Connect with us

Zdravlje

IGRAČKE ZAMIJENILI TELEFONI I TABLETI! Ekrani negativno utječu na razvoj beba i male djece

Kod beba i male djece predugo izložene televiziji ili gledanju videa povećava se rizik da će pokazivati atipična ponašanja u vezi sa osjetilima, kao što su odsutnost i nezainteresiranost za aktivnosti, zaključak je nove studije Medicinskog fakulteta Drexel u Philadelphiji.
Nova studija objavljena je u januaru 2024. u časopisu JAMA Pediatrics. Prema istraživačima, djeca koja su izložena većem gledanju televizije do svog drugog rođendana imala su veću vjerovatnoću da razviju atipična ponašanja u vezi sa procesuiranjem osjetila, kao što su manja osjetljivost ili sporiji odgovor na stimulanse, poput poziva po imenu.

Vještine procesuiranja osjetila odražavaju sposobnost tijela da efikasno i odgovarajuće reaguje na informacije i stimulanse koje prima putem svojih osjetilnih sistema, kao što su ono što dijete čuje, vidi, dodiruje i kuša.

Rano izlaganje ekranima povećava rizik od hiperpovezanosti mozga

Američki tim je koristio podatke iz razdoblja 2011-2014. o gledanju televizije ili videa kod beba i malene djece sa 12, 18 i 24 mjeseca starosti iz Nacionalnog studijskog programa za djecu koji je uključio 1.471 dijete.

Rezultati sugerišu kako je sa 12 mjeseci, bilo koja izloženost ekranu povezana sa 105% većom vjerovatnoćom pokazivanja atipičnih ponašanja. Svaki dodatni sat dnevnog vremena provedenog pred ekranom povezan je sa 23% povećanim izgledima pokazivanja atipičnih ponašanja.

Rezultati doprinose rastućem popisu zabrinjavajućih zdravstvenih i razvojnih ishoda povezanih s vremenom provedenim pred ekranom kod beba i malene djece, uključujući kašnjenje u jeziku, poremećaj autističnog spektra, poteškoće u ponašanju, problemi sa snom, problemi s pažnjom i kašnjenje u rješavanju problema.

„Ova veza može imati važne implikacije za poremećaj deficita pažnje i hiperaktivnost, kao i za autizam, budući da je atipično procesiranje osjetila mnogo prisutnije u ovim populacijama”, rekla je glavna autorica rada Karen Heffler, doktorica medicine, docentica psihijatrije na Medicinskom fakultetu Drexel.

„Ponavljajuće ponašanje, kao što je viđeno kod poremećaja iz autističnog spektra, visoko je povezano s atipičnim procesiranjem osjetila. Budući rad može utvrditi da li rano izlaganje ekranima može potaknuti senzornu hiperpovezanost mozga viđenu kod poremećaja autističnog spektra”, dodala je.

„Razmatrajući ovu povezanost između dugog vremena provedenog pred ekranom i rastuće liste razvojnih i ponašajnih problema, moglo bi biti korisno da mala djeca koja pokazuju ove simptome prođu kroz period smanjenja vremena pred ekranom, zajedno s praksama procesuiranja osjetila koje sprovode radni terapeuti”, rekla je Heffler.

Američka akademija pedijatara (AAP) odvraća od vremena pred ekranom za bebe mlađe od 18-24 mjeseca. Video razgovor uživo se smatra prihvatljivim prema AAP-u, jer može biti koristi od interakcije koja se odvija.

AAP preporučuje ograničavanje upotrebe digitalnih medija za djecu od 2 do 5 godina na tipično ne više od 1 sat dnevno.

Djeca mlađa od 3 godine u BiH provedu preko sat vremena dnevno za ekranima

Prema istraživanju objavljenom 2020. godini koje su radili UNICEF BiH i Regulatorna agencija za komunikacije, 50,8% djece u dobi 0-3 godine ide na internet tako što im roditelji to omoguće. Pri tome najviše prate sadržaje na pametnim telefonima (64,2%) i na Smart TV (10,2%).

U ovom istraživanju je otkriveno kako roditelji djece uzrasta 0-3 godina navode da dvije trećine njih svakodnevno gleda TV program (sedam od deset djece -68%), četvrtina koristi mobilni telefon ili smartphone (troje od deset djece – 26%), a više od desetine (14%) ide na internet.

„Podaci iz našeg istraživanja ukazuju na to da djeca u BiH već u najranijem uzrastu relativno dosta vremena provode uz medije, prema navodima roditelja dvije trećine ih svakodnevno gleda TV, i to prosječno nešto manje od sat i po dnevno. Polovina djece gleda programa uglavnom ili isključivo na maternjem jeziku, dok 28% djece uzrasta od 0-3 godine gleda isključivo sadržaje na nematernjem jeziku. Samo 10% roditelja smatra da korištenje medija i drugih ekrana ima negativan uticaj na fizičku dobrobit djeteta”, kazala je za Glas Amerike Lea Čengić, šefica odsjeka za sadržaje i medijsku pismenost u Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH (RAK).

