Uvođenje novih tehnologija u ovdašnji izborni sistem od prvog dana prate otvorena pitanja, sumnje i kontroverze, a kako se bliži 4. oktobar – dan rezervisan za nove opšte izbore uz prvu punu primjenu optičkih skenera i uređaja za identifikaciju birača, na površinu izlaze problemi o kojima sve otvorenije govore i u samoj Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH.

Deseti po redu opšti izbori u BiH biće sprovedeni prvi put uz skenere i drugačiji način identifikacije birača na biralištima na način da će, uz lični dokument, biti uzet i otisak, u principu, desnog kažiprsta, ali je cijeli proces pod velikom lupom javnosti od samog izbora kompanije kojoj je povjeren taj posao.

Oštre polemike su, naime, počele čak i prije toga, odnosno nakon što je uvođenje novih tehnologija omogućeno intervencijom njemačkog diplomate Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika u Izborni zakon BiH, jer je godinama izostajao konkretan dogovor domaćih lidera na tom polju.

I nakon što su poslije izvjesnog vremena od potpisivanja ugovora u drugom planu ostale kontroverze koje se vežu za matičnu kompaniju koja je opremu dostavila BiH, uslijedila su brojna pitanja o tome da li je i u kolikoj mjeri domaća izborna administracija spremna za posao koji je sada već uveliko na vidiku.

Sumnje u to da će izborni dan obilježiti ozbiljni problemi su jačale kako je kasnila i obuka članova biračkih odbora, dok su iz CIK-a, s druge strane, uporno skretali pažnju na činjenicu da su nove tehnologije isprobane na određenom uzorku na lokalnim izborima 2024.

Nasuprot tome, dio ljudi iz sistema je tvrdio i i dalje tvrdi da nije moguće porediti to iskustvo sa izbornim procesom koji slijedi, jer će na izborima u oktobru biti četiri glasačka listića, redizajnirani izgled tog listića, posebni flomaster, a redne brojeve kandidata će morati tražiti na drugom pomoćnom listiću.

Testni izbori

Da će biti problema i glasanje ići sporije na biralištima, pokazali su i testni izbori, koje je prije desetak dana organizovao CIK. Njih su, naime, obilježili problemi sa isporukom glasačkog materijala, zbog čega je i sam početak testnog glasanja kasnio i nekoliko sati u odnosu na plan.

A toga su sve svjesniji i u CIK-u. Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je u izjavi za federalne medije istakla da imaju određenih problema koje će morati riješiti u narednih 15 dana, da ne bi bilo problema u sprovođenju izbora.

“Ključni problemi su akutni nedostatak stručnog osoblja, veliko kašnjenje u sprovođenju obuka za primjenu novih izbornih tehnologija te logistički izazovi”, navela je Hadžiabdićeva i podsjetila i da nedostaje na stotine stručnjaka za tehničke uređaje koji treba da budu na biračkim mjestima.

Hadžiabdićeva je priznala i probleme sa popunjavanjem biračkih odbora, navodeći da je odgovornost na političkim subjektima u BiH.

“Ti problemi mogu imati uticaj na tok izbornog dana, ali neće zaustaviti održavanje izbora. Izbori pravno i zakonski moraju biti održani. Međutim, zbog nedostatka obučenog kadra i toga da se obuke moraju raditi ubrzano i u hodu, mogući su tehnički zastoji, gužve i sporije odvijanje glasanja. Izborni proces će biti sproveden sa raspoloživim ljudstvom, ali uz moguće operativne poteškoće”, istakla je Hadžiabdićeva.

Velike probleme imaju u Bijeljini. Predsjednica Izborne komisije Dijana Savić Božić za “Glas” tvrdi da, na toj adresi, gledajući sadašnju situaciju, neće moći sprovesti izbore sa tehnologijom, kako su to zacrtali u CIK-u, ističući da su i u Sarajevu i te kako upoznati sa stanjem, ali ne reaguju.

“Mi nemamo nijednu konvertibilnu marku, iako je Gradska uprava bila dužna da stavi na raspolaganje sredstva 15 dana nakon raspisivanja izbora, a CIK zahtijeva od lokalnih komisija da obezbijede viljuškare, prevoz izbornih tehnologija do krajnjih adresa. Mi imamo 200 biračkih mjesta, neka su udaljena i 50 kilometara od centra i to je nemoguće izvršiti, jer zahtijeva iznajmljivanje vozila i usluge lica koja će upravljati sistemom. U ovom momentu to ne možemo obezbijediti”, naglasila je Savić Božić.

