Connect with us

Politika

I U NOVOM SAZIVU NASTAVLJEN TREND: Ko su preletači u Narodnoj skupštini RS?

Za nepune dvije godine, od kada je formiran aktuelni saziv Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS), nastavljena je dugogodišnja praksa prelazaka narodnih poslanika iz stranke u stranku

To je do sada učinilo njih petoro, što je, istini za volju, čak pet puta manje nego što je bilo u prethodnom sazivu, kada je taj broj bio nevjerovatnih 25 tribuna, koji su u četiri godine promijenili stranački dres.

Naravno, ovdje moramo uzeti u obzir činjenicu da još nismo ni na pola zvaničnog četvorogodišnjeg mandata, jer bi idući parlamentarni izbori trebalo da budu održani u jesen 2026. godine. Dakle, vremena za “preletače” ima na pretek.

A dok na neki način raduje činjenica da, za razliku od prethodnih ciklusa, zasad nije bilo brojnijeg prelaska iz partije u partiju, aktuelni saziv Narodne skupštine RS ostaće upamćen po jednom od pet “preletača”.

Aleksandar Trninić izabran je za poslanika na izborima 2022. godine na listi Srpske demokratske stranke (SDS). Međutim, nekoliko mjeseci kasnije napušta SDS i odlučuje da se pridruži tek osnovanom Narodnom frontu. Ni tu ga nije držalo mjesto, pa je zbog neslaganja u idejama, put nastavio kao samostalni poslanik.

I to nije potrajalo, pa je Trninić nedavno dobio ponudu koju, izgleda, nije mogao odbiti. Iz opozicije prelazi u vlast, a fotelja koja mu je bila udobnija od drugih ponuđena je u Ujedinjenoj Srpskoj.

Kao nagradu za ovaj potez Trninić je dobio mjesto predsjednika Kluba poslanika US u NS RS.

Ova odluka nije se svidjela dotadašnjem predsjedniku pomenutog poslaničkog Kluba Kostadinu Vasiću, koji je ekspresno napustio stranku, a “utjehu” našao u Narodnoj partiji Srpske Darka Banjca (NPS).

Pored ova dva poslanika, u grupi “preletača” su i Željko Dubravac, Radislav Dončić i Dragan Brdar.

Dubravac je, za političke prilike Republike Srpske, iznenađujuće napustio vladajući DNS i prešao kod Jelene Trivić u Narodni front. Njemu se istovremeno pridružio Radislav Dončić, koji je napustio PDP. Njih obojica djeluju kao samostalni poslanici u Poslaničkoj grupi Narodnog fronta. Sa druge strane, Brdar je napustio DNS i prešao poput Vasića u Narodnu partiju Srpske (NPS).

I to bi bilo to kada su u pitanju direktni prelasci iz stranke u stranku. Ali, sve ovo je djelovalo na to kako trenutno izgleda saziv Narodne skupštine RS, pa ćemo u narednim redovima ukratko pojasniti ko je to najviše na dobitku, a ko na gubitku.

Ako govorimo o snazi, bez premca je i dalje SNSD. Na izborima 2022. godine osvojili su 29 mandata, a toliko imaju i danas. Jedina je razlika u sastavu Kluba poslanika, jer su umjesto Alena Šeranića, Vojina Mitrovića, Denisa Šulića (svi postali ministri u Vladi Republike Srpske), te Dragoslava Kabića, u skupštinske klupe sjeli Saša Dragić, Ognjen Vukojević, Milica Lovrić i Borivoj Obradović.

Najveća opoziciona i druga po jačini parlamentarna stranka SDS, u prethodnih godinu i po izgubila je jedan mandat, pa je sa osvojenih 13, pala na 12.

To je pomenuti poslanik Aleksandar Trninić. Takođe, bile su još četiri promjene u samom sastavu Kluba poslanika SDS-a.

Skupštinu su napustili redom Ljubiša Petrović (postao gradonačelnik Bijeljine), Želimir Nešković (postao delegat u Domu naroda PS BiH), Milan Radović (napustio politiku) i Tamara Evđić. Umjesto njih, Klub su popunili Tomica Stojanović, Nedeljko Glamočak, Mirjana Orašanin i Milka Savić.

