Connect with us

Svijet

ILON MASK OSNIVA STRANKU I ULAZI U POLITIKU S JEDNIM CILJEM: Da kupi izbore i razmontira Kongres!

Nakon sukoba s Donaldom Trampom i razočaranja u dvopartijski sistem, Ilon Mask najavljuje formiranje nove političke snage – Američke stranke. Dok analitičari tvrde da je proboj treće stranke gotovo nemoguć, Mask ima nešto što ostali nemaju – stotine milijardi dolara.

Ilon Mask je najavio formiranje nove američke političke stranke pod nazivom Američka stranka. Politički analitičari kažu da nije nemoguće da najbogatiji čovjek na svijetu kupi izbore.

Mask je najavio formiranje nove stranke nakon burnog razlaza sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. Nakon što je finansirao Trampovu kampanju, a zatim vodio kancelariju za efikasnost usmjerenu na smanjenje javne potrošnje, Mask sada kaže da američka politika jednostavno ne funkcioniše.

On ne može da postane predsjednik zemlje jer nije rođen u SAD, ali najavljuje da će stranku izgraditi od temelja, brzo i efikasno. Njegov prvi, kratkoročni cilj je da na kongresnim izborima sljedeće godine smijeni sa funkcije republikanske članove Kongresa koji su podržali zakon o poreskim olakšicama i javnoj potrošnji, koji Tramp s ljubavlju naziva “velikim, lijepim zakonom”.

“Nijedna treća stranka nema šanse”
Mask tvrdi da će ovaj zakon dovesti Ameriku do bankrota. Za sada, vlasnik kompanije X predstavlja samo dio svojih planova na svojoj društvenoj mreži i kaže da bi se za sada zadovoljio sa dva ili tri poslanička mjesta, što bi bilo ključno pri donošenju novih zakona.

Tramp je Maskove najave o formiranju stranke nazvao smiješnim i dodao da ga to ne brine. Trampovi saradnici takođe danima ponavljaju da su SAD izgrađene na dvopartijskom sistemu i da nijedna treća stranka nema nikakve šanse. I tako je u principu od početka SAD-a.

Očevi američke nacije, tvorci Ustava, bili su neprijateljski nastrojeni prema ideji frakcija i političkih partija, smatrajući ih potencijalno opasnim za jedinstvo nove nacije.

Međutim, ubrzo nakon usvajanja američkog Ustava, političke stranke su se prirodno razvile iz sukoba između federalista i antifederalista, i do sredine 19. veka, demokrate i republikanci su bile jedine dvije stranke zastupljene širom zemlje.

Ove dvije stranke su postale trajni nosioci američkog političkog sistema. Vremenom su demokrate i republikanci mijenjali svoje glavne partijske stavove, ali su se uvijek slagali oko jednog: jaka treća stranka ne bi bila dobra za Ameriku.

U praksi se pokazalo teškim formirati treću stranku koja bi mogla da se takmiči sa dvije glavne iz više razloga. Bilo je kratkotrajnih, povremeno veoma uticajnih trećih stranki, ali nijedna nije opstala dovoljno dugo da postane stabilan treći stub američkog političkog života.

Teško je čak i osnovati novu stranku
Jedini značajan rezultat ostvarila je Progresivna stranka Teodora Ruzvelta, koja je osvojila 27 odsto glasova 1912. godine. Libertarijanska stranka, koja je postigla izvestan lokalni uspjeh, još uvijek nije osvojila mjesto u Kongresu ili Senatu za više od pola veka postojanja.

Čak je i samo osnivanje nove političke stranke na nivou države komplikovano, jer svaka američka država ima svoja pravila za registraciju i učešće na izborima. U Kaliforniji, na primer, da bi se našla na glasačkom listiću, nova politička stranka mora ili da dobije 0,33 odsto birača države (oko 75.000 ljudi) kao registrovane članove ili da podnese potpise 1,1 miliona birača.

Na prvim izborima mora da osvoji najmanje dva odsto glasova ili se briše iz registra. “Samo najbogatija osoba na svijetu mogla bi da uloži ozbiljan napor u stvaranje nove američke političke stranke i možda, ali zaista možda, ostvari neki rezultat”, rekao je za CBS News jedan od vodećih američkih stručnjaka za izborno pravo, Bret Kapel.

Može li Mask da kupi izbore?
Dodao je da prepreke koje dvostranačka sistematizacija postavlja svima ostalima kreću se od “visokih do nemogućih”. Da bi stekla priznanje i mogućnost da se takmiči na nacionalnom nivou, svaka politička stranka mora da zatraži mišljenje Savezne izborne komisije.

Čine ga simpatizeri Demokratske i Republikanske stranke, a trebalo bi pomenuti i pravne izazove oko potpisa u svakoj državi, što bi zahtevalo od Maska, ili bilo kog drugog ambicioznog osnivača treće strane, da potroši mnogo novca na sudske sporove.

“Čak i bez političkih prepreka, proces stvaranja političke stranke sa nacionalnim ambicijama jednostavno oduzima mnogo vremena”, kaže Kapel. Ali, da li Mask može jednostavno da “kupi” izbore svojim novcem? Američki politički analitičari kažu da je to teoretski moguće, ali ne i lako izvodljivo. Glasovi na izborima ne mogu se direktno platiti, ali je Mask već pokazao da nije protiv zaobilaženja zakona.

