Tržište rada mijenja se brže nego što se mnogim zaposlenima čini, a najnovije projekcije pokazuju da bi u narednoj deceniji posebno mogla da poraste potražnja za stručnjacima iz oblasti tehnologije, zdravstva, finansija i upravljanja.

Američki Biro za statistiku rada (BLS) objavio je projekcije kretanja zaposlenosti do 2035. godine, a Business Insider ih je ukrstio sa podacima o zaradama kako bi izdvojio 20 zanimanja koja istovremeno imaju dobre prihode i potencijal za značajan rast broja zaposlenih. U obzir su uzeti poslovi sa medijalnom godišnjom zaradom od najmanje 75.000 dolara.

Podaci se odnose na američko tržište rada, ali trendovi koje pokazuju zanimljivi su i šire, posebno kada je riječ o tome koje vještine će biti tražene u godinama koje dolaze.

Tehnologija ostaje među najvećim generatorima novih poslova

Nije iznenađenje što se na listi nalaze zanimanja povezana sa podacima, vještačkom inteligencijom i sajber-bezbjednošću.

Broj zaposlenih na pozicijama stručnjaka za podatke u SAD trebalo bi da poraste za oko 35 odsto između 2025. i 2035. godine, dok se za stručnjake za informacionu bezbjednost predviđa rast od oko 21 odsto. Potražnju podstiče sve veća količina podataka koju kompanije prikupljaju i obrađuju, ali i potreba za razvojem AI sistema i zaštitom poslovanja od sajber napada.

Među zanimanjima sa visokim potencijalom su i računarski i informacioni istraživači, koji rade na razvoju novih tehnologija i AI rješenja. Za ovu profesiju BLS predviđa rast zaposlenosti od 22 odsto, uz medijalnu godišnju zaradu od 140.300 dolara.

Zdravstvo će imati sve veću potrebu za radnicima

Jedan od najjasnijih trendova odnosi se na zdravstveni sektor.

BLS očekuje da će broj zaposlenih medicinskih sestara sa naprednim ovlašćenjima, odnosno nurse practitionera, porasti za 41 odsto do 2035. godine. Njihova medijalna godišnja zarada iznosi 132.300 dolara.

Rast se očekuje i kod ljekarskih asistenata, kao i kod menadžera zdravstvenih službi. Za menadžerske pozicije u zdravstvu predviđa se rast zaposlenosti od 24 odsto, dok je medijalna godišnja zarada 123.860 dolara.

Razlog je, između ostalog, starenje stanovništva i rast potrebe za zdravstvenim i socijalnim uslugama. Zdravstvo i socijalna zaštita trebalo bi da budu među sektorima sa najvećim rastom zaposlenosti tokom naredne decenije.

Nisu samo IT i medicina u igri

Na listi se nalaze i zanimanja iz finansija i poslovanja.

Računovođe i revizori, na primjer, trebalo bi da dobiju veliki broj novih radnih mjesta, dok se rast očekuje i kod finansijskih stručnjaka, menadžera i analitičara.

Posebno je zanimljivo što se među poslovima sa dobrim zaradama nalaze i oni koji zahtijevaju kombinaciju analitičkog razmišljanja i poslovnog odlučivanja. To pokazuje da budućnost tržišta rada neće pripasti isključivo tehničkim profesijama, već i ljudima koji umiju da podatke pretvore u konkretne poslovne odluke.

Energetika postaje sve važnija

Promjene u energetskom sektoru takođe otvaraju nova radna mjesta.

Serviseri vjetroturbina i instalateri solarnih fotonaponskih sistema nalaze se među zanimanjima sa najbržim procentualnim rastom zaposlenosti. Ipak, važno je napraviti razliku između procentualnog rasta i ukupnog broja novih poslova.

BLS predviđa rast od 37 odsto za instalatere solarnih sistema i 30 odsto za servisere vjetroturbina. Međutim, zbog relativno male početne baze, ukupan broj novih radnih mjesta u tim profesijama biće mnogo manji nego, recimo, u zdravstvu ili tehnologiji.

Šta to znači za ljude koji biraju karijeru?

Jedna od važnijih poruka ovih projekcija jeste da dobro plaćen posao i posao budućnosti nisu nužno dvije različite stvari.

Podaci ukazuju na rast potražnje za ljudima koji rade sa tehnologijom i podacima, ali i za stručnjacima koji rješavaju kompleksne probleme, upravljaju sistemima i rade u oblastima u kojima je ljudska stručnost teško zamjenljiva.

Istovremeno, automatizacija i AI mogu smanjiti potrebu za pojedinim rutinskim poslovima. BLS, na primjer, očekuje da će automatizacija i AI doprinijeti padu zaposlenosti u dijelu administrativnih i kancelarijskih zanimanja.

Zato pitanje budućnosti karijere više nije samo „koji posao je najplaćeniji“, već i koje vještine će biti dovoljno vrijedne da za njima potražnja nastavi da raste.

Za sada, američke projekcije daju prilično jasan odgovor: među njima su rad sa podacima, AI, sajber-bezbjednost, zdravstvo, finansije i upravljanje, ali i zanimanja povezana sa tranzicijom ka obnovljivim izvorima energije, piše Blic.