Jednog poslanika izgubio je i PDP, to je Radislav Dončić. Na taj način stranka je sa osam mandata pala na sedam. Pored toga, jedini koji je odustao od poslaničkog mandata bio je Draško Stanivuković, jer je izabran za gradonačelnika Banjaluke. Umjesto njega, u Skupštinu je ušla Tanja Vukomanović.

Najveći dobitnici u aktuelnom sazivu su NPS i Narodni front.

Na izborima 2022, stranka koju predvodi Darko Banjac, osvojila je ukupno tri mandata. Od tada, njima su se pridružili gorenavedeni Kostadin Vasić i Dragan Brdar, pa su od poslaničke grupe postali Klub poslanika u NSRS.

Još veći dobitak ima Narodni front Jelene Trivić. Ova partija nije ni postojala na izborima 2022. pa nije ni mogla biti parlamentarna. Ali, to je postala u formi poslaničke grupe, nakon što su im je pridružili Željko Dubravac i Radislav Dončić.

Najveći gubitnik u NS RS je DNS, koji je na prošlim parlamentarnim izborima osvojio četiri mandata, da bi odlaskom Brdara i Dubravca ostao samo na dva.

Tri parlamentarne stranke nisu mijenjale svoj sastav niti brojnost. To su Demos (pet poslanika), Lista “Za pravdu i red” (četiri) i SPS (tri).

Brojnost kada su u pitanju poslanici nisu izgubili ni Ujedinjena Srpska, Socijalistička partija te poslanici u klubu probošnjačkih stranaka.

Što se tiče Ujedinjene Srpske, njih je napustio Kostadin Vasić, ali je došao Aleksandar Trninić. Kod Socijalista jedina promjena je to je što je Petar Đokić, mandat prepustio Zoranu Kokanoviću, kako bi postao ministar u Vladi RS.

Slično se desilo i u Pokretu za državu, jer je od mandata odustao Sevlid Hurtić, kako bi postao, prvo ministar u Vladi RS, a potom ministar u Savjetu ministara BiH. Njega je, u svojstvu samostalnog poslanika, zamijenio takođe jedan Hurtić – Amir.

Politika

BOŽOVIĆ UZVRATIO CVIJANOVIĆEVOJ: Ko je Konakoviću prepustio Ministarstvo spoljnih poslova?

Povodom izjave Željke Cvijanović da je Elmedin Konaković „pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu“, oglasio se član Predsjedništva SDS Marinko Božović sa pitanjem: – Ko je, ako ne SNSD, u dva uzastopna mandata prepustio Ministarstvo spoljnih poslova BiH bošnjačkim kadrovima?

Božović je dalje upitao ko je dao saglasnost za imenovanje Zlatka Lagumdžije za ambasadora BiH pri UN i Svena Alkalaja za ambasadora BiH u Sjedinjenim Američkim Državama.

On je podsjetio Cvijanovićevu da su za takva imenovanja neophodna saglasnost Predsjedništva BiH?

-Upravo su kadrovske i političke odluke SNSD-a dovele do ovakvog stanja. Ne možete prvo nekoga dovesti na funkciju, a onda se predstavljati kao njegov najveći kritičar – naglasio je Božović.

 

On je na kraju konstatovao da je očigledno SNSD-u važnije bilo da u raspodjeli vlasti zadrži Ministarstvo finansija i Upravu za indirektno oporezivanje, nego Ministarstvo spoljnih poslova, kako bi imao dovoljno ruku za izglasavanje posla poput kupovine „Kumove zgrade“.

-Strateško predstavljanje srpskog naroda u svijetu žrtvovano je zbog kontrole novca i političkih interesa – zaključio je Božović.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ TRAŽI HITNU SJEDNICU: Vlada mora ispraviti grešku prema roditeljima njegovateljima

Nedavne izmjene Zakona o socijalnoj zaštiti nisu riješile ključne probleme roditelja njegovatelja, poručio je na konferenciji za novinare poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević. Od Vlade traži da se što prije održi posebna sjednica parlamenta kako bi nepravda bila ispravljena.

Premijer Republike Srpske Savo Minić je tvrdio da će pravo na naknadu dobiti svi roditelji djece sa invaliditetom nezavisno od starosti djeteta, kaže Kresojević i dodaje da je sa novim zakonom ostalo neriješeno pitanje starosne granice od 30 godina.