Dopisi

Potvrdila je da su u petak poslali novi, ali ne i prvi dopis CIK-u, u kojem su ih obavijestili o problemima.

“CIK preduzima aktivnosti na kažnjavanju političkih predstavnika zbog izjava, a kada politički predstavnici blokiraju rad Izborne komisije ili onemogućavaju sprovođenje izbora, onda ne preduzimaju ništa. Obaveza svih organa jeste da izbori budu sprovedeni. U suprotnom postoji krivična odgovornost propisana zakonom”, naglasila je ona.

CIK, kaže, uz veliki budžet i ljude, ima probleme.

“Mi nemamo ni angažovana lica niti jednu marku. Odgovornost snosi naša izvršna vlast. Skupština je usvojila budžet, odobrila sredstva, ali nam ona nisu stavljena na raspolaganje. Pozivam na odgovornost i CIK, koji treba da reaguje. Zakonska obaveza je da priteknu u pomoć i obezbijede uslove, jer su oni kao krovna izborna organizacija ove zemlje”, zaključila je ona.

Iako je uvođenje novih tehnologija u izborni sistem BiH najavljivano kao put ka pouzdanijim izborima i prepreka manipulacijama, pilot-program je pokazao da postoji mogućnost manipulacije na skenerima.

Revizija

CIK je u petak zaključio ugovor sa američkom grupom ponuđača o pružanju usluge nezavisne verifikacije, validacije i revizije izbornih tehnologija, odnosno reviziju sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića na biračkim mjestima, vrijedan 661.050 KM sa PDV-om. Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača CIK je donio nakon raspisanog tendera.

Gradonačelnik Banjaluke i lider PSS-a Draško Stanivuković oržao je danas u Modriči konferenciju za novinare na lokaciji gudronske jame, oakle je zatražio hitnu reakciju naležnih institucija, poručivši da se ne smije čekati novi požar

-Na poziv mještana danas smo došli da govorimo o problemu koji decenijama stoji nad glavama ljudi koji ovdje žive. Ovo nije pitanje jedne opštine, već ozbiljan ekološki problem koji zahtijeva uključivanje najviših republičkih instanci. Ne dolazimo da upiremo prstom u bilo koga, već da tražimo odgovor: šta se tačno nalazi u zemljištu, kakav je uticaj na vazduh, zemljište i podzemne vode i kako ćemo ovaj problem riješiti?-upitao je Stanivuković.

Zatražio je da se uradi konkretan plan koji podrazumijeva stručnu analizu, utvrđivanje količine i sastava otpada, projekat sanacije, procjenu troškova i jasan rok za rješavanje.

-U Banjaluci smo sa piralenom pokazali da se ovakvi problemi mogu rješavati kada postoji volja, odgovornost i zajedničko djelovanje institucija. Pozivam Vladu Republike Srpske i nadležno ministarstvo da se odmah i proaktivno uključe. Za nekoliko dana ponovo ćemo doći u Modriču i tražiti odgovore na pitanja koja smo danas postavili. Ako odgovora ne bude, naš angažman i pritisak moraju biti još snažniji-istakao je Stanivuković

Nakon višemjesečnog čekanja, pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata održano je saslušanje Ronalda Johnsona, kandidata kojeg je predsjednik SAD Donald Trump nominovao za novog američkog ambasadora u Bosni i Hercegovini.

Johnson, penzionisani brigadni general američkih marinaca, pred senatorima je predstavio prioritete svoje buduće misije. Iako se zbog njegove vojne biografije očekivalo da će bezbjednosna pitanja biti dominantna tema, u njegovom obraćanju značajno mjesto zauzeli su ekonomija, investicije, energetika i američki spoljnopolitički interesi.

Nominacija Johnsona formalno je razmatrana 17. septembra, zajedno sa kandidatima za ambasadorske funkcije u Srbiji, Kirgistanu, Zelenortskim Ostrvima i drugim diplomatskim pozicijama.

„Amerika na prvom mjestu“ kao okvir za djelovanje u BiH

Johnson je tokom saslušanja govorio o politici administracije Donalda Trumpa i pristupu koji bi, ukoliko bude potvrđen, primjenjivao u BiH.

U fokusu su, prema njegovom predstavljanju prioriteta, očuvanje stabilnosti BiH, saradnja sa svim relevantnim stranama u zemlji i stvaranje uslova za snažnije ekonomsko partnerstvo sa Sjedinjenim Državama.

