Temperature u cijeloj zemlji rastu, a vrhunac toplotnog talasa očekuje se u petak. Iako nekima takvo vrijeme godi, važno je biti na oprezu ako uzimate određene lijekove.

Lijekovi za stanja kao što su visoki krvni pritisak, bolesti bubrega i poremećaji mentalnog zdravlja mogu imati specifične nuspojave. Oni mogu otežati zadržavanje hidratacije ili učinkovito hlađenje po vrućem vremenu.

Zbog toga bi visoke temperature za neke mogle biti potencijalno opasne, pa čak i kobne.

Diuretici
Diuretici se najčešće propisuju za liječenje otkazivanja srca, visokog krvnog pritiska ili bolesti bubrega. S obzirom na to da oni povećavaju učestalost mokrenja, tokom vrućeg vremena mogu nas izložiti riziku od dehidracije ili neravnoteže elektrolita što otežava tijelu regulaciju temperature, izvještava “Gločesetršajr Lajv”.

Onima koji koriste diuretike, savjetuje se da unose dovoljno vode i da obrate pažnju na znakove dehidracije poput glavobolje, vrtoglavice, tamne boje urina i osjećaja žeđi.

Lijekovi za krvni pritisak
Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima, koji se obično propisuju pacijentima sa visokim krvnim pritiskom, mogu biti opasni po vrućini jer ljudi koji ih uzimaju mogu biti skloniji nesvjestici ili padu.

Ti lijekovi takođe prikrivaju osjećaj žeđi, zbog čega je teže prepoznati dolazi li do dehidracije.

Beta-blokatori
Beta-blokatori su još jedna vrsta lijekova koji mogu sniziti krvni pritisak, no mogu ih koristiti i pacijenti sa anksioznošću.

Predstavljaju rizik tokom vrućina jer povećavaju izglede da se onesvijestite i izgubite oslonac, te smanjuju sposobnost znojenja tijela, što može dovesti do pregrijavanja zbog nedovoljnog hlađenja.

Antidepresivi
Određeni antidepresivi mogu pojačati znojenje i suzbiti žeđ, čineći korisnike sklonijima komplikacijama povezanima sa dehidracijom.

Oni koji uzimaju lijekove za štitnu žlijezdu zbog usporenog rada, takođe bi mogli biti pod rizikom od dehidracije jer ti lijekovi mogu povisiti tjelesnu temperaturu i otežati efikasnu regulaciju tjelesne temperature, prenosi b92.

Lijekovi za ADHD
Stimulansi, kao što su amfetamini i lijekovi koji se koriste za liječenje poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD), takođe mogu povećati rizik od bolesti povezanih sa vrućinom.

Prosječna godišnja bruto zarada (sa svim bonusima) za 2022. godinu iznosila je 22 897 KM, pri čemu je bruto zarada muškaraca iznosila 23 758 KM dok je bruto zarada žena iznosila 21 979 KM, podaci su Zavoda za statistiku RS.

Prosječna bruto zarada po plaćenom času je iznosila 11,38 KM pri čemu je bruto zarada po času kod muškaraca iznosila 11,67 KM dok je bruto zarada po času kod žena iznosila 11,07 KM.

Platni jaz između žena i muškaraca iznosio je 5,19% što ukazuje na to da su u 2022. godini žene bile manje plaćene od muškaraca za 5,19%.

Udio zaposlenih sa niskim zaradama u ukupnom broju zaposlenih iznosi 19,95% što znači da je gotovo petina zaposlenih ostvarila bruto zaradu manju od 6,53 KM po času.

Najveći dio zaposlenih (30,2%) ostvario je godišnju zaradu u intervalu od 10 000 do 15 000 KM dok je 19,3% zaposlenih zaradilo između 15 000 i 20 000 KM. Godišnju zaradu manju od 10 000 KM primilo je 1,3% zaposlenih, a veću od 40 000 KM primilo je 7,3% zaposlenih.

Najviše su zarađivali zaposleni u grupi Zakonodavci, visoki dužnosnici i službenici, direktori, u prosjeku 37 225 KM što je i očekivano s obzirom da postoji pozitivna korelacija između visine zarade, stepena obrazovanja i grupe zanimanja.

Ako posmatramo medijanu, možemo zaključiti da su u grupi Stručnjaci zaposleni zarađivali gotovo duplo više od zaposlenih u grupi Uslužna zanimanja i prodavači.