“Što znači da roditelji koji su ranije imali dijete od 40 godina i po ranijem zakonu zbog ograničenja od 30 godina nisu dobijali pravo na naknadu za roditelja njegovatelja da ni po novom zakonu neće dobiti”, kaže Kresojević.

On kaže da je premijer Minić najavio da će pravo na nakndatu dobiti i roditelji čija djeca pohađaju školu, ali da to novim zakonom nije predviđeno.

“Tražimo hitno zasijedanje Narodne skupštine na kojoj će se izmijeniti Član 37a Zakona o socijalnoj zaštiti gdje će biti omogućeno baš svakom roditelju njegovatelju da dobije pravo na naknadu. Takođe tražimo bez odlaganja da škola i boravak u dnevnim centrima ne bude prepreka za naknadu roditeljima njegovateljima”, smatra Kresojević.

Kaže da vlast vrši pritisak na udruženja i narodne poslanike, ali da će istrajati da ova nepravda bude ispravljena.

“Kada dođete u Narodnu skupštinu i kažete da veliki broj ljudi na Kliničkom centru ima problem sa bolničkom bakterijom oni kažu nemojte da govorite o tome. Kada kažete u Narodnoj skupštini da treba borci da dobiju pet najboljih godina zato što su poklonili 4 ili 5 najboljih godina u rovovima za Republiku Srpsku da onda im se Rebublika Srpska za penziju oduži sa najboljim godinama tada dođe predsjednik BORS-a i kaže da pojedini poslanici to koriste u predizborne svrhe”, kaže Kresojević.

Insistiraćemo i na tome, kaže Kresojević, da preko hiljadu boraca koji imaju PTSP, a nemaju mogućnost da ostvare pravo na invalidninu po tom osnovu, da to dobiju. Ako ima novca za Serdarova i Vijadukt, smatra Kresojević, isti se mora naći i za ove kategorije.

BN

 

Nastavi čitati

Politika

MARKOVIĆ TVRDI: RiTE Ugljevik tone u gubitke, dugovi premašili 100 miliona KM

Zamjenik šefa Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Slaviša Marković kaže da se danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik može reći samo jedno – direktor je ugasio termoelektranu i krenuo u kampanju.

„Tako se može reći danas za stanje u Rudniku i Termoelektrani Ugljevik. I pored remonta koji je trajao par mjeseci, i pored kupovine koncesije na ugalj Istok 2 i gubitka narodnih para, 240 miliona KM, isplaćenih iz budžeta Republike Srpske, Rudnik i Termoelektrana opet ne rade. Obrazloženje je jednostavno – nema uglja i ne mogu da se obezbijede potrebne količine za nesmetan rad termoelektrane”, kaže Marković.

On, međutim, tvrdi da je stvarno stanje znatno drugačije i ukazuje na velike finansijske gubitke, kao i sumnje u zloupotrebe tokom remonta.

„Ali istina je, čini nam se, totalno drugačija. RiTE Ugljevik su za samo prvih šest mjeseci napravile gubitak od oko 40 miliona KM. Ovi gubici nisu smetali upravi da pravi fiktivne ugovore za remont preduzeća. Postoje osnovane sumnje da su dio remonta radili radnici preduzeća, a da su te usluge fakturisane RiTE Ugljevik. O tim zloupotrebama javnost će biti brzo i detaljnije upoznata.“

Marković ističe da su, prema njegovim navodima, poslovni gubici u prvoj polovini ove godine veći nego tokom cijele prethodne godine, te da su razlozi za to višestruki.

„Poslovni minusi preduzeća veći su od onih iz cijele prethodne poslovne godine, već za prvih šest mjeseci 2026. godine. Razlozi za gubitke u tekućoj godini uključuju probleme s otkopavanjem uglja na novim kopovima i česte zastoje u radu elektrane, ali i početak predizborne kampanje”, kaže on.

Dodaje da su dugovanja prema dobavljačima premašila 100 miliona KM i upozorava da je, kako tvrdi, krajnji cilj aktuelne uprave privatizacija preduzeća.

Nastavi čitati

Aktuelno