Posebno mjesto u tom pristupu ima energetika, ali i drugi sektori u kojima bi američke kompanije mogle pronaći prostor za ulaganja.

Takav pristup uklapa se u širi naglasak administracije na ekonomsku diplomatiju i povezivanje diplomatskog angažmana sa američkim poslovnim i strateškim interesima.

Johnson je prije saslušanja u Senatu opisan kao bivši brigadni general sa više od četiri decenije profesionalnog iskustva, uključujući angažmane u različitim dijelovima svijeta i rad na pitanjima međunarodne sigurnosti i odbrambene saradnje.

„Ograničiti prostor za maligni uticaj Rusije i Kine“

Jedna od najdirektnijih poruka Johnsona odnosila se na Rusiju i Kinu.

„SAD su posvećene unapređenju stabilnosti i prosperiteta u regionu. Ako budem potvrđen, sarađivaću sa BiH i našim partnerima kako bismo ograničili prostor za maligni uticaj Rusije i Kine“, rekao je Johnson.

Dodao je da bi sarađivao sa američkim kolegama na suzbijanju transnacionalnog kriminala i drugih aktera koji, prema njegovoj ocjeni, koriste političke, ekonomske i sigurnosne slabosti u regionu.

Time je Johnson jasno naznačio da bi pitanje konkurencije velikih sila moglo biti jedan od elemenata njegove diplomatske agende u BiH.

Rubio ambasade vidi i kao alat ekonomske diplomatije

Johnsonov pristup u velikoj mjeri odgovara pravcu koji američki državni sekretar Marco Rubio promoviše u američkoj diplomatiji.

Rubio je javno govorio o većoj ulozi ambasada u unapređenju američkih ekonomskih interesa, odnosno o povezivanju diplomatskog rada sa pronalaženjem mogućnosti za američke kompanije na stranim tržištima.

Američki Stejt department i inače ekonomsku diplomatiju definiše kao jedan od instrumenata za unapređenje američkog ekonomskog i nacionalnog interesa, uključujući trgovinu i investicije.

U tom kontekstu, energetika BiH mogla bi biti posebno značajna oblast, s obzirom na strateški značaj energetskog sektora i potrebu za ulaganjima u infrastrukturu.

Partnerstvo umjesto nametanja rješenja

Johnson je tokom predstavljanja svoje politike naglašavao saradnju sa institucijama i partnerima u BiH.

Takav pristup podrazumijeva da američka ambasada ne bi bila usmjerena samo na političke i sigurnosne teme, već i na konkretne projekte u kojima postoji zajednički interes.

To bi moglo obuhvatiti energetiku, investicije, ekonomsku saradnju i pitanja regionalne stabilnosti.

Istovremeno, američka strana ostaje zainteresovana za ograničavanje ruskog i kineskog uticaja na Zapadnom Balkanu, što Johnson nije skrivao ni tokom senatorskog saslušanja.

Senatori ga pitali i o ratnom nasljeđu BiH

Tokom saslušanja bilo je i pitanja povezanih sa ratnim nasljeđem BiH, uključujući odnos prema veličanju Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog pred Haškim tribunalom, kao i političke izjave i djelovanje Milorada Dodika.

Predsjedavajući Odbora Jim Risch i demokratska članica odbora Jeanne Shaheen naglasili su značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH. Shaheen je posebno podsjetila na genocid u Srebrenici i potrebu da politički lideri u regionu jačaju demokratske institucije.

Johnsonovi odgovori bili su usmjereni na njegovu najavljenu ulogu ambasadora i saradnju sa različitim akterima u BiH.

Šta bi Johnsonova politika mogla značiti za BiH?

Ako njegova nominacija bude potvrđena, Johnson će u Sarajevo doći sa kombinacijom sigurnosnog iskustva i naglašene ekonomske agende.

Njegovo saslušanje pokazalo je nekoliko prioriteta: podršku stabilnosti i teritorijalnom integritetu BiH, saradnju sa domaćim institucijama, jačanje američkih ekonomskih interesa, posebno u energetici, te ograničavanje ruskog i kineskog uticaja.

Njegova nominacija sada ulazi u narednu fazu senatske procedure. Odbor za spoljne poslove Senata razmatra nominacije prije nego što se o njima eventualno odlučuje na plenarnom zasjedanju Senata.