Pomenuta statistika raspodjele zarada za 2024.godinu pokazuje da značajan broj zaposlenih u Republici Srpskoj prima relativno niske zarade. Gotovo petina zaposlenih (19,95%) ostvarila je bruto zaradu manju od 6,53 KM po času. Većina zaposlenih (30,2%) zarađuje između 10,000 i 15,000 KM godišnje, dok je manji broj zaposlenih (7,3%) ostvario godišnju zaradu veću od 40,000 KM.

Najviše zarade imaju zaposleni u visokim pozicijama, kao što su zakonodavci, visoki dužnosnici i direktori, sa prosječnom zaradom od 37,225 KM.

Takođe, postoji značajna razlika u zaradama između različitih profesija, pri čemu stručnjaci zarađuju gotovo duplo više od zaposlenih u uslužnim zanimanjima i prodaji. Ove informacije ukazuju na veliku nejednakost u zaradama među različitim grupama zaposlenih i između polova.

Negativan prirodni priraštaj i iseljavanje stanovnika, rezultirali su time da BiH godišnje izgubi oko 1,5 odsto stanovništva.

Prema časopisu The Economist, BiH je na vrhu liste s najvećim odljevom mozgova, a zabrinjavajući je i podatak da je za odlazak iz BiH zainteresovno čak 51,3 odsto mladih.

Stopa nezaposlenosti mladih u BiH čak je četiri puta veća nego u zemljama Evropske unije.

“Neosviješteni” građani

U inostranstvo odlaze cijele porodice iz svih dijelova BiH, a političari u svemu tome ne vide krivce u politikama koje vode već ih pokušavaju naći u samim građanima.

Tako predsjednik Srpske i lider SNSD Milorad Dodik razlog za odlazak građana u inostranstvo vidi u njihovoj “neosviještenosti”.

– Srbi su suočeni sa demografskim problemima, mi želimo da vidimo kako reagovati na svijest ljudi, da ostanu i da žive na ovim prostorima – rekao je Dodik nakon nedavno održanog sastanka sa ministrom za brigu o porodici i demografiju Srbije Milicom Đurđević Stamenkovski.

Da li građani napuštaju Srpsku zbog toga što nemaju razvijenu svijest da trebaju ostati na svom ognjištu ili je problem u nestabilnoj političkoj situaciji, nedostatku posla i kvalitetnog života, odgovor smo potražili od sociologa Vladimira Vasića.

Političari žive u paralelnom svijetu

On je mišljenja da ako se bude mijenjala svijest kod građana niko neće više ostati u Srpskoj.

– Ta Dodikova izjava ne stoji. Jedini razlog zašto ljudi ostaju ovdje jeste svijest i privrženost za nacionalni identitet i rodnu grudu. Da nema toga, mi bi doživjeli jedan potpuni egzodus. Dakle, ne treba mijenjati svijest već stvarati okruženje koje će biti dovoljno dobro za ostanak ovdje – kaže Vasić za Srpskainfo.

Dodaje da građani odlaze zbog niza faktora za koje nije kriv narod nego su krivi oni koji “nas vode i koji žive neki paralelni svijet”.

Čime da kupe hranu?

Vasić ističe da građani odlaze jer im ta svijest da ostanu ovdje nije dovoljna da kupe hranu, prehrane porodicu i slično.

– Ključni razlog za odlaske ljudi odavde jesu socio-ekonomske prirode. S druge strane, i uslova za život u smislu bezbjednosti da se gradi porodica i rađaju djeca, jer stalno imamo neke tenzije i zveckanje oružjem – kaže Vasić.

Na kraju, kako ističe on, potrebni su uslovi za zdravo i normalno funkcionisanje koji prvenstveno počivaju na ekonomiji, ulaganjima, te omogućavanju da školovani mladi ljudi, svršeni studenti, mogu bez partijske knjižice i korupcije da dođu do zaposlenja.

Vasić navodi da su sve to faktori koji utiču na odlazak ljudi odavde, jer oni koji odu u inostranstvo osjećaju se rasterećeniji i bitniji u društvu.

– Mislim da je jedan od ključnih razloga zašto su mnogi od nas ostali ovdje taj što je teško preći taj kućni prag – zaključuje Vasić.

Povratak u XIX vijek

Podsjećamo, statistički podaci pokazuju da je BiH izgubila 12 odsto stanovnika u posljednjih 13 godina, što je oko 409.000 ljudi.

Istraživanja pokazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija te uvjerenje u veću mogućnost uspjeha.

– Ako se nastavi ovaj demografski trend, Bosna i Hercegovina će do 2070. godine imati manje od milion i po stanovnika, koliko je približno imala krajem 19. vijeka – govore procjene Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda iz 2022. godine.