Roditeljski podaci u spomenutom istraživanju za uzrasne kategorije djece uzrasta 0-3 i 4-6 pokazuju da ona najviše vremena dnevno provedu gledajući TV program i to čak sat i 21 minutu, što je više od preporuke AAP.

Polazeći od ovih rezultata, Agencija je u saradnji sa Mediacentrom Sarajevo okupila multidisciplinarni tim stručnjaka za razvoj djeteta, odgoj i komunikacije koji je izradio Smjernice o korištenju medija, informacijsko-komunikacijskih tehnologija i vremenu koje djeca provode pred ekranom.
Ove smjernice su namijenjene prevashodno roditeljima, starateljima i drugima koji brinu o djeci, ali i nastavnicima, odgajateljima, pedagozima, psiholozima, psihoterapeutima i zdravstvenim radnicima kao podrška njihovim nastojanjima da osiguraju uživanje prava djeteta i razvoj zdravih medijskih navika djece.

„U smjenicama je roditeljima ponuđen uporedni pregled zvaničnih preporuka za vrijeme pred ekranima za djecu u različitim zemljama, te pojašnjenje na koji način medijski sadžaji i korštenje ekrana mogu potencijalno imati negativan uticaj na razvoj i dobrobit djeteta. Odgovornost za dobrobit djeteta u medijskom okruženju dijele regulator, kreatori medijskog sadržaja i roditelji, te je jako bitno da oni budu i adekvatno informisani kako bi mogli donijeti odgovarajuće odluke za svoje dijete”, istakla je Čengić.

Zdravlje

ZAŠTO JE DOBRO JESTI DORUČAK svaki dan u isto vrijeme? Ova navika može vam PROMIJENITI ŽIVOT

Konzumiranje doručka svakog dana u isto vrijeme, odlično može uticati na vaše cjelokupno zdravlje, od poboljšanog metabolizma do odlične kognitivne funkcije.

Kada jedete, jednako je važno i ono šta jedete, tvrde stručnjaci. Istraživanja pokazuju da je za vaše cjelokupno zdravlje bolje unijeti većinu kalorija ujutru pa smanjivati kako se približava večera.

Stručnjaci firme Plumbnation istakli su važnost toga da doručak postane redovni dio vaše svakodnevne rutine.
1. Poboljšava metabolizam

Doručak u isto vrijeme svaki dan pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata i metabolizma vašeg tijela. Kada vaše tijelo zna kada treba očekivati hranu, postaje djelotvornije u njenoj obradi. To pomaže u boljem iskorišćavanju energije, hormonskoj ravnoteži, a i smanjuje vjerovatnoću gojenja. Redovan raspored ishrane neće dovesti do kasnijeg prejedanja.

2. Poboljšana kognitivna funkcija
Dosljedne navike doručka pridonose stabilnom nivou šećera u krvi, što je ključno za kognitivnu funkciju. Stabilan nivo glukoze obezbjeđuje stalno pothranjivanje mozga energijom, poboljšavajući zadržavanje pamćenja i prisjećanje. To pomaže i kod koncentracije što znači bolja radna učinkovitost.

3. Bolja probava

Doručak svaki dan u isto vrijeme pomaže u regulaciji probavnog sistema. Podstiče crijeva na redovno pražnjenje i sprečava probavne tegobe, kao što je nadutost. Dosljedan obrazac ishrane omogućuje vašem tijelu da bolje apsorbuje hranljive materije iz hrane koju jedete, pridonoseći cjelokupnom zdravlju.

4. Balans energije tokom dana

Sprečava pad energije već tokom jutra, koja je najčešće uzrokovana nepravilnim navikama u ishrani ili potpunim preskakanjem doručka. Takav balans pomaže i u rutini vježbanja, pridonoseći boljoj kondiciji. Pomaže da ostanete koncentrisani svakog dana.

5. Bolje raspoloženje i mentalno stanje

Konzumiranje doručka u isto vrijeme može smanjiti stres i tjeskobu koji su povezani sa nepravilnim obrascima ishrane i nepredvidivom glađu. Održava stabilan nivo šećera u krvi što doprinosi emocionalnoj stabilnosti, prenosi Najžena.alo.rs.

Nastavi čitati

Zdravlje

SAVJETI ZA HIDRATACIJU Koja pića treba piti, a koja izbjegavati tokom velikih vrućina?

Dosta vam je pijenja vode tijekom toplinskog vala, a i dalje želite ostati hidrirani i brinuti se za svoje tijelo? Sigurno vas zanima postoje li i druga pića koja su za naš organizam dobra barem približno kao voda.

