Bolnica „Sveti apostol Luka“ Doboj nema propisan minimalni iznos za pokretanje tužbe, pa se pred sudom mogu naći i pacijenti koji duguju svega jednu KM. Trenutno je evidentirano 1.532 slučaja neizmirenih obaveza, dok dug 239 pacijenata iznosi 116.070 KM.

Građani Republike Srpske koji ne izmire obaveze prema zdravstvenim ustanovama mogu se suočiti sa sudskim postupkom čak i kada je riječ o veoma malim iznosima.

U Bolnici „Sveti apostol Luka“ Doboj, prema podacima zaključno sa 31. avgustom, evidentirano je ukupno 1.532 neosigurana pacijenta odnosno slučaja u kojima pružene zdravstvene usluge nisu naplaćene.

Ukupna vrijednost tih potraživanja iznosi 437.002 KM, a pojedinačni dugovi kreću se od svega 0,80 KM do 17.551,99 KM.

Jedan pacijent duguje samo 30 KM

Trenutno je aktivan i sudski postupak protiv Brođanina koji ni nakon dvije godine nije platio dug od 30 KM prema ovoj bolnici.

Osim osnovnog duga, u takvim slučajevima pacijent može biti obavezan da plati i zatezne kamate, kao i troškove sudskog postupka.

Najčešći razlozi za nastanak dugovanja odnose se na neplaćenu participaciju i korištenje zdravstvenih usluga od strane osoba koje nisu zdravstveno osigurane.

Bolnica tuži i zbog jedne KM

Direktor Bolnice „Sveti apostol Luka“ Doboj Mladen Gajić kaže da ustanova mora voditi računa o potraživanjima koja nastaju prema njoj, bez obzira na to koliko je pojedinačni dug mali.

„Takvih iznosa od po 30 KM imamo mnogo, tako da, s te strane, moramo da vodimo računa o novčanim sredstvima, kao što to rade i druga preduzeća, npr. ‘Elektrodistribucija’ i dr.“, naveo je Gajić.

On pojašnjava da se pacijentu najprije šalje pismena opomena, a ukoliko dug ne bude izmiren, pokreće se sudski postupak.

„Neko ima dug od čak jedne KM, a tužbe se mogu kretati i do nekoliko hiljada KM, u zavisnosti od toga koja usluga je rađena kod pacijenta. Mi ćemo tu praksu nastaviti i u narednom periodu, jer kad se skupi taj iznos, dođemo do značajne sume“, rekao je Gajić.

Broj neplatiša raste iz godine u godinu

Podaci Bolnice Doboj pokazuju da se broj neizmirenih potraživanja značajno povećavao posljednjih godina.

Do septembra 2020. godine evidentirano je svega 10 slučajeva neplaćenih potraživanja, ukupne vrijednosti 974 KM.

Zaključno sa avgustom ove godine, broj slučajeva u kojima pacijenti duguju bolnici porastao je na 239, dok njihova ukupna dugovanja iznose 116.070 KM.

Kada se saberu svi evidentirani slučajevi neosiguranih pacijenata, uključujući i one koji su u različitim fazama naplate, ukupno potraživanje bolnice iznosi 437.002 KM.

Kako izgleda postupak naplate?

Iz Bolnice „Sveti apostol Luka“ navode da se svakom neosiguranom pacijentu koji ne izmiri obavezu prvo ispostavlja račun sa rokom plaćanja od 30 dana.

Ukoliko račun ne bude plaćen, pacijentu se šalje opomena pred tužbu, sa dodatnim rokom od 15 dana.

Ako ni tada ne dođe do uplate, slijedi posljednja opomena, nakon čega se predmet priprema za pokretanje sudskog postupka.

„Bolnica nema odluku kojom je definisala najmanji iznos za pokretanje tužbe, tako da su svi slučajevi obuhvaćeni i obrađuju se u skladu sa mogućnostima i obimom posla, vodeći računa o tome da potraživanje ne uđe u zastaru“, naveli su iz bolnice.

To znači da ne postoji unaprijed određen minimalni dug ispod kojeg bolnica automatski odustaje od sudske naplate.

Dug je moguće platiti na rate

Pacijenti koji nisu u mogućnosti da odmah izmire obavezu imaju mogućnost dogovora o plaćanju duga u ratama.

Iz bolnice navode da se ugovor o izmirenju obaveza može zaključiti u skladu sa visinom računa i finansijskim mogućnostima pacijenta.