Mask je već “zaobilazio” zakon
Pred izbore za Vrhovni sud Viskonsina 1. aprila ove godine, Mask je preko svog super PAK-a isplatio po milion dolara dvojici birača koji su glasali za njegovog kandidata. Tehnički, nije prekršio zakon jer je novac isplatio nakon glasanja, ali je protiv njega podnijeta tužba.

Upravo super PAC-ovi, posebni odbori za prikupljanje sredstava za finansiranje političkih kampanja, mogli bi biti Maskovo oruđe. Iako im formalno nije dozvoljeno da direktno sarađuju sa kandidatima, mogu finansirati kampanje kandidata po volji, finansirati kampanje protiv protivnika i nemaju ograničenje koliko novca mogu da prikupe i potroše.

Što se tiče direktnog kupovanja glasova, uticajni američki blogeri su napravili proračune. Tramp je na posljednjim izborima osvojio 77 miliona glasova, a ako bi Mask svakom biraču dao hiljadu dolara za njihov glas, to bi iznosilo 77 milijardi dolara, što nije ni četvrtina njegovog procijenjenog bogatstva.

Mnogo jednostavniji način političkog uspona od stvaranja nove političke stranke izgleda da jeste ubjeđivanje nekih od postojećih kongresmena ili senatora da pređu u njegovu stranku. Na taj način bi odmah stekao nacionalnu vidljivost i uticaj, a izbegao bi optužbe za kupovinu političara. Ili se to barem ne bi moglo odmah dokazati.

Related Topics:

Svijet

PORAZ TRAMPA U SENATU: Usvojena rezolucija o Iranu

Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

Bijela kuća umanjila značaj glasanja

Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

Tramp oštro reagovao

Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku

“Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

“Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

Nastavi čitati

Svijet

STIGAO RAČUN NA NAPLATU! Njemačka policija češlja više od 1.000 korisnika IPTV-a, prijete im ogromne kazne i zatvor!

Više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV servisa našlo se pod lupom njemačkih istražilaca nakon opsežnih akcija protiv mreža koje su neovlašteno distribuisale televizijski sadržaj. Za dio njih sada se spominju novčane kazne, dok zakon predviđa i zatvorske sankcije.

Kako prenose njemački mediji, problem raste iz godine u godinu, te sada prema Njemačkoj fudbalskoj ligi (DFL), više od šest miliona ljudi u toj zemlji koristi ilegalne prenose uživo.

Procjenjuje se da je godišnja štetu oko 1,8 milijardi evra.
Dva velika slučaja

Dugo su se istrage bile fokusirane na kriminalne operatere, ali policija i tužioci širom Evrope sada sve više progone i korisnike. Tako je i u Njemačkoj. Bavarska Centralna kancelarija za kibernetički kriminal (ZCB) preduzela je 2025. godine mjere u dva velika slučaja.

Kako prenosi Fenix Magazin, u jednom slučaju osumnjičeni su više od 30.000 korisnika širom svijeta ilegalno prodavali pristup kanalima i sadržajima koji se inače plaćaju, čime je pričinjena višemilionska šteta. Tokom racija ugašeni su serveri, izvršena hapšenja te zaplijenjeni gotovina i kriptovalute.
Linker
U drugoj akciji istražioci su oduzeli imovinu vrijednu oko 500.000 evra.

Tokom racija istražioci su došli do podataka o korisnicima, uključujući njihove naloge, prepiske i informacije o uplatama. Upravo ti podaci sada služe za identifikaciju i pokretanje postupaka protiv korisnika.

Identifikovano više od 1.000 korisnika

Kako pišu njemački mediji, u okviru istrage već je identifikovano više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV usluga u dva tekuća slučaja.

“Sporna optužba je neovlašteno kršenje srodnih prava. Zakon predviđa novčanu kaznu ili zatvorsku kaznu do tri godine za ovo krivično djelo”, rekao je glavni javni tužilac u Kancelariji javnog tužilaštva.

Međutim, pravni stručnjaci predviđaju da će se novčane kazne izricati putem naloga za prekršaje, a ne putem većih sudskih postupaka. Navodno se kazne mogu kretati između 300 i 500 evra, ali u pojedinačnim slučajevima mogu biti i više.

Nastavi čitati

Svijet

“NE VIDIM RAZLOG DA ODSTUPIMO!” Putin poslao jasnu poruku Kijevu i Zapadu o kraju rata

Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu sporazuma postignutih u Istanbulu 2022. godine, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin. ao što je više puta rečeno, Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom, na osnovu sporazuma koji su postignuti još u Istanbulu i, da podsjetim, parafirani od strane ukrajinske delegacije u to vrijeme. Dakle, sa njima je sve bilo u redu. Ne vidim razlog da odstupimo od ovih sporazuma, rekao je Putin na sjednici Vlade.

On je dodao da “mirovne pregovore sa Ukrajinom treba voditi na osnovu realne situacije na terenu”.

Putin je rekao da ruske vojne jedinice svakodnevno napreduju i da Kijev gađa civilne mete u Rusiji da bi stvorio utisak navodno jake pozicije za nastavak pregovora.

On je istakao da ukrajinski teroristički napadi, uključujući udare na civilne ciljeve, ne mogu da utiču na situaciju na frontu, gdje ruske oružane snage oslobađaju teritoriju za teritorijom, te dodao da se režim u Kijevu može opisati samo kao neonacistički. – Ovakvi napadi, posebno napadi na djecu, svakako podstiču naše vojnike na bojnom polju da izvršavaju zadatke koje im je postavila zemlja, jer oni vide i shvataju s kim imamo posla – rekao je ruski predsjednik.

Nastavi čitati

Aktuelno