Voda je naravno broj jedan kad je u pitanju hidratacija organizma, o tome uopće nema rasprave. Ali, što još možete piti, posebno u situacijama kada živa u termometru bez zaustavljanja raste?

Najbolji izbor

Mlijeko

Možda vam se ne čini očitim odgovorom, ali mlijeko s kalcijem i vitaminom D koje sadrži, može vaš organizam držati svježim i tijekom najtoplijih dana.

Mlijeko može i jednu stvar koju voda ipak ne može – dati vam energiju, piše Taste of Home.

Voda s okusom

Nekim ljudima je teško cijeli dan piti samo čistu vodu. Ako sami pripremate vodu s okusom, to je dobar način da zaintrigirate nepce bez unošenja dodatnog šećera.

Voćni sokovi

Voćni sokovi sadrže oko 85 posto vode što ih čini dobrim izborom pića za hidrataciju.

I vitamini koje voće sadrži su zdravi pa se pobrinite da pijete samo stopostotne voćne sokove.

Pripazite s unosom šećera. Ako pijete dosta voćnih sokova – zalijte ih vodom. A možete ih i zamrznuti i uživati u ukusnom sladoledu.

Lubenica

Nisu samo piće dobra za održavanje optimalne razine hidratacije tijela. Lubenica je gotovo samo voda, a tako je ukusna…

Sportski napici

Oglasi sa svih strana doslovno viču o tome koliko su sportska piće dobra za hidrataciju. Ipak…

Elektroliti koji se nalaze u sportskim pićima mogu biti vrlo učinkoviti u hidrataciji. Ova pića su ukusna i lako ih je piti, ali pripazite koliko šećera i ugljikohidrata ima u njima, osobito ako niste fan tjelovježbe.

Ako se ne pripremate za maraton, jedno ovakvo piće dnevno vam je sasvim dovoljno.

Čaj

Čajevi bez kofeina su sjajni, osobito ako pripremate pravi čaj. Nema veze od koje biljke ga pripremate, je li hladan ili vruć – čaj je dobar za hidrataciju.

Pun je antioksidansa i umjerena konzumacija čaja pomoći će vam u održavanju zdravlja tijekom velikih vrućina.

Najgora pića

Pivo

Bilo koje piće koje uklanja vodu iz tikva nije dobar izbor.

Što je veći postotak alkohola u piću, više ćete dehidrirati nakon njega.

Ako baš želite popiti pivo, odlučite se za ono s niskim udjelom alkohola ili potpuno bezalkoholno.

Vino i žestice

Alkohol je dehidrator. Većina vina ima oko 12 posto alkohola, ali i to je bolje od žestice koja sadrži i do 40 posto alkohola.

Ni alkoholni kokteli nisu dobar izbor.

Vrući kakao

Loša vijest. Jedna šalica vruće čokolade ili kakao sadrži više kalorija i šećera nego limenka soka. Dobra vijest? Vjerojatno se po velikoj vrućini nećete odlučiti popiti baš ovo.

Kava

Ako ste umjereni, kava nije najgora stvar koju možete popiti. Ali ako pijete više od dvije šalite, vaše tijelo će patiti od dehidracije.

Limunada

Priznajte, ovo niste očekivali. Kad je limunada u pitanju, problem je šećer. Radije se odlučite za vodu s limunom koju ćete pripremiti sami.

Energetski napici

Puni kofeina, šećera i drugih kemikalija, ovi napici nisu dobar izbor za hidrataciju.

Ako želite dobiti i nešto energije iz pića, radije se odlučite za čaj.

Nastavi čitati

Zdravlje

JELO KOJEM ĆETE SE VRAĆATI! Recept za carsku pitu koja je fantastična za doručak

Sastojci

6 jaja

4 dl kiselog mlijeka
1 čaše (od kiselog mlijeka) oštrog brašna,

1 čaša kukuruznog brašna
2 dl ulja,

1 kesica prašak za pecivo

100 g sira

250 g šunkarice

150 g trapesta

2 crvene paprike

3 kisela krastavčića

susam

Priprema

Šunkaricu i trapist isjeći na kockice, papriku očistiti od sjemenki i petiljki te i nju isjeći na kockice kao i kisele krastavčiće.

U odgovarajućoj posudi sjediniti jaja, ulje kiselo mlijeko, oštro i kukuruzno brašno i prašak za pecivo. Dodati soli po ukusu i dobro izmiješati kako bi se dobila ujednačena smjesa.

U pripremljenu smjesu dodati sir, šunkaricu, trapist, papriku, krastavčiće i polako promiješati varjačom.

Tepsiju nauljiti i posuti brašnom pa sipati u nju pripremljenu smjesu. Odozgo posuti susam. Peći u zagrejanoj rerni na 180 C oko pola sata dok ne porumeni.

Nastavi čitati

Aktuelno