Tako i dug od nekoliko desetina maraka, ali i znatno veći iznosi, mogu biti riješeni dogovorom o otplati, prije nego što slučaj završi u sudskom postupku.

Od 1. novembra zakonska obaveza posjedovanja zimske opreme ponovo stupa na snagu, a vozače u Banjaluci i širom Republike Srpske ove jeseni očekuje ozbiljan udar na kućni budžet. Iako je bezbjednost na prvom mjestu, matematika pred zimsku sezonu pokazuje da su troškovi zamjene i kupovine guma značajno skočili u odnosu na prethodne godine.

Istraživanje tržišta i razgovor sa banjalučkim vulkanizerima jasno pokazuje da su cijene usluga išle gore, a vozači će samo za skidanje ljetnih, montiranje zimskih guma i balansiranje izdvojiti u prosjeku od 60 do 80 KM, potvrdio je u razgovoru za BL portal banjalučki vulkanizer Marko Savić.

On ističe da je razlika u cijeni primjetna u odnosu na raniji period i da se to najviše osjeti kada mušterije dođu na redovnu zamjenu. „Dok se zamjena guma prije samo godinu ili dvije mogla obaviti za 10 do 12 maraka po točku, danas je taj iznos najčešće 15, pa i do 20 maraka, zavisno od dimenzije felge i same radnje“, navodi Savić za BL portal. Oni koji nemaju prostor za skladištenje koriste takozvane hotele za gume, što predstavlja dodatni trošak od 30 do 50 KM po sezoni. Ukoliko su stare zimske gume istrošene, kupovina novih predstavlja glavobolju za mnoge, a cijene variraju u zavisnosti od proizvođača i dimenzija.

Čak i za prosječne gume od petnaest inča koje su među najčešćim na našim putevima, budžet mora biti izdašan, jer se gume iz budžet klase mogu naći na akcijama u rasponu od 50 do 70 KM po komadu, dok su cijene srednje klase od 80 do 110 KM. Za premium klasu cijene lako prelaze 150 KM po gumi za manje dimenzije, dok za veće automobile i terenska vozila idu i preko 300 KM.

Kada se podvuče crta, kupovina četiri nove gume srednje klase uz troškove montaže i balansiranja, banjalučkog vozača koštaće između 400 i 500 KM, dok se za veće felge taj iznos lako penje na 800 KM i više. Savić apeluje na vozače da ne čekaju posljednji trenutak i prve gužve kako bi izbjegli višesatna čekanja ispred radnji.

„Ranim dolaskom lakše se pronalaze željeni brendovi guma po povoljnijim cijenama, s obzirom na to da su zalihe jeftinijih modela ograničene“, pojašnjava Savić.

Prema njegovim riječima, vozače u Srpskoj ove jeseni očekuje jedan od najskupljih prelaza na zimsku sezonu do sada, zbog čega pravovremena priprema ostaje jedini način da se sačuva glava na putu, ali i kućni budžet.
BL PORTAL

Izbor datuma za vjenčanje mnogim parovima nije samo pitanje organizacije, već i tradicije.

U srpskom narodu od davnina postoje periodi tokom godine kada se svadbe nisu organizovale, a većina tih običaja vezana je za crkvene postove i velike praznike.

Prema tradiciji, vjenčanja se ne zakazuju tokom četiri velika posta – Vaskršnjeg, Petrovskog, Gospojinskog i Božićnog. Post je vrijeme molitve, uzdržavanja i duhovne pripreme, pa se velika veselja ne uklapaju u njegov karakter. Posebno su se izbjegavali dani strogog posta, poput Usjekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja i Krstovdana. Prema starim običajima, svadbe se nisu organizovale ni u pojedinim periodima oko velikih praznika, kao ni tokom Bijele nedjelje pred početak Velikog posta.

Da li „pogrešan“ datum donosi nesreću?

Vjerovanje da brak sklopljen određenog datuma može donijeti nesreću pripada narodnoj tradiciji i nije dio crkvenog učenja. S druge strane, pravilo da se crkvena vjenčanja ne obavljaju tokom određenih postova i prazničnih dana povezano je sa pravoslavnom praksom.

Zato bi parovi koji planiraju crkveno vjenčanje trebalo da prije zakazivanja svadbe provjere sa sveštenikom da li je željeni datum pogodan.