Izmjerili smo potrošnju i otkrili koji uređaj je najveći gutač struje u kući, bojler troši i do 50 kWh za 15 dana, a evo koliko to košta.

U domaćinstvima često ne razmišljamo o stvarnoj potrošnji pojedinačnih uređaja sve dok ne stigne račun za struju.U domaćinstvima često ne razmišljamo o stvarnoj potrošnji pojedinačnih uređaja sve dok ne stigne račun za struju.

Da bismo precizno otkrili ko su najveći potrošači u domaćinstvu, instalirali smo pojedinačne mjerne uređaje u stanu gd‌je živi samo jedna osoba, a rezultati pokazuju da jedan uređaj značajno odskače po potrošnji. Najveći gutač struje u stanu je, bojler. Uređaj zapremine 50 litara, koji se koristio svakodnevno za potrebe jedne osobe, potrošio je čak 50 kilovata za 15 dana, što u trenutnim cijenama iznosi 8,50 KM. Prosječno, bojler je trošio 3,3 kWh dnevno, i to u ljetnom periodu kada je temperatura vode u cijevima viša. Zimi je ova potrošnja znatno veća, jer uređaj mora dodatno zagrijavati hladniju vodu. Jasno je, u stanovima sa više članova domaćinstva, ova brojka rapidno raste, što bojler svrstava u sam vrh kućnih potrošača električne energije.

Pored bojlera, visoku potrošnju bilježe i drugi uređaji koje svakodnevno koristimo. Mašina za veš, u zavisnosti od programa, troši od 300 W pa sve do 1,3 kWh po pranju, s tim da najviše energije troši pranje bijelog veša na 60 ili 90 stepeni. U domaćinstvima gd‌je se veš često pere, naročito na višim temperaturama, ova stavka takođe značajno opterećuje račun.

Ništa bolje ne stoji ni mašina za suđe, čija potrošnja po pranju iznosi između 800 W i 1,2 kWh, što je gotovo identično kao i kod mašine za veš. A ako koristite sušilicu za veš bez toplotne pumpe, spremite se na račun. Jedno sušenje košta gotovo 3 kWh, što pri trenutnoj prosječnoj cijeni električne energije od 0,17 KM znači skoro 0,50 KM po korištenju. Nakon najavljenog poskupljenja, ova cijena će rasti i premašivati 0,55 KM po sušenju.

Ovi podaci nisu tu da vas uplaše, već da podstaknu na razmišljanje i promjenu navika. Bojler ne mora raditi 24 sata dnevno. Veš se može prati na nižim temperaturama, a sušenje veša može se, barem ljeti, vratiti na staru, besplatnu opciju, sušenje na vazduhu.

Svaka mala promjena navike na kraju mjeseca može značiti manje kilovata, a samim tim i manji račun. A ako vas interesuje gd‌je tačno nestaje vaša struja, možda je pravo vrijeme da i vi instalirate mjerne uređaje i saznate, ko je pravi gutač električne energije u vašem domu, prenosi RTV Slon.

Nakon paklenih vrućina, kojim smo izloženi već sedmicama, u narednoj sedmici očekuje nas osvježenje, pa će, recimo, u srijedu, maksimalna temperatura biti do 26 stepeni, a već sutra, u ponedjeljak, moguć je i grad, s tim što će biti i vjetra.

Federalni hidrometeorološki zavod saopštio je da u ponedjeljak, 7. jula, sa zapada pristiže nestabilna vazdušna masa koja će uslovljavati pljuskove sa grmljavinom.

“Lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 14 i 20, na jugu zemlje do 24, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 30 i 37 stepeni”, naveo je Federalni hidrometeorološki zavod.
U utorak će biti nekoliko stepeni svježije, a očekuje se i kiša, te je ponegdje, takođe, moguć grad.

“U utorak će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa jačim pljuskovima. Lokalno je moguća i pojava grada. Vjetar umjerene jačine, prije podne jugo. U drugom dijelu dana vjetar mijenja smjer na sjever i sjeverozapad.

Jutarnja temperatura vazduha većinom između 14 i 20, na jugu zemlje do 23, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 22 i 33 stepena”, ističe Federalni hidrometeorološki zavod, pišu Nezavisne.
Linker
A u srijedu – dodatno osvježenje.

“U srijedu će biti umjereno do pretežno oblačno sa kišom, uglavnom u jutarnjim satima i prije podne. Tokom dana, očekuje se postepen prestanak padavina i smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura vazduha većinom između 12 i 18, na jugu zemlje do 20, a najviša dnevna temperatura uglavnom između 20 i 26 stepeni”, navodi Federalni hidrometeorološki zavod.

“Weatherradar” navodi da u BiH konačno stiže pauza od vrućina, a izdali su i upozorenje na moguće nevrijeme.

Visoke temperture poslednjih dana prže semberske njive. Ugrožene su sve biljke, najviše kukuruz. Hoće li ta žitarice kojom je zasijan najveći broj parcela uspjeti da preživi dok željno očekuje kapi kiše i da li će se, zbog sve ekstremnijih vremenskih prilika, poljoprivrednici odlučiti da svoje njive zasiju nekim drugim kulturama?
Poljoprivreda u Srpskoj je ponovo na koljenima. Sunce prži, kiše nema ni na vidiku više od mjesec dana, a kako stvari stoje, neće je, bar one ozbiljnije, uskoro ni biti. Pate svi, ali najviše biljke: povrće, voće i žitarice. Zalijevanje, kažu poljoprivredni proizvođać iz Donjeg Crnjelova kod Bijeljine, Drago Tomić.

“Dok se navodnjava, biljka se malo osvježi, ali se zemlja brzo osuši, suv je vazduh. Biljke treba da oprašuju cvjetove, a kad je vazduh suv, oplodnja je smanjena, maltene je nema. Zbog toga će i prinosi biti smanjeni”, objašnjava Tomić. Biljke koje se u Semberiji gaje na otvorenom teško podnose visoke temperature, kaže Tomić. Dodaje da se lubenice i dinje drže malo bolje ali ovakva suša, koja prijeti da će potrajati, nije dobra ni za njih. “Mogu da podnesu neke kraće intervale suše i kad nastupi normalnije vrijeme, ponovo se regenerišu, donose normalno plodove, ali ovo ako potraje neće biti dobro. Ono može da uspije je da se, eventualno, radi sa nekim orošivačima, da se postigne mikroklima, ali sve to proizvodi dodatne troškove”, navodi Tomić.

Najugroženiji su proljećni usjevi, kukuruz i soja. Rast kukuruza je već usporen, a listovi se uvrću zbog nedostatka vlage, dodaje Živko Marković, poljoprivredni proizvođač iz Ljeskovca kod Bijeljine. “Prošle godine kukuruz je u ovo doba bio u mnogo boljem stanju zato što je imao kišu, imao je mnogo bolji sklop. Sad je kukuruz kasnije posijan, tako da nema sklop da zadrži vlagu. To je tako tamo gdje je struktura zemljišta takva da je zemljište teško pa brzo otpušta vlagu”, kaže Marković.

Priključak za navodnjavanje je sada besplatan za one koji mogu da priušte potrebnu opremu pa oni mogu sa zalivaju kukuruz. Ali, Marković ističe da se stari način zalivanja pumpom i cijevima koji troši gorivo uopšte ne isplati. “Prošle godine smo navodnjavali dio Ljeskovca, Patkovaču, Golo Brdo, dio do Amajlija. Sve što smo više zalivali kukuruz, više ga je hvatala neka bolest, crvenilo. Sve što je kukuruz bio svježiji više ga cikada uhvatila, obolio je. Više smo imali od kukuruza koji nismo zalivali od onog koji jesmo.” Zbog sve ekstemnijih temperatura, naglašava Marković, poljoprivredni proizvođači će početi da odustaju od sjetve kukuruza.

“Sijaće se uljana repica, ječam, ozimi usjevi, pšenica, suncokret možda. Ova godina je presudna da vidimo kako će biti. Ja imam nekih 10do 15 hektara pod kukuruzom. Da sam znao da će biti ovakva suša, ne bih posijao ni hektara, kamo li više”, kategoričan je Marković. Povrtari će takođe u borbi sa skupom proizvodnjom ostati prepušteni sami sebi. Kažu da razumiju negodovanje građana zbog visokih cijena ali podsjećaju da između njih kao proizvođača i krajnjih potrošača postoje razni preprodavci i nakupci koji svoju nemalu zaradu ugrađuju u cijenu njihovih proizvoda.

Ovogodišnja suša će očigledno koštati sve, a najviše građane.
BN