trajaće mjesec dana s tim da će se prvih 15 dana koristiti pravo preče kupovine.

Očekuje se da će to pravo iskoristiti „Elektroprivreda Republike Srpske“ kao većinski vlasnik ovog preduzeća, piše Capital.

„Sredstva dobijena emisijom akcija biće namijenjena za pokrivanje obaveza po arbitražnoj odluci, čime će se smanjiti iznos ukupnog duga. Izmirenje duga će dovesti do smanjenja ukupnog iznosa obaveza, što će pozitivno uticati na finansijsku stabilnost emitenta i njenu kreditnu sposobnost“, navodi se u prospektu emisije.

U RiTE „Ugljevik“ očekuju da će postojeći akcionari iskoristiti pravo preče kupovine te da neće doći do razvodnjavanja vlasničke strukture nakon emisije.

Inače, u prospektu stoji i da ovo preduzeće ima visok rizik po pitanju likvidnosti.

„Nelikvidnost može da dovede u pitanje funkcionisanje poslovanje preduzeća, kao i elektroenergetskog sistema u Republici Srpskoj“, upozorava se u ovom dokumentu.

Podsjećamo, RiTE „Ugljevik“ je arbitražnom odlukom suda u Beogradu obavezana da slovenačkom „Elektrogospodarstvu“ plati 67 miliona evra i isto toliko kamate za neisporučenu struju od 2011. do početka 2022. godine.

Takođe, Slovencima se mora platiti još 54 miliona evra za neisporučenu struju od 2022. do 2024. godine uz obavezu da isporučuju trećinu struje sve dok elektrana radi.

U aprilu ove godine je postignut i sporazum za isplatu 67 miliona evra po pitanju kamata.

Iz ERS-a su ranije najavili da će emisije akcija biti jedan od modela kojim će se plaćati dugovi.

Prethodno je u martu Vlada RS dala saglasnost ERS-u da se kreditno zaduži za 50 miliona maraka takođe po ovom osnovu.

Nastavi čitati

Aktuelno