U Švajcarskoj se danas, 27.septembra, održava referendum na kojem će građani odlučiti da li će stroža definicija neutralnosti biti unesena u Ustav, što bi zemlju onemogućilo da uvodi ekonomske sankcije Rusiji ili da sarađuje sa NATO-om.

Iako je švajcarska neutralnost međunarodno priznata još od kraja Napoleonovih ratova 1815. godine, način na koji je vlada sprovodi nije precizno definisan, prenosi Rojters.

Desničarska Švajcarska narodna partija (SVP) navodi da je tradicionalna pozicija Švajcarske narušena nakon što je Bern uveo sankcije Rusiji, zbog njene invazije na Ukrajinu, a u okviru kampanje širom zemlje postavljeni su plakati koji pozivaju građane da glasaju za poruku “Bez rata, da neutralnosti”.

Istraživanja javnog mnjenja ukazuju na to da će birači odbaciti prijedlog, a prema jednoj od najnovijih anketa 68 odsto ispitanika je protiv uvođenja strožeg oblika neutralnosti, dok je 31 odsto za.

Švajcarci uglavnom podržavaju uvođenje sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini, i ne žele da se to promijeni.

Kampanja za strože određivanje neutralnosti zahtijeva da se Ustavom propiše da Švajcarska ne može da se pridruži nijednom vojnom ili odbrambenom savezu niti da sarađuje sa njima, osim u slučaju napada, kao i da treba da se uzdrži od pridruživanja bilo kakvim sankcijama koje nisu odobrile Ujedinjene nacije, prenosi Tanjug.

Osim Švajcarske narodne partije (SVP), većina stranaka i švajcarska vlada protive se tom prijedlogu, a ministar spoljnih poslova Injacio Kasis je istakao da bi on ugrozio nacionalnu bezbjednost i onemogućio zajedničku obuku sa NATO-om.

Inicijativa bi, ukoliko bude usvojena, praktično onemogućila Švajcarskoj da uvede sankcije Rusiji osim ako ih ne odobri Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u kojem Moskva ima pravo veta.

Istovremeno, Bernu bi bilo zabranjeno da vojno sarađuje sa savezom poput NATO-a, osim u slučaju da sama Švajcarska bude napadnuta ili se suoči sa neposrednom prijetnjom.

Prema sadašnjem sistemu, stalna neutralnost Švajcarske priznata je međunarodnim pravom, ali Bern ima slobodu da odlučuje kako će primjenjivati širu politiku neutralnosti, kao i suvereno pravo da promijeni ili napusti takav status.

Iako zvuči paradoksalno, ljudi koji pomažu u obuci OpenAI modela ostaju bez angažmana zbog korišćenja vještačke inteligencije na poslu.

OpenAI angažuje veliki broj spoljnih saradnika čiji je zadatak da pregledaju i ocjenjuju odgovore njegovih modela. Njihova ljudska procjena važna je upravo zato što treba da pomogne AI-u da daje kvalitetnije i prirodnije odgovore.

Međutim, istraživanje portala 404 Media pokazalo je da dio saradnika koristi AI kako bi sebi olakšao upravo taj posao. Jedan od njih tvrdi da se to dešava “stalno” i da je korišćenje vještačke inteligencije jedan od najbržih načina da neko bude uklonjen sa projekta.

Problem nije mali, jer pojedini projekti obuke okupljaju i više od 10.000 saradnika. Interna pravila zato izričito zabranjuju korišćenje vještačke inteligencija za pisanje, ocjenjivanje i komentarisanje odgovora, uključujući alate kao što su Grammarly i AI prevodioci.

Jedan saradnik priznao je za 404 Media da je koristio AI dok je radio na obuci OpenAI modela. U obavještenju o prekidu saradnje koje je dobio navedeni su problemi sa “autentičnošću” njegovog rada.

“Nisam loša osoba niti loš radnik. Samo mi je bila potrebna mala pomoć, pa sam se okrenuo AI-u, što je na kraju dovelo do mog pada”, rekao je bivši saradnik.

Drugi sagovornici angažovani su preko kompanije Mercor, koja angažuje saradnike za obuku AI sistema. Kako tvrde, kompanija strogo zabranjuje korišćenje velikih jezičkih modela za izvršavanje zadataka i da saradnike koji prekrše to pravilo odmah uklanja sa projekta.

Priča, međutim, ima još bizarniji obrt. Jedan saradnik koji je radio na obuci modela različitih AI kompanija priznao je da je namjerno birao najgore odgovore kako bi pokvario rezultate obuke.

“Ili uopšte ne obraćam pažnju na rezultate i biram nasumično, ili namjerno biram najgori odgovor”, rekao je on. Kako je dodao, imao je osjećaj da je “plaćen da AI učini gorim”.

Slučajevi koje je otkrio 404 Media pokazuju jedan od problema sa kojima se suočava čitava AI industrija. Što modeli postaju sposobniji da obavljaju ljudske zadatke, to postaje teže obezbijediti da ljudi angažovani za njihovu obuku zaista daju sopstvenu procjenu, umjesto da taj posao ponovo prepuste vještačkoj inteligenciji. (Mondo)