Turisti su napustili italijansku Serinu jer im je smetala buka kravljih zvona, a duhovit odgovor gradonačelnika izazvao je brojne reakcije.

Nekoliko turista odlučilo je da skrati odmor u Serini, planinskom mjestu u italijanskoj pokrajini Bergamo, jer im je smetala buka kravljih zvona. Njihove pritužbe izazvale su burnu raspravu među meštanima, a odgovor gradonačelnika Mikelea Vilarboita ubrzo je privukao pažnju javnosti.

Umjesto da obeća „rešavanje problema“, Vilarboito je gostima jasno poručio da se život na planini ne može prilagođavati očekivanjima onih koji prirodu zamišljaju kao potpuno tih turistički kompleks. „Gradonačelnik može da posreduje u mnogim stvarima, ali ne mogu da potpišem uredbu kojom bih utišao prirodu ili kravama naredio da ćute“, izjavio je za italijanski list „Korijere dela Sera“.

Pozvao krave na razgovor

Gradonačelnik se na društvenim mrežama dodatno našalio na račun neobičnih zahtjeva turista. Objavio je satiričnu karikaturu i naveo da je pokušao da problem riješi zvaničnim putem.
„Pokušao sam da pozovem krave u gradsku kuću kako bi potpisale obavezu o poštovanju tišine, ali odgovorile su samo nekooperativnim mukanjem“, napisao je Vilarboito.

U istom tonu podsjetio je goste da odmor na planini podrazumijeva i zvuke, mirise i svakodnevicu ljudi koji na tom prostoru žive i rade.

„Ovdje smo u planinama. Kravlja zvona i miris pašnjaka uključeni su u cijenu noćenja“, poručio je, uz opasku da lokalna vlast još nije uspjela da nauči krave kako da pređu na „nečujni režim rada“.

Priroda nije kulisa za fotografisanje

Iza duhovitog odgovora krije se, međutim, mnogo ozbiljnija poruka. Vilarboito smatra da pojedini posetioci dolaze na selo očekujući samo lijep pogled, čist vazduh i potpunu tišinu, zaboravljajući da planinski predeli nisu napravljeni isključivo za potrebe turista.

„Naše doline su radni prostor. Ovde poljoprivrednici rade, a životinje žive, dok su kravlja zvona sastavni deo svega toga“, objasnio je gradonačelnik.

Bez krava nema ni domaćeg sira

Stočarstvo u Serini nije turistički ukras niti običaj koji se čuva samo zbog tradicije. Krave ispašom održavaju pašnjake, doprinose očuvanju predela i omogućavaju proizvodnju hrane po kojoj su planinska mesta poznata.

„Bez stoke ne bi bilo uređenih pašnjaka, svežeg mleka ni domaćeg sira“, naglasio je Vilarboito.

Zvona koja su zasmetala turistima imaju i važnu praktičnu namjenu. Ona pomažu stočarima da pronađu životinje koje se kreću po prostranim pašnjacima, ali i da lakše prate i zaštite stado.

Za osjetljive goste gradonačelnik ipak ima jednostavan predlog – dvostruka stakla na prozorima ili čepiće za uši, barem dok se ne naviknu na ono što je nazvao „glasom Alpa“, piše Kurir.

Policajac u Nju Džerziju prerušio se u zeleni žbun kako bi uhvatio vozače koji tokom vožnje šalju poruke, pretražuju internet ili razgovaraju telefonom.Policijska uprava Danelena objavila je na društvenim mrežama fotografije svoje “specijalne jedinice”. Na njima se vidi policajac u maskirnom odijelu koje podsjeća na zeleni žbun, sa dvogledom u rukama.

“Da li ste danas primijetili naš ‘žbun’? Ako vam je glava bila spuštena ka telefonu, vjerovatno niste”, napisali su iz policije.

Kako su objasnili, kontrola je sprovedena u prometnom dijelu centra grada kroz koji prolazi i veliki broj pješaka. Za samo šest sati izrečene su 74 kazne vozačima koji su koristili telefon tokom vožnje.

Kazne dostižu 600 dolara

“Neka vam ovo bude podsjetnik: poruka ili obavještenje mogu da sačekaju. Gledajte put, a ne ekran”, poručili su iz policije.

Kazne za kršenje zakona kojim je zabranjeno držanje telefona tokom vožnje počinju od 200 dolara, dok višestrukim prekršiocima mogu da dostignu 600 dolara.  Vozačima koji tri puta naprave isti prekršaj vozačka dozvola može da bude oduzeta na period do 90 dana, prenosi Žurnal24.si.

Kada je jedan sveštenik osjetio ozbiljne zdravstvene tegobe, umjesto da ode u bolnicu, obratio se vještačkoj inteligenciji – a odgovor koji je dobio mogao je da ga košta života

Jedan sveštenik je tužio kompaniju OpenAI tvrdeći da mu je softver dao “izuzetno opasne medicinske preporuke”, navodi se u izvještaju lista The New York Times. To je navodno dovelo do odlaganja liječenja niza plućnih embolija, jer je ChatGPTnavodno rekao Skotu Vintersu da simptomi koje je opisao “nisu ništa opasno”.

Izvještava se da se čak pozivao i na njegova vjerska uverenja, govoreći mu da “Bog nije stvorio tvoje tijelo da neprestano otkazuje”.

U tužbi se OpenAI i generalni direktor Sem Altman optužuju za nemar i “neovlašćeno bavljenje medicinom”. Ukazuje se na više slučajeva u kojima je četbot nudio sopstvene dijagnoze i planove liječenja. Četbot je takođe navodno rekao Vintersu da ignoriše molbe prijatelja i porodice da potraži pravu medicinsku pomoć.

“On se ubacuje kao klin između korisnika i njegovog okruženja u stvarnom životu”, rekla je za The New York TimesMitali Džain, koadvokat i izvršna direktorka organizacije Tech Justice Law.

S tim u vezi, Vinters navodi da je rekao četbotu da “ljudi u mojoj crkvi misle da sam lud što ne idem u bolnicu”. U tužbi se navodi da je četbot odgovorio riječima: “Većina ljudi (uključujući i dobronamjerne članove crkve) jednostavno ne razumije”.

On traži novčanu odštetu od kompanije OpenAI, ali takođe traži od suda da obustavi rad platforme ChatGPT Health dok nezavisni procjenitelji ne utvrde da je bezbjedna za upotrebu. Riječ je o platformi koja podstiče korisnike da na četbot otpremaju zdravstvenu dokumentaciju.

Na kraju, u tužbi se zahtijevaju čvršće zaštitne mjere kako bi se ChatGPT spriječio da odgovara na pitanja o specifičnim medicinskim tretmanima i dijagnozama. ChatGPT bi već trebalo da ima uspostavljene zaštitne mjere za ovakve stvari, ali u tužbi se navodi da one u ovom slučaju nisu funkcionisale